KONTROVERZE NA PRODAJU Tito je Rijeku spojio i oslobodio, Galeb Rijeci vraća identitet / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 23° 26° 2
16. kolovoza 2018.
Okrugli stol o Galebu i Palači šećerane

KONTROVERZE NA PRODAJU Tito je Rijeku spojio i oslobodio, Galeb Rijeci vraća identitet

snimio Sergej Drechsler
snimio Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 25. svibanj 2018. u 17:28 2018-05-25T17:28:06+02:00

Fenomenalno je da Rijeka u kojoj su sagrađeni brojni brodovi ima brod - muzej. U Galeb je ugrađeno više slojeva povijesti, Rijeka je imala svoj rapidni razvoj i kao jugoslavenski grad, ne bježimo od toga da je upravo taj period najreprezentativniji dio Galebove povijesti: da, baš taj, jugoslavenski, Titov, nesvrstani, sa svim kontroverzama koje nosi, ponovio je Šarar. Rekao je da će ovaj projekt doprinijeti samosvijesti grada, koja nedostaje.

RIJEKA - Maršal Tito je Rijeku spojio i oslobodio, Galeb podsjeća na tu činjenicu, sa svim njenim kontroverzama, a mi se kontroverzi ne bojimo, jer mislimo da su kontroverze prekrasna turistička roba i da ćemo je unosno prodavati, poručio je Ivan Šarar, pročelnik Odjela za kulturu Grada Rijeke, na okruglom stolu o projektu »Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine« koji je jučer održan u Akvariju Sveučilišta u Rijeci. Projekt se bavi prenamjenom zaštićenih spomenika kulture - motornog broda Galeb i Palače šećerane u Benčiću. Sredstva za projekt dobivena su iz fondova EU. Šarar kaže da su u Gradu posegnuli baš za ovim riskantnim projektom, znajući da mogu »nagrabusiti«, međutim - uspjeli su.

– Fenomenalno je da Rijeka u kojoj su sagrađeni brojni brodovi ima brod - muzej. U Galeb je ugrađeno više slojeva povijesti, Rijeka je imala svoj rapidni razvoj i kao jugoslavenski grad, ne bježimo od toga da je upravo taj period najreprezentativniji dio Galebove povijesti: da, baš taj, jugoslavenski, Titov, nesvrstani, sa svim kontroverzama koje nosi, ponovio je Šarar. Rekao je da će ovaj projekt doprinijeti samosvijesti grada, koja nedostaje.

– Sada svaki mladi čovjek od 18 do 30 misli da je život negdje drugdje, u Dablinu, Budimpešti, a da je ovdje užasno bezveze. Mislim da je to jedan kolektivni psihološki defekt koji trenutno živimo u Rijeci i u Hrvatskoj. Ovaj projekt će pokazati da je uvijek bilo moguće misliti veliko, jer ne mislim da je u Rijeci 1750. bilo lako donijeti odluku da se izgradi Palača, niti je Titu dok je marširao preko bosanskih planina bilo lako zamisliti da će pokušati napraviti ozbiljnu globalno važnu državu, a uspio je, sa svim plusevima i minusima. Mislim da smo to nekako zaboravili u zadnjih 20 godina. Konstantno se samoprovincijaliziramo, samokastriramo, užasno smo si maleni, uvijek mislimo da je negdje drugdje nešto super, što je glupost. Naivno vjerujem da će ova dva objekta sa svojim sadržajem iz povijesti pokazati da se može i danas misliti i djelovati globalno. Ovaj projekt može upaliti »motore« oko toga tko smo, što smo i zašto ne bismo mogli bolje, poručio je Šarar.

Tvrtko Jakovina, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, kazao je da je Galeb maestralna priča i bez obzira, kaže, na slojevitost Šećerane, svi koji će iz Rijeke dolaziti, a da su bili na brodu - pričat će o brodu, jer to je naprosto nešto što nema nigdje u blizini, dok broda s takvom pričom nema možda nigdje na svijetu. Jakovina je »preletio« preko povijesti Galeba, broda koji je bio u službi talijanskog gospodarstva, talijanskih minopolagača, na krmi se prebacio do Trsta, obnovljen je, postao je njemački brod, potopljen, izvučen, »skuhan« u Puli i pretvoren u školski brod Jugoslavenske ratne mornarice... No, nije samo ta povijest bitna, kaže, nego hodočasnički element, odlazak u London 1953. i ta putovanja koja su trajala razmjerno dugo, kao ploveće rezidencije, na kojoj je održana konferencija nesvrstanih.

Galeb na Molo Longu

Šarar je precizirao koja će biti pozicija obnovljenog Galeba: brod-muzej bit će usidrena na Molo Longu, na riječkom lukobranu, iza dvije obnovljene dizalice, dakle na oko 500 metara od početka lukobrana, opisao je.  

– To je priča koja otvara jednu globalnu dimenziju, pogotovo u svijetu u kakvom živimo: sva ova izbjeglička pitanja, pitanja neravnopravnosti u ekonomskom razvoju, potrebe Europe da se odredi prema onom što se događa van nje. To su pitanja koja upravo ono što Galeb simbolizira dovode u srž zbivanja, a mi bismo mogli na taj način probiti naš, po mom mišljenju najveći problem, problem beskrajne provincijalnosti, želje da se povučemo i uvučemo sami u sebe. Imamo mogućnost da sa sjevernog Jadrana skočimo u cijelo Sredozemlje, cijelu srednju Europu i na cijeli Balkan, i da zaplivamo kao što male zemlje nekada mogu zaplivati, pogotovo male zemlje koje su okrenute prema moru. To bi Galeb mogao pokazati. Ta priča ima različitih mogućnosti interpretacija i vjerojatno napada, međutim toga se ne treba bojati, nego se treba koncentrirati na poruku, na ideju koja je hodočasnički prenošena, o mogućnosti da mali narod izađe iz svoga uskog perifernog provincijalnog položaja i da tu ideju pokuša iskoristiti za vlastitu pragmatičnu politiku, govorio je Jakovina, koji je potom održao predavanje »Evolucija nesvrstavanja: od početka Hladnog rata do 2018. Zašto bi Galeb mogao postati simbol svjetske Hrvatske«?

Obuhvaćen je jučer na okruglom stolu niz aspekata ove priče, od kulturnih, turističkih, znanstvenih. Rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić Samaržija rekla je da ovaj projekt, kojeg skraćeno nazivaju »Galeb«, »motivira na istraživanje, a njegova je važnost u tome što nije u pitanju samo restauracija, očuvanje, nego inovativna interpretacija, i potom, kreativna edukacija.« Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja Grada Rijeke, kaže da se nada da će i Palača koja se obnavlja imati jednaku privlačnost kao i Brod, jer se »tada kada je sagrađena, rađa prava poslovna, trgovačka Rijeka. Nama bi ta zgrada trebala biti ono što je Arena Puli i Splitu Dioklecijanova palača«, kazao je Dubrović. Ines Boban Štiglić iz TZ Rijeka kazala je da ćemo od obnove ovih objekata profitirati svi, a o samoj pripremi projekta govorila je i Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Grada Rijeke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka