Unatoč velikom interesu, mala upisna kvota od svega 30 mjesta neće se povećavati, a osnovni je razlog prostor u kojem studij djeluje koji je produženjem studija s pet na šest godina postao još neprimjereniji
RIJEKA Studij dentalne medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci obilježava puna četiri desetljeća postojanja, a u tom je periodu diplomu doktora stomatologije steklo 1.058 studenata. Ono što odlikuje studij je mala upisna kvota od svega 30 mjesta i istovremeno veliki interes kandidata, jer kako kaže prodekanica studija prof. dr. Renata Gržić, za jedno upisno mjesto prijavi se i po 20 kandidata. Međutim, unatoč velikom interesu budućih studenata upisna se kvota, ističe prodekanica, neće povećavati, a osnovni je razlog neadekvatan prostor u kojem studij djeluje.
Kvaliteta rada
– Imamo velikih problema s prostorom kojeg nam nedostaje. Radimo u prostorima koji su neprimjereni za stomatološki studij u 21. stoljeću, a kroz dogledno vrijeme ta će neprimjerenost doći još više do izražaja, jer zbog usklađivanja s europskom Direktivom trajanje studija povećano je s pet na šest godina, što znači da ćemo uskoro imati istovremeno tri kliničke generacije. Sada imamo dvije kliničke generacije i radimo u otežanim uvjetima. Imamo zgradu koja je spomenik kulture i koja traži kompletnu adaptaciju. Iako smo dobro opremljeni, zbog nedostatka prostora često smo u situaciji da u jednoj prostoriji za kliničke vježbe istovremeno boravi petnaestak ljudi. Specifičnost našeg studija tisuće su sati praktičnog rada i to rada s pacijentima i zbog toga nam treba puno prostora, pojašnjava prof. dr. Gržić.
U svojih 40 godina postojanja studij dentalne medicine izvodio se i na talijanskom jeziku iz razloga što je bio iznimno atraktivan talijanskim studentima. Takva je praksa funkcionirala desetak godina, sve dok nije došlo do problema s talijanskom Komorom stomatologa koja nije dozvolila nostrifikaciju hrvatskih diploma.
– Dogodilo se da mnogi studenti nisu uspjeli nostrificirati diplomu i zbog toga smo odustali od provođenja studija za talijanske studente. Imali smo posebne studijske grupe od 30 studenata koji su nastavu pohađali četvrtkom, petkom, subotom i nedjeljom, što je bilo prilično naporno. Danas je drugačija situacija i problema s nostrifikacijom diploma više ne može biti, međutim zbog prostornih kapaciteta nismo više u mogućnosti provoditi takav studij. Možda se u budućnosti odlučimo za studij na engleskom jeziku. Međutim, nama je hrvatski jezik jako važan, jer imamo puno kliničkog rada s pacijentima i studenti moraju komunicirati s pacijentima. Izvođenje studija na stranom jeziku traži i organiziranje prevođenja, zaključuje prof. dr. Gržić.
Studij dentalne medicine, kaže, nema prostorni standard koji imaju neke druge sastavnice riječkog Sveučilišta, a jedino je rješenje izgradnja Sveučilišne bolnice. No, ono što ima studij, je program u potpunosti usklađen s Europksom komisijom koji završenim studentima omogućuje automatsko licenciranje u bilo kojoj zemlji Europske unije.
– Kao regulirana profesija naš program mora sadržavati najmanje 5 tisuća sati i mora trajati najmanje 5 godina. To nas ujedno obvezuje i na održavanje kvalitete rada, što je i cilj studija. Osim prostora imamo sve uvjete za kvalitetan studij. Imamo 41 nastavnika i suradnika, 29 doktora znanosti i 29 specijalista, kaže prodekanica.
Jedan od razloga nepovećavanja kvote je i činjenica da Hrvatskoj trenutno ne nedostaje stomatologa. Navodeći kako u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji nema nezaposlenih stomatologa, prof. dr. Gržić ističe da bi povećanje upisne kvote narušilo tu stabilnost tržišta rada i dovelo do pojave stomatologa među nezaposlenima.
Atraktivni strancima
Ove akademske godine riječki studij stomatologije broji 183 studenata, a u proteklih 40 godina pohađali su ga studenti različitih zemalja poput Sirije, Kuvajta, Palestine, Njemačke te Češke. Posljednjih godina taj je studij posebno atraktivan slovenskim studentima koji će od naredne akademske godine zbog ulaska Hrvatske u europsku uniju upisnu kvotu dijeliti s hrvatskim studentima.
– Do sada su slovenski studenti popunjavali upisnu kvotu za strance. Međutim ove godine na upisima ulaze u kvotu s našim studentima, a pet upisnih mijesta koje smo namijenili strancima nudit će se non-EU studentima. Zbog jezika prvenstveno računamo na studente s prostora bivše Jugoslavije. Razmišljali smo o povećanju upisne kvote za strance, ali zbog prostorne skučenosti to trenutno nije moguće. Jedino što možemo učiniti je povećati broj mjesta za strane studente na uštrb EU studenata. Međutim, za sada se to neće dogoditi. Ovo je prva godina da se studenti upisuju kao držljavani EU i vidjet ćemo kakva će nam se populacija javiti, navodi prof. dr. Gržić.
Dodajući kako su kriteriji za upis studija oštri, Gržić ističe da je za slovenske studente trenutno problem državna matura koja im omogućuje polaganje samo dva izborna predmeta, dok hrvatski studenti imaju pravo polaganja tri predmeta, koliko se za upis na studij i traži, a ne promijeni li se takva slovenska praksa, susjedni će studenti već u startu biti diskvalificirani.
