Obavezu izgradnje ceste prema Marišćini na Hrvatske ceste je za svog minsitarskog mandata prebacio Zlatko Komadina, koji pritom nije riješio pitanje obeštećenja Gradu Rijeci za odavno izgrađenu »gradsku« dionicu – 70 milijuna kuna vrijednu cestu od čvora Rujevica do administrativne granice s Općinom Viškovo. Vođeni logikom – ako je cesta postala državna, onda je država treba i financirati, u Gradu ne odustaju od zahtjeva za obeštećenje u tom iznosu od HC-a, no konkretni dogovor, prema dostupnim informacijama, još nije postignut.

  Ionako debelo zakašnjelu izgradnju deset kilometara duge ceste od administrativne granice Grada Rijeke i Općine Viškovo do zone za gospodarenje otpadom, dodatno je usporilo i zakompliciralo pitanje otkupa više zemljišnih čestica za gradnju ceste, od kojih je dio u vlasništvu Grada Rijeke. Podsjećamo, Grad Rijeka je otkupio čestice prije nekoliko godina, za milijun kuna, no kako se pokazalo da se one nalaze na teritoriju Općine Viškovo, iz Grada su susjednoj općini ponudili da ih otkupi po istoj cijeni koju je platio Grad Rijeka, što su u Viškovu odbili, tražeći da im se čestice ustupe bez naknade.

Privatni vlasnici

Kako Općina Viškovo nije riješila ni pitanje otkupa zemljišta od nekoliko fizičkih osoba, radovi na toj dionici nisu mogli započeti istodobno kada i na ostale tri, no sada je napokon postignut sporazum između svih strana kojim je Općini Viškovo dopušten ulazak u posjed nekretnina, dok će se pitanja obeštećenja rješavati naknadno.

   – S Gradom Rijekom i ostalim vlasnicima postigli smo dogovor, na način da je izvršen otkup dijela čestica, dok je za ostale dogovoreno da Općina može ući u posjed, a kasnije ćemo, bilo sporazumno ili sudskim putem, doći do rješenja pitanja naknade za zemljište, kazala je viškovska načelnica Sanja Udović.

   Da je sporazum postignut, potvrđuju i u Gradu Rijeci, koji zemljišta nije htio prepustiti bez naknade budući da sporne čestice nisu izvorno bile u gradskom vlasništvu, već su otkupljene od privatnih vlasnika. Stoga u Gradu Rijeci inzistiraju da im Općina Viškovo vrati uložena sredstva, od čega ne kane odustati niti nakon postizanja sporazuma, pa makar do njih morali i sudskim putem.

   – Vezano uz zemljište koje je Grad Rijeka otkupio za potrebe izgradnje nastavka ceste prema Marišćini, Grad Rijeka dao je suglasnost Općini Viškovo za stupanje u posjed tog zemljišta radi početka izvođenja radova, no uz uvjet da će se pitanje plaćanja utvrditi posebnim ugovorom. To znači da Grad Rijeka ne odustaje od naknade za navedeno zemljište i ukoliko bude potrebno, svoje će interese štititi i sudskim putem, stoji u odgovoru Odjela za komunalni sustav na naš upit o sporazumu s Općinom Viškovo.

   No čak i nakon što je sporazum postignut, a radovi omogućeni na cijelom potezu od granice Općine Viškovo s Rijekom do Marišćine, to nipošto ne znači da su svi problemi riješeni. Za izvođača radova prošle je godine na javnom natječaju izabrana zagrebačka Hidroelektra, tvrtka koja se nalazi u teškoj poslovnoj i financijskoj situaciji, zbog čega nema kapaciteta za izvođenje radova na cijeloj dionici odjednom.

Nema obustave

Radovi se, prema odgovoru iz Hrvatskih cesta (HC), odvijaju nešto sporije od planirane dinamike, no u HC-u ipak ne razmišljaju o raskidu ugovora. Kašnjenja zasad nisu dramatična, a procjenjuje se da bi ponavljanje postupka javne nabave oduzelo još više vremena. Ono što bi moglo ozbiljno ugroziti dinamiku radova je stanje u Hidroelektri, gdje su na nekim gradilištima u istočnoj Hrvatskoj radnici već obustavili radove zbog neisplate plaća, a sličan scenarij moguć je i ovdje.

   Iz Hrvatskih cesta poručuju kako dosad obustave radova nije bilo niti na jednoj od poddionica, niti imaju bilo kakvih najava mogućeg štrajka. Takav razvoj događaja doveo bi do još većeg kašnjenja izgradnje važne prometnice koja je integralni dio projekta CZGO Marišćina. Iako i sama izgradnja Marišćine debelo kasni, cesta koju su već odavno trebale izgraditi Primorsko-goranska županija i Općina Viškovo dodatno će čak i u odnosu na središnji dio projekta kasniti godinu dana – njeno se otvaranje, prođe li sve bez većih zastoja, očekuje tek polovicom iduće godine.