RIJEKA – Među ovogodišnjim dobitnicima državne nagrade za znanost troje je znanstvenika Sveučilišta u Rijeci, a laureati su Daniela Kalafatović te Marko Čanađija s Tehničkog fakulteta i Sanja Smojver Ažić s Filozofskog fakulteta.

Riječ je o nagradama za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci, a izv. prof. dr. Kalafatović nagrađena je godišnjom nagradom za značajno znanstveno dostignuće u području prirodnih znanosti, polje kemija, grana fizikalna biokemija, za povezivanje znanstvenih istraživanja u području kemije peptida s računalnom znanosti.

Dizajn funkcionalnih peptida

U 2024. godini objavila je kao glavna autorica četiri znanstvena rada koji čine koherentnu znanstvenu cjelinu, a koje povezuje tematika kemije peptida, sinteza i karakterizacija nanostruktura, te dizajn funkcionalnih peptida uz pomoć umjetne inteligencije s ciljem brze i efikasne selekcije u procesu dobivanja terapijskih peptida.

Posebno se ističu istraživanja koja se baziraju na korištenju strojnog učenja za predviđanja funkcije peptida i njihove sposobnosti samoorganiziranja. Njezin rad, objavljen u časopisu Nature machine intelligence, prema rangu je prvi najznačajniji rad u polju interdisciplinarnih aplikacija u računalnoj znanosti.

Godišnjom nagradom nagrađen je i prof. dr. Čanađija i to u području tehničkih znanosti za značajno znanstveno dostignuće. Tijekom 2024. objavio je pet znanstvenih radova u WoS časopisima prvog kvartila, od kojih su tri među 10 posto najbolje rangiranih.

Unaprijeđene neuronske mreže

Radovi obuhvaćaju različita područja mehanike, a povezuje ih primjena suvremenih metoda strojnog učenja obogaćenih elementima fizike, čime čine koherentnu znanstvenu cjelinu.

Predstavljena je nova formulacija, bez izravnih analogija u literaturi, koja značajno proširuje mogućnosti analize te povećava točnost i brzinu proračuna.

Ključ metodologije su djelomično konveksne unaprijeđene neuronske mreže koje povezuju točnost molekularne dinamike, univerzalnost strojnog učenja i praktičnost metode konačnih elemenata.

Uza znanstvena postignuća, profesor Čanađija ima bogato organizacijsko iskustvo: vodio je više domaćih i međunarodnih projekata.

Mentorirao je pet doktorskih disertacija te je član uredništava više znanstvenih časopisa te aktivno sudjeluje u radu međunarodnih znanstvenih udruga, a trenutačno je predsjednik Hrvatskog društva za mehaniku.

Pionirsko Sveučilište za treću dob

Profesorica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta prof. dr. Smojver Ažić nagrađena je godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti u području društvenih znanosti, polje psihologija, pri čemu se osobito ističe njezin pionirski rad na osmišljavanju i dugogodišnjem vođenju programa Sveučilište za treću dob.

Pridonijela je razvoju kulture cjeloživotnog učenja kao preduvjeta aktivnog i zdravog starenja, osnažila je starije građane kao aktivne sudionike društva, čime je popularizacija znanosti dobila širi društveni učinak.

Pozicionirala je Sveučilište u Rijeci koje je postalo prvo hrvatsko sveučilište uvršteno u globalnu mrežu Age-Friendly Universities, među ostalim objavljivanjem radova u međunarodnim publikacijama.

Pozvana je predavačica na međunarodnim simpozijima o aktivnom starenju i cjeloživotnom učenju te sudjeluje u Erasmus+ i drugim međunarodnim projektima, čime prenosi hrvatska iskustva u europski kontekst i istodobno implementira međunarodne dobre prakse u lokalnu zajednicu.