Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 14° 4
Sutra: 14° 14° 4
15. studenoga 2018.
Boris Popović

Intervju 'EPK je projekt generacije': Uspješni riječki poduzetnik otkriva zašto su se poslovnjaci odlučili uključiti u "Rijeka 2020"

Uspješni riječki poduzetnik Boris Popović / Foto Ivica TOMIĆ
Uspješni riječki poduzetnik Boris Popović / Foto Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 20. ožujak 2018. u 7:36 2018-03-20T07:36:15+01:00

Ovo je prilika za poduzetnike da, osim u kreiranju kulturnog programa, participiraju i u kreiranju poslovne infrastrukture i novih industrija. A sigurno je interes poduzetnika i da što više ljudi dođe u Rijeku i u njoj i ostane

Nedavno se u HNK Ivana pl. Zajca održalo predstavljanje inicijative Poslovnog kluba EPK u nastajanju, koji Rijeka 2020 razvija u suradnji sa Savjetom za konkurentnost Riječke aglomeracije. Poslovni klub EPK trebao bi, na principima filantropije, okupljati poduzetnike koji aktivno žele doprinijeti projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. U ime poduzetnika koji se okupljaju u okviru inicijative govorio je Boris Popović, direktor i suvlasnik uspješne riječke tvrtke Alarmautomatika, ujedno i predsjednik Savjeta za konkurentnost Riječke aglomeracije. S Popovićem razgovaramo o inicijativi, odnosno o ulozi poduzetnika u projektu EPK, te o tome što bi taj projekt u ekonomskom smislu mogao donijeti gradu.

– Ideja o formiranju Kluba došla je od strane ljudi iz EPK, a s naše strane riječ je o altruizmu poduzetnika koji su voljni pomoći razvoju ovog velikog projekta, na način da se uključe sa svojim idejama, energijom, znanjima, iskustvima, a i da nešto doniraju kako bi se prikupili dodatni resursi koji bi pomogli da se projekt ubrza.

Predsjednik Savjeta za konkurentnost Riječke aglomeracije Boris Popović / Foto Ivica TOMIĆ

Koliko je zasad poduzetnika pristupilo inicijativi?

– Nakon što smo ideju prezentirali Savjetu za konkurentnost, Riječkom valu, klasteru zdravstvenog turizma Kvarnera te još nekim tematskim grupama, prikupili smo prvih 20 članova. Inicijativi je pristupila jedna velika tvrtka, nekoliko srednjih, te više malih i mikro tvrtki. Sve su iz PGŽ. Struktura poduzetnika koji su voljni participirati je onakva kakva je i struktura gospodarstva.

O EPK se premalo zna

Na predstavljanju inicijative rečeno je da je smisao, ne samo da gospodarstvenici nešto doniraju, već i da sami u EPK vide priliku za razvoj. Što dakle gospodarstvu grada i cijele aglomeracije EPK može donijeti?

– Mogu reći da poduzetnici EPK vide kao »projekt generacije«, takav projekt nismo imali 25 godina, a teško da ćemo ga imati i sljedećih 25. On gospodarstvu može pridonijeti na više načina, a krenuo bih od poduzetničke infrastrukture koja nam je slaba točka. Prema službenim statistikama, poslovno okruženje u Rijeci lošije je rangirano nego riječki poslovni sektor. Ako se gleda rang na razini RH, naš poslovni sektor je statistički drugi, dok je okruženje četvrto. Upravo EPK, na operativnoj razini, može doprinijeti razvoju poduzetničke infrastrukture, te novih institucija koje bi snažnije podržavale razvoj poduzetništva i kreativnih industrija. Konkretno, riječka poslovna zona je na Kukuljanovu, koje više i ne spada pod Rijeku, ali nije niti unutar aglomeracije.

Nova znanja za nove kompetencije

Kreativne industrije su nešto što ljudima zvuči pomalo apstraktno. Kada kažeš »brodogradnja« svi lako zamisle brod, a kod kreativnih industrija teško je nešto konkretno zamisliti.

– Najkonkurentnija regija u Europi je London. U top pet industrija u Londonu je turizam, jer privuku 20 milijuna posjetitelja godišnje, i to kulturni turizam, pa kad primjerice bukirate avio-kartu, odmah se nude i predstave uz tu kartu i slično, potom su tu kreativne industrije (razni filmski, muzički, plesni, dizajnerski, spisateljski, likovni, arhitektonski, inženjerski, tehnološki, marketinški, studiji i agencije), te obrazovanje. Nema, dakle, kreativnih industrija bez obrazovanja, jedno ide s drugim, što znači da ćemo i mi trebati u obrazovanju napraviti velike promjene i kreirati nova znanja za nove kompetencije koje tržište traži, a mi ih nemamo.

Zato je Savjet za konkurentnost sastavljen od ljudi iz ključnih sektora: u Savjetu je rektorica riječkog Sveučilišta, predsjednik/ica HGK, gradskog Odjela za poduzetništvo, vodeći poduzetnici iz urbane aglomeracije. Suradnja koju smo pokrenuli je odlična, a definirali smo uspjeh kao »suradnju i sinergiju za trajnu konkurentnost«. Postavili smo dakle četiri cilja, osam strategija i oko tridesetak mjera. Formirani su timovi koji rade na realizaciji konkretnih mjera s misijom kreiranja pune zaposlenosti i smanjenja siromaštva lokalnog stanovništva i nadom da će te mjere utjecati na promjene politika i institucija u UA Rijeka.

Ovo je možda prilika da se naprave začeci nekih novih zona ili da se neke stare revitaliziraju. Što se strategije tiče, Rijeka ima kvalitetnu strategiju razvoja, koju eventualno treba dopuniti s kreativnim industrijama i kulturnim turizmom, što će biti posljedica ovog projekta. Očekuje se i povezivanje civilnog društva, poduzetništva, politike i sveučilišta. EPK je velika prilika, i ako smo konkurentni, tu ćemo priliku iskoristiti. Biti konkurentan znači trčati u pravom smjeru brže od drugih. Mislim da smo izabrali pravi smjer i sad je samo pitanje hoćemo li dovoljno brzo trčati da to iskoristimo na pravi način. Ovo je, dakle, prilika za poduzetnike da prije svega, osim u kreiranju kulturnog programa, participiraju i u kreiranju poslovne infrastrukture i novih industrija. A sigurno je interes poduzetnika i da što više ljudi dođe u Rijeku i u njoj i ostane.

Kako, iz perspektive poslovne zajednice, ocjenjujete dosadašnji tijek EPK?

– Rekao bih da svi o tome još uvijek premalo znamo. Treba još dosta raditi na tome da se ljudi bolje informiraju, jer je riječ o izvrsnom projektu. Knjiga prijave je primjerice vrhunski dokument, i možda bi EPK trebalo približiti ljudima i kroz neki film koji će se snimiti, a pogotovo bi se mladima trebalo više okrenuti putem vizualnih formata koji su im bliži.

Donacije za programe

Dok kulturi s jedne strane trebaju financijska sredstva, s druge zazire od utjecaja kapitala, jer to dvoje teško ide zajedno. Što mislite o tome?

– Projekt EPK je više od kulturnih zbivanja; on omogućava da se napravi reinvencija grada, da se grad ponovno »izmisli«, i to na svim razinama, od neke osnovne, tržišne razine, do toga da postane internacionalno vidljiv, da se kreiraju nove industrije, kao što su kulturni turizam i kreativne industrije, da se privuku ljudi s drukčijim kompetencijama i znanjima, te investitori koji imaju tržišta, tehnologiju i kapital. Sve to treba generirati nove ideje, kako bi se razvoj pokrenuo i ubrzao. Također je i s aspekta upravljanja to važno.

EPK je primjer kako je nešto izvaninstitucionalno postalo institucionalno, kao što je to uostalom i Savjet za konkurentnost, u kojem ljudi participiraju jer žele, nitko ih za to ne plaća. Spoj institucionalnog i izvaninstitucionalnog daje novu energiju i pokreće stvari na drugačiji način. U tome je i odgovor na pitanje zašto poduzetnici u EPK vide priliku. S druge strane, da biste razvili bilo kakav projekt, potrebni su vam resursi. Najvažniji su resurs ljudi: ako imate dobar projekt i kvalitetne ljude, naći ćete i financijske resurse.

Znači 20 tvrtki koje spominjete voljne su investirati u EPK?

– Voljne su donirati. Ali točno, to jest investicija u budućnost.

Koliko bi donirali?

– Zavisi od veličine poduzetnika. Zasad smo dali samo okvirne prijedloge, od primjerice mikro poduzetnika s donacijama od po 1.000 kuna, do velikih, koji bi donirali do 64 tisuće kuna. Još se razmišlja o formi, kako bismo to proveli, odnosno hoće li se osnovati udruga, te na koji način time upravljati. U svakom slučaju, odlučivat će tijelo koje će biti sastavljeno od predstavnika poduzetnika i ljudi sa strane EPK. Znači, predlagat će se programi i onda će se odlučivati kako će se i u kom obimu novac koristiti.

Uzlazni trend

S obzirom na ekonomsku situaciju, ali i općenito atmosferu u društvu, treba podržati sve što bi moglo pridonijeti da se propadanje zaustavi. I treba djelovati brzo.

– Upravo kultura ljude zadržava ili ih tjera. I firme s dobrom korporativnom kulturom privlače zaposlenike. Mislim da Rijeka ima potencijala za razvoj kreativnih industrija, i tu je naša snaga da obnovimo svoj značaj u širim razmjerima. Rijeka je nekad bila industrijski najrazvijenija u Hrvatskoj, pa je, kada je počela propadati industrija, najprije i pala. Ali, iz pepela, a na znanju i tradiciji koja se ipak očuvala, izrasle su nove firme. Može se reći da smo od 90-ih do 2014. imali pad, da bi riječko gospodarstvo od 2014. krenulo uzlazno, i sada je trend u suštini dobar.

Koje djelatnosti dominiraju?

– Još uvijek je jaka prerađivačka industrija, zatim trgovina, građevina, a jak je i transport, zbog luke i tranzita. No, bitno je reći da su među top pet djelatnosti u našoj županiji rangirane znanstvene, stručne i tehničke djelatnosti, i to je daje nadu. U Rijeci primjerice ima puno firmi koje se bave inženjeringom, zapošljavaju na tisuće inženjera, konkurentne su čak na svjetskoj razini, a najviše ih je u metaloprerađivačkoj industriji, elektronici, elektrotehnici, pa i u razvoju softwarea. Na zadnjoj dodjeli nagrada u HGK mogli ste vidjeti puno zanimljivih firmi koje razvoj temelje na suvremenim tehnologijama.

Tvrtke osnivači

Mediteran Adria, Travelana, Aluk tim, Intelligent technologies and design, Rijeka aluminij, JGL, Ventex, Dent Vitalis, Medica Moderna, RI ISA, Progeo, IND-EKO, Navis consult, Odvjetnički ured Stanić i partneri, Aestus, Dogma nekretnine, MEP, Transagent, Alarm express, Alarm automatika, ŽGK (županijska HGK).

Postoje tri ili četiri faze razvoja ekonomije. Prva je faza bazirana na resursima, u nju spada i turizam, a riječ je u širem smislu o monetizaciji kulture i prirodnih znamenitosti, prirodnih resursa. Druga faza je ekonomija bazirana na efikasnosti, gdje je glavni driver veliko tržište i zbog ekonomije obujma možete imati velike proizvodne serije i konkurentan proizvod. A treća je faza ekonomija bazirana na znanju. U prvoj fazi najvažnija je uloga države, dok je u trećoj fazi najvažnija uloga sveučilišta jer sveučilište generira ljude koji imaju određena znanja i vještine. Opet bih se vratio na London, koji razvoj temelji na turizmu, kreativnim industrijama i obrazovanju. London ima preko 60 posto visokoobrazovane radne snage, a zapadni dio grada čak 70 posto. To je temelj razvoja: za industriju znanja trebate radnike znanja.

Poduzetnici daju dinamiku

Godina 2020. je blizu. I nema baš puno vremena.

– Pa i zato je bitno da se poduzetnici uključe: kod poduzetnika je dimenzija vremena jako važna.

Hoćete reći da će poduzetnici udarati tempo EPK-u?

– Sigurno će ubrzati stvari. Bitna je dinamika podsustava. Najsporiji podsustav je država: ako ona upravlja, to su u pravilu veliki projekti i idu dosta sporo. Nakon države je visoko obrazovanje: to je nešto brži podsustav, ali isto spor. Slijedi poduzetništvo, koje je još brže, dok je najbrži civilni sektor. Ključno je da ljudi počnu vjerovati da je nešto moguće promijeniti, odnosno da se na stvari može utjecati, ne samo odozgo prema dolje, nego i obratno. U društvu je nažalost prisutno neko beznađe i pesimizam, ali situacija uopće nije tako loša.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Odmor tik do skijaških staza
VALAMAR OBERTAUERN HOTEL 4*

Odmor tik do skijaških staza