ZAGREB  Dvije su se talijanske tvrtke javile na natječaj Ministarstva zdravlja za nabavu usluga helikopterske hitne medicinske službe u Hrvatskoj. Specijalizirani helikopteri hitne medicinske pomoći, u okviru četveromjesečnog pilot-projekta, trebali bi poletjeti s Krka i Splita tijekom kolovoza ili u rujnu.  

– U tijeku je pregled i ocjena zaprimljenih ponuda, a taj je postupak tajan do donošenja odluke javnog naručitelja – kažu u Ministarstvu zdravlja. Dvomjesečni rok za donošenje odluke o odabiru najbolje ponude istječe 30. kolovoza, no u ministarstvu žure s početkom pilot-projekta kako bi krenuo dok traje turistička sezona, pa je moguće da se odabir ubrza. Helikopterska hitna pomoć trebala bi, kako je zamišljeno, povećati dostupnost hitne pomoći stanovnicima udaljenih otoka, ali i turistima u jeku turističke sezone, i to ne samo u prometnim nesrećama nego i teškim stanjima poput srčanog ili moždanog udara. 

Uvođenje hitne helikopterske medicinske pomoći pozdravili su jučer iz udruge Sigurnost u prometu (SUP), gdje tvrde da su takve intervencije daleko brže i jeftinije od postojećih, u kojima sudjeluju vojni helikopteri. 

– U državama Europske unije za polijetanje helikoptera hitne pomoći treba tri minute, a u Hrvatskoj se na odobrenje polijetanja vojnog helikoptera čeka od 40 do 60 minuta. Istodobno, po podacima MORH-a cijena sata leta vojnog helikoptera iznosi 48.000 kuna, što znači da godišnje na helikopterski prijevoz oko 500 pacijenata trošimo 8,5 milijuna eura, dok bi za isti novac specijaliziranim helikopterima prevezli 2,5 tisuća pacijenata – ilustrirao je prednosti novog sustava na konferenciji za novinare Dubravko Šmigmator iz udruge SUP. 

Projekt je podržao i Denis Barić iz Otočnog Sabora, koji smatra da će se tako medicinski standard 130.000 otočana približiti standardu stanovnika Europske unije. Nebojša Čelica iz Udruge obitelji osoba stradalih u prometu naveo je kako je od 1990. godine do danas u prometu stradalo više od pola milijuna hrvatskih građana, što smrtno, što s teškim ozljedama, a u zadnjih desetak godina u prometu je poginulo 7.250 ljudi. Trošak njihovog stradavanja i liječenja mjeri se milijardama kuna, a uz hitnu helikoptersku pomoć svake bi se godine, računa Čelica, spasilo između 40 i 50 ljudskih života.