U teritorijalnoj podjeli smo razbijeni, a bez da se razmišljalo o tradiciji i povijesnim cjelinama. Sve je to bilo rezultat velikog političkog nepovjerenja, poručio je bivši riječki gradonačelnik
RIJEKA Aktualni gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i njegov prethodnik na tom mjestu Slavko Linić na Svečanoj sjednici u povodu 20. obljetnice osnutka Grada Rijeke naglasili su da je grad lider kada je riječ o hrvatskoj lokalnoj samoupravi, unatoč tome što je 1993. godine državna vlast teritorijalno devastirala nekadašnju Općinu, a Rijeku stisnula u 44 kvadratna kilometra. Linić je poručio da inače ne čita govore, ali da su ga ponijele emocije pa da je napisao nekoliko riječi.
– Sjećam se daleke 1993. godine. Bila su to teška ratna vremena, vremena razaranja, vremena u kojima je Hrvatska bila okupirana, razaran je Vukovar, trebalo je zbrinuti velik broj prognanih i izbjeglih… Trebalo je braniti domovinu i dobiti međunarodno priznanje. U Hrvatskoj je na djelu bio gospodarski slom, privredna aktivnost bila je slaba, poduzeća su stradavala zbog inflacije i pretvorbe. Što se tiče Grada Rijeke, državna vlast nije nam bila sklona, jer nas valjda nisu osjećali dovoljno hrvatskim gradom. U teritorijalnoj podjeli smo razbijeni, a bez da se razmišljalo o tradiciji i povijesnim cjelinama. Sve je to bilo rezultat velikog političkog nepovjerenja, poručio je Linić. On je kao poseban uspjeh tadašnjih čelnih ljudi Grada Rijeke, ali i gradova i općina iz riječkog prstena izdvojio spremnost na dogovor oko zajedničkog razvoja.
Vojko Obersnel uvjeren je da je najvećim izdvajanjem za prostorno planiranje, pripremu zemljišta i projekata, a odmah zatim i za socijalni program, sport i tehničku kulturu, prometnu i komunalnu infrastrukturu, te odgoj i obrazovanje i kulturu gradska vlast pokazala da zna kvalitetno upravljati sredstvima koje izdvajaju građani i usmjeriti ih u programe i projekte koji će poboljšati život u gradu.
– Imali smo naime pred sobom jasne prioritete da ovaj grad mora biti ambiciozan i usmjeren investicijama, ali i socijalno osjetljiv, s visokom razinom zaštite naših sugrađana koji trebaju pomoć i solidarnost svojih sugrađana, kroz njihova izdvajanja u gradski proračun, uvjeren je Obersnel.
– Bili smo odgovorni i uspjeli smo. Nastojali smo sačuvati nekadašnju društvenu imovinu, uknjiživši je kao vlasništvo građana jer ta je imovina i bila njihovo vlasništvo jer su samodoprinosima gradili društvenu i komunalnu infrastrukturu. Riječka poduzeća su propadala zbog tranzicije, krize i loših kadrovskih rješenja, Croatia line, Primorje, Jadran, Torpedo… Sve nas je to motiviralo za pronalazak rješenja, od ulaganja u komunalnu infrastrukturu do osmišljavanja kvalitetnog socijalnog programa. Pokazali smo političku zrelost jer smo među prvima išli u koaliciju i na taj način smo prevladali međusobne nesuglasice. Građani su nam dali povjerenje, osigurali smo političku stabilnost. Prepoznali smo bogatstvo koje gradu daju nacionalne manjine i na taj način osigurali smo suživot u teškim vremenima. U tome su nam pridonijele i vjerske zajednice. istakli smo antifašizam kao najveću vrijednost. Bilo je to teško vrijeme, ali moramo biti ponosni na posao koji smo odradili, izjavio je Linić.
Obersnel je naglasio da je u proteklih je 20 godina Grad Rijeka prošao i kroz tranziciju koja je u životu ovoga grada ostavila značajne posljedice.
– Privatizacija, koja je započela još 1990. godine, nije ostvarila očekivane rezultate kroz povećanje radnih mjesta, uvođenje svježega kapitala i novih tehnologija, upravo suprotno. Drugim riječima, puno se toga promijenilo u ovom razdoblju i to su okolnosti u kojima se razvijao sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj. Na primjeru Grada Rijeke možemo vidjeti sve prednosti i nedostatke tog procesa, kao i pouke za daljnji razvoj. Osobno smatram da je lokalna samouprava iznimno bitan segment svake države. To je naravno potvrđeno kroz Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, te na njoj utemeljenoj politici poticanja lokalnog razvoja na razini Europske unije kojoj ćemo, za samo nešto više od dva mjeseca, i formalno pripadati, rekao je Obersnel. I on je upozorio da su polazišta za razvoj bila takva da Rijeci nisu išla u prilog.
– Općina Rijeka obuhvaćala je područje površine 516 kvadratnih kilometara. Upravno područje na koje je sveden Grad Rijeka, površine 44 kvadratna kilometra, predstavlja tek 8,5 posto površine dotadašnje Općine Rijeka. Bilo je jasno da takva osnova ne može biti motivirajuća za daljnji gospodarski prosperitet Rijeke. No, prije 20 godina, u novom sustavu lokalne samouprave, Grad Rijeka dobio je puno više nadležnosti u kojima smo, za razliku od države, mogli biti kvalitetniji servis građanima. Upravo u tome, u onome što smo postigli ostvarujući nove nadležnosti grada, daleko iznad zakonskih obveza, vidim najveća postignuća u protekla dva desetljeća, ponosan je Obersnel. Riječki je gradonačelnik podsjetio da je od konstituiranja do danas gradski proračun povećan gotovo tri puta, odnosno s 308 milijuna kuna 1994. godine na 835 milijuna kuna ovogodišnjega proračuna.
– Bilo je naravno i godina kad je gradski proračun bio veći od milijarde kuna, a te bi brojke i danas bile impresivnije da na proračun i poslovanje Grada nije snažno utjecala i ekonomska kriza. I imovina grada kontinuirano se uvećavala. Od 1994. godine do danas ona je povećana više od 2 i pol puta pa Grad sada upravlja imovinom građana vrijednom više od 7 milijardi kuna, izjavio je Obersnel.
Aktualni riječki gradonačelnik nije pesimist kada je riječ o budućnosti grada. Obersnel vjeruje da je tranzicija u gospodarstvo Rijeke unijela velike promjene.
– Promijenila se ekonomska struktura lokalnog gospodarstva, umjesto velikih danas prevladavaju male tvrtke, umjesto državnih privatne. Propale su mnoge velike riječke tvrtke i nestala su radna mjesta koja su donosila sigurnost, no nastali su i brojni novi gospodarski subjekti – mali i srednji. Grad je morao krenuti drugačijim putem čuvajući luku i brodogradnju, kao svoje okosnice, ali stvarajući i prostor za novo, drugačije gospodarstvo temeljeno na znanosti, novim tehnologijama i uslugama. Ta industrija znanja mora biti žarište ovog riječkog gospodarstva. Ipak, unatoč tranziciji i krizi, riječko gospodarstvo pokazuje otpornost i inovativnost. Da možemo investirati i biti konkurentni pokazuju i Jadran galenski laboratorij, koji je prisutan na tržištima 35 zemalja širom svijeta, Plodine, Saipem, PIK, Navis Consult, Elcon, Kvarnerplastika i mnogi drugi. Pokazuju to i ulaganja filipinske tvrtke ICTS u kontejnerski terminal na Brajdici koji širi svoje kapacitete, izjavio je Obersnel. On je uvjeren u doprinos turizma na riječko gospodarstvo, kazavši da se to vidi po obnovljenim riječkim hotelima Bonavia i Jadran, te novim investicijama u turizam – hotel u bivšem Benčiću koji će se graditi austrijskim i njemačkim kapitalom i turistički kompleksu na Costabelli u koji ulažu češki investitori.
Što se tiče budućnosti Rijeke, Obersnel je naglasio da je za nju najbitnije ulaganje u znanje i mlade – odnosno novi sveučilišni kampus na Trsatu i drugi zajedničke projekti sa sveučilištem. Drugi, za njega presudan trenutak, je Rijeka Gateway projekt.
– On svoj puni zamah dobiva upravo ove godine, kroz nova ulaganja u lučke kapacitete i međunarodni natječaj za razvoj Delte, novog središta Rijeke. Taj projekt znači da su prepoznate sve one jedinstvene kvalitete i prednosti koje Rijeka ima, sve ono čime je kao velika luka na iznimnom prometnom i geografskom položaju konkurentna na globalnom tržištu. Volio bih da je njegova realizacija bila brža, ali i sada, kada budemo mogli gledati nove lučke terminale i dizalice, novu Deltu koja raste s velikim gradskim parkom, prepun Molo longo, bit će to još jedna slika novog lica Rijeke, ocijenio je Obersnel.
