ZAGREB/RIJEKA Komentirajući Vladinu odluku o obustavi  sanacije u 31 zdravstvenoj ustanovi, ministar zdravlja Dario Nakić kazao je da je u tu sanaciju utrošeno 3,5 milijardi kuna, a da su dugovi ostali gotovo isti, odnosno da su 31. prosinca 2013. bili dvije milijarde kuna, a dvije godine kasnije veći od 1,8 milijardi kuna. Nakon obustave sanacije ustanove će biti vraćene osnivačima,  bolnice se vraćaju županijama, a u međuvremenu nastale dugove od 2,5 milijardi kuna sporazumno će rješavati Ministarstvo, bolnice i županije. Županije u roku od 15 dana od stupanja Vladine odluke na snagu moraju imenovati upravna vijeća bolnica koja će potom predložiti v. d. ravnatelje. Nakon toga kreću natječaji za ravnatelje bolnica na koje se svi mogu javiti.

Gomilanje dugova

– Jedino što je postignuto sanacijom bolnica bilo je imenovanje ljudi na čelna mjesta. Sve ostalo dovelo je do gomilanja novih dugova. Neće više biti imenovanja, nego javni natječaj s planom rada kandidata. Za tako važne ustanove dosad su se imenovali ljudi bez natječaja, to je nedopustivo, rekao je Nakić. 

Na pitanje novinara hoće li država ostati i dalje osnivač svih pet kliničkih bolničkih centara među kojima je i Rijeka, Nakić nije odgovorio.

Dosadašnji sanacijski upravitelj KBC-a Rijeka prof. dr. Davor Štimac ističe da je sanacijski postupak u KBC-u Rijeka pokazao  učinkovitost tek u 2015. godini kada se počelo provoditi značajnije rekonstruiranje poslovanja.

–  Vlada i Ministarstvo predlažu nove modele za stabilizaciju javnog zdravstvenog sustava, a u tim nastojanjima mi smo partneri i nastavit ćemo provoditi promjene. To će vjerujemo biti lakše sada kada nismo u procesu sanacije, komentira obustavu sanacije bolnica dr. Štimac.

Na pitanje kako to da u obrazloženju Vladine odluke stoji da se sanacija bolnica obustavlja jer sustav nije stabiliziran ni u jednoj bolnici pa tako ni u riječkoj te da nije postignut zadani cilj, dok se iz riječkog KBC-a od početka prošle godine pa sve do sad ističe da riječka bolnica posluje pozitivno i podmiruje svoje obaveze.

– To je naravno istina, mi smo tijekom čitave 2015. godine na mjesečnoj i godišnjoj razini imali veće prihode od rashoda. Redovito smo podmirivali svoje obveze prema dobavljačima i zaposlenicima, ne samo tekuće, već i zaostale iz prethodnih godina. Ujedno smo značajno smanjili liste čekanja i omogućili pacijentima mnoge nove usluge, tvrdi Štimac.

Smanjene obveze

U Vladinom obrazloženju kad je u pitanju poslovanje riječke bolnice stoji da su posljednjeg dana prošle godine obaveze iznosile 151 milijun kuna, dok su u KBC-u Rijeka i ranije isticali da su  u prošloj godini dospjele obaveze sa 121 milijun kuna smanjene na 60 milijuna. 

– U Vladinom obrazloženju iznesene su ukupne obveze KBC-a Rijeka na dan 31. prosinca 2015. godine koje su iznosile 151.650 milijuna kuna. Nije naglašeno da su ukupne obveze godinu dana ranije, na dan 31. prosinca. 2014. godine iznosile 207.704 milijuna kuna. Ukupne smo obveze, dakle, samo tijekom 2015. godine smanjili za 56 milijuna, a dospjele obveze za 61,4 milijuna kuna, odnosno sa 121,8 milijuna kuna na 60,4 milijuna kuna. Proces sanacije u KBC-u Rijeka, koji uključuje smanjenje svih obveza, lani je proveden s financijskim sredstvima ostvarenim iz redovnog poslovanja, objašnjava Štimac.

Ne vjeruje u smanjenje opsega usluga koje pruža riječka bolnica.

– Logično je da se traže načini za daljnju racionalizaciju sustava, no ne očekujemo redukciju usluga koja bi dovela do smanjenja standarda zdravstvene skrbi. Dio usluga koje sada pružamo mogla bi preuzeti i primarna zdravstvena zaštita, što bi nam ostavilo više prostora da se bavimo bolesnicima koji zahtijevaju tercijarnu razinu zdravstvene skrbi. Na nama je da u novim okolnostima, dakle po prekidu sanacijskog programa, nastavimo odgovorno poslovanje koje je u proteklom periodu pokazalo rast i financijski oporavak, zaključuje Štimac.