Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 26° 1
Sutra: 26° 26° 1
19. rujna 2018.
Pravni vakuum

Djevojčica iz igraonice u Viškovu odlutala na cestu. Tko je odgovoran za sigurnost djece?

Ilustracija Pixabay.com
Ilustracija Pixabay.com
Autor:
Objavljeno: 3. rujan 2018. u 19:10 2018-09-03T19:10:00+02:00

Zabrinjava što u Hrvatskoj rad dječjih igraonica nije zakonski reguliran, odnosno ne postoji jedinstven propis koji bi na jasan način propisivao uvjete za njihovo otvaranje i rad, osiguravanje sigurnosti djece, izdavanje dozvola potrebnih za rad, tijela nadležna za njihovo izdavanje. Posljedično, nema niti odgovornosti vlasnika i organizatora aktivnosti za sigurnost djece, kaže  pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević

RIJEKA Iako im je primarna djelatnost rad s djecom, igraonice i razne rođendaonice osnivaju se prema Zakonu o trgovačkim društvima, što znači da za njih ne postoje jasni propisi kojima se regulira sigurnost i skrb o djeci. Nema propisa o bilo kakvim prostornim i kadrovskim standardima, a činjenica da igraonica može raditi kao uslužni obrt, kojeg ne nadzire ni jedna institucija iz domene odgoja i obrazovanja, otvorila je sivu zonu među takvim uslugama.

Nerijetko se pod okriljem igraonice zapravo skriva vrtićka djelatnost koja se nestručno obavlja, a da se radi o učestaloj praksi pokazuje i primjer roditelja devetnaestomjesečnog djeteta s Viškova koji su u nemogućnosti dolaska do mjesta u jaslicama posegnuli upravo za uslugom čuvanja djeteta u jednoj od viškovskih igraonica.

Navodeći kako im je to bila jedina opcija, jer su oboje zaposleni, roditelji pričaju kako je dijete nekoliko mjeseci bilo na čuvanju u igraonici sve dok krajem srpnja nisu dobili telefonski poziv u kojem ih je »teta« iz igraonice obavijestila da im je dijete dobro, ali je na kratko odlutalo iz dvorišta.

Prema tvrdnjama djelatnica igraonice, devetnaestomjesečna djevojčica nije stigla daleko jer ju je pronašla susjeda i vratila u igraonicu, međutim roditelji tvrde da su u kasnijim kontaktima s mještanima saznali kako je dijete zapravo otišlo prilično daleko. Točnije, do same glavne prometnice na Viškovu, te da ju je sa sredine prometnice maknula djelatnica obližnjeg kafića koja je čak htjela kontaktirati policiju. U tom se trenutku pojavila »teta« iz igraonice i odvela djevojčicu.

Iako strašni, ovakvi primjeri nisu rijetkost, a to potvrđuje i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević koja navodi kako njen Ured već godinama apelira da se pitanje igraonica za djecu pravno regulira.

Bizaran razlog

– Upoznati smo s nekim tragičnim slučajevima u Hrvatskoj i onima koji nasreću nisu završili tragično, ali su vrlo zabrinjavajući. Zabrinjava što u Hrvatskoj rad dječjih igraonica nije zakonski reguliran, odnosno ne postoji jedinstven propis koji bi na jasan način propisivao uvjete za njihovo otvaranje i rad, osiguravanje sigurnosti djece, izdavanje dozvola potrebnih za rad, tijela nadležna za njihovo izdavanje, kao i sustav nadzora nad tim prostorima za dječju igru.

Posljedično, nema niti odgovornosti vlasnika i organizatora aktivnosti za sigurnost djece. Trenutno se u Hrvatskoj dječje igraonice otvaraju sukladno propisima koji uređuju obrt, a ne sukladno propisima koji uređuju odgoj i obrazovanje djece, upozorava pravobraniteljica.

Razlog zbog kojeg djelatnost dječjih igraonica nije regulirana unatoč višegodišnjim apelima zapravo je bizaran, a krije se u nemogućnosti dogovora unutar kojeg se resora ta djelatnost treba organizirati.

– Sukladno pravima i obvezama iz Zakona o pravobranitelju za djecu, a povodom saznanja za primjere ugrožavanja sigurnosti djece u dječjim igraonicama, proteklih smo godina učestalo upućivali preporuke ministarstvima koja bi po svom djelokrugu bila nadležna za uređenje ovog područja o nužnosti propisivanja prostornih, tehničkih i kadrovskih uvjeta rada dječjih igraonica te nadzora nad ispunjavanjem tih uvjeta.

Još tijekom 2013. godine su se ministarstva usuglasila da je takva regulacija nužna, no za sada još ne postoji suglasnost oko toga koje bi ministarstvo trebalo biti nositelj nadležnosti. Također, redovito u godišnjim izvješćima o radu pravobraniteljice za djecu u odjeljku Sigurnost djece na dječjim igralištima i igraonicama, ističemo kršenje prava djece na sigurnost te potrebu zakonskog reguliranja rada dječjih igraonica.

Nije u nadležnosti Obrtničke komore

Ni Obrtnička komora, kaže tajnik Obrtničke komore Primorsko-goranske županije Željko Dimitrić, iako se radi o uslužnom obrtu, nema nikakve nadležnosti nad onime što radi igraonica.
– Mi imamo nadležnosti iz područja obrta, dok ovaj dio struke nije u našoj nadležnosti. Poznato nam je da postoji problem i da dio igraonica zapravo obavlja vrtićku djelatnost. Zapošljavaju dadilje, registriraju se kao igraonica, a zapravo obavljaju vrtićku djelatnost, navodi Dimitrić.

U prvih pet mjeseci ove godine ponovo smo primili tražena izvješća Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u kojima se slažu da je zakonska regulacija nužna, no nije ustanovljeno unutar kojeg resora, pojašnjava Pirnat Dragičević.

Bez nadzora

Ti ilegalni vrtići koji zbog nepostojanja propisa krše dječje pravo na sigurnu igru, nerijetko kao i u registriranoj predškolskoj ustanovi, mališanima pružaju mogućnost boravka u svojim prostorima za vrijeme radnog vremena roditelja, osiguran im je obrok, spavanje i razne aktivnosti, a da istovremeno rad s djecom u takvim prostorima doslovce nitko ne nadzire.

Štoviše, prosvjetna inspekcija u čiju domenu spada nadziranje ispravnosti rada odgojno-obrazovnih ustanova u takav uslužni obrt ne smije ni ući, i to iz apsurdnog razloga – jer igraonica ne posjeduje verificiran program Ministarstva znanosti i obrazovanja i time ne spada pod ingerenciju prosvjetne inspekcije. To potvrđuje i ravnateljica Dječjeg vrtića Rijeka Davorka Guštin navodeći kako se već godinama jako dobro zna da takve igraonice postoje, kao i da postoji problem.

– Igraonice nisu u sustavu odgoja i obrazovanja i automatski nisu u nadležnosti ustanova koje kontroliraju rad sustava, kao što su Prosvjetna inspekcija i Agencija za odgoj i obrazovanje. Treba naći načina da se ta djelatnost stavi pod kontrolu. To je siva zona – napominje Guštin.

Roditelji čije je dijete nedavno samostalno napustilo igraonicu potvrđuju da je i u toj igraonici bila zaposlena dadilja, ali i dodaju kako dvorište s jedne strane igraonice uopće nije ograđeno, što je jedna u nizu potvrda da je regulacija te djelatnosti neophodna. Pravobraniteljica za djecu zaključuje da s obziroma na važnost osiguravanja sigurnosti djece u igri njen Ured planira nastaviti s inicijativama kako bi do zakonske regulacije rada dječjih igraonica konačno i došlo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka