Predsjednik Uprave ACI-ja o razvojnim planovima

Bonifačić: Investirat ćemo milijune, počinjemo s marinama u Slanom i Ičićima

Darko Pajić

Moramo imati jasan investicijski plan za svaku marinu kao i strategiju izgradnje novih marina i sidrišta. Nova misija ACI-ja je realizacija ambicioznog investicijskog ciklusa uz aktivni poticaj politike Vlade, istaknuo je Bruno Bonifačić



Bruno Bonifačić postao je predsjednik Uprave ACI-ja prije nešto više od mjesec dana nakon dugog natječajnog postupka u kojem je sudjelovala i specijalizirana agencija Hill za procjenu kvalitete kandidata. Rođeni Riječanin, nestranački čovjek, pasionirani nautičar i bivši nogometaš, odnosno golman ponikao u NK Rijeci, stigao je na čelo najveće hrvatske nautičke grupacije ponajviše zbog menadžerskog iskustva i odličnih ocjena na natječaju. Bruno Bonifačić diplomirao je 1988. na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, a zatim je radio u Brodomaterijalu, pa u DOMUS-u na mjestu komercijalnog direktora, te kao generalni direktor i član Uprave tvrtke OPTIMA i na različitim menadžerskim dužnostima u Zagrebačkoj banci. Bonifačić u razgovoru ostavlja dojam koncentriranog i odmjerenog sugovornika, koji ne krije izuzetno velike ambicije u vođenju tvrtke u koju je došao. 


  – U jednom trenutku sam dobio informaciju o natječaju. Nekako isprovociran pripadnošću Rijeci, iskustvom na menadžerskim pozicijama, opredjeljenjem prema nautici privatno i poslovno, odlučio sam se javiti. Praktično sam cijeli život nautičar, poznajem sustav ACI-ja, njegove mane i prednosti i uvjeren sam kako se puno toga može poboljšati. Politikom nisam opterećen, nikada nisam bio član niti jedne stranke. Mislim da su stranke irelevantne s aspekta struke. 


 Prošli ste anketiranje i propitivanje od specijalizirane agencije. Kako je to izgledalo?  – Mislim da je to bio dobar put. Meni su te metode poznate, kao menadžer sam se susretao s takvim ispitivanjima, to je odličan način za profiliranje da li netko ima kompetenciju i vještine za lidera, može li napraviti iskorake prema nekim poslovnim ciljevima koji se traže. Slično ispitivanje znanja napravit ćemo i unutar ACI-ja, naravno ne na toj razini i tako detaljno. Cilj mi je uvesti mnoge promjene u tvrtki, izaći iz jedne pasivne politike vezivanja brodova u proaktivnu – pružanja kompletnog servisa našim klijentima. 

Novi proizvod


Što bi značila ta aktivna politika prema klijentima?  – Prihodi ACI-ja su gotovo 80 posto iz osnova usluge vezivanja brodova, što je otprilike 30 posto više u odnosu na neke svjetske ili europske trendove. Te ćemo odnose mijenjati. Imamo 21 marinu. Analize pokazuju kako postoji potreba za još 5.000 do 10.000 vezova na Jadranu. ACI sada ima na raspolaganju oko 6.000 vezova od čega je oko 3.500 stalnih godišnjih priveza. U tom dijelu imamo prostora za jačanje pozicije.   Koje bi to bile djelatnosti koje bi trebale povećati profitabilnost i promijeniti prihodovne stavke?  – Svaku marinu pojednostavljeno možemo gledati kao otvoreni hotel gdje je netko uplovio sa svojim brodom. No, prije svega moramo definirati što je to proizvod ACI-ja osim privezivanja. Svaki klijent bi trebao dobiti sve usluge, od turističkih informacija o gastro ponudi i događanjima u regiji, do cijelog niza servisa potrebnih za brod, od pranja rublja, popravaka na brodu do potpune savjetničke usluge koja će nuditi rješenje gotovo svakog problema. 


 Izlazak ACI-ja izvan granica Hrvatske?  – Imam ambiciju internacionalizirati ACI, jer sustava kao ACI u svijetu ima jako malo ili ih uopće nema. Moguće su i marine izvan granica RH, nema razloga da se to ne dogodi nakon ulaska RH u EU. Imao sam jednu ponudu iz Venecije, gdje se gradi jedna nova marina, te nam je ponuđeno da ACI uđe u dio vlasništva u toj marini ili da organizira dio čarter flote. Ne vidim zašto ne bismo bili išli u tom smjeru. 


 Govorite li o dodatnom zapošljavanju u ACI-ju?  – Sada imamo 360 zaposlenika. Predstoji nam restrukturiranje unutar kojeg će se dogoditi nova sistematizacija jer imamo potrebe za drugačijim standardima. Primjerice, trebat će nam sustav kontrole usluga za standard ponude u marinama, a omogućit ćemo i dodatnu edukaciju našim zaposlenicima kako bismo stvorili jednu momčad koja diše i radi zajedno. Kreirat ćermo i nove strateške razvojne dokumente i planove pa će 2014. ACI u potpunosti zaploviti u jednom sasvim novom smjeru.  Dakle, ljudi koji su danas zaposlenici ACI-ja morat će se dodatno educirati i imati multidisciplinarna znanja?   – Tako je. U sustavu ACI-ja pozicija direktora marine biti će više orijentirana na prodajnu i kontrolnu funkciju. Pojednostavljeno rečeno, svi se moramo usmjeriti prema funkciji prodaje, odnosno, visokoj razini usluge. Moramo ponuditi sve što nautičaru treba, od boce ulja, plina ili vina, nema razloga da to ACI ne nudi. Uskoro pokrećemo dubinsku analizu poslovanja svake marine s vizijom razvoja do 2020.  

Klupske marine


Govorite o investicijama u marine?  – Moramo imati jasan investicijski plan za svaku marinu, koja će postati profitni centar sama za sebe, kao i strategiju izgradnje novih marina i sidrišta. Nova misija ACI-ja je realizacija ambicioznog investicijskog ciklusa uz aktivni poticaj politike Vlade. Taj poticaj sugerira kako će putem Agencije za upravljanje državnom imovinom ACI-ju biti dodijeljeni bivši vojni objekti na Jadranu. Osim toga imamo niz lokacija u prostornim planovima s previđenim marinama. Sve to nudi opciju za dodatne kapacitete, pa tako i investicije.   Možete li izdvojiti neki lokalitet za nove marine?  – Prije nekoliko dana potpisali smo svu potrebnu dokumentaciju za početak gradnje marine u Slanome za koju očekujemo da će biti u funkciji u predsezoni 2014. s kapacitetom od 200 vezova. Slano je na idealnoj poziciji na putu između Dubrovnika i Korčule, gdje ćemo stvoriti jednu novu zonu i dio biznisa iz marine u Rijeci Dubrovačkoj prebaciti u Slano. 


 U planu investicija Primorsko-goranske županije puno je lokacija za marine. Je li vam neki od tih lokaliteta primamljiv i što mislite o potencijalu riječkih projekata marine u Porto Barošu i marine Pećine kraj kontejnerskog terminala Brajdica?  – Nedavno sam imao vrlo konstruktivan razgovor s gradonačelnikom Obersnelom, kada smo otvorili i u tu temu, ali i temu općenite suradnje ACI-ja i Grada Rijeke. Porto Baroš ipak traži jedno veće preslagivanje na nivou same Rijeke u prostorno planskom smislu. Aktualno je pitanje može li se u kratkom roku na putničkom dijelu riječke luke napraviti jedno privezište za jahte i nautičare, što bi dalo novu vizuru i dimenziju gradu. To bi bilo na Rivi Boduli. ACI bi u tom projektu rado sudjelovao.   Postoji li neki konkretan koncept ili dogovor o ulasku ACI-ja u Rijeku?  – Rano je o tome govoriti. Spominjala se i lokacija marine Pećine, pa i za Preluku. Kao što sam već najavio, ACI će izraditi dodatne analize investicija i projektnog plana za period od 7 do 10 godina. Nakon toga bismo mogli ćemo moći konkretnije govoriti o riječkim i svim drugim projektima. Puno je toga u prostornim planovima i zato moramo analizirati što je doista realno i isplativo na tržištu.   Smještaj marine Pećine uz kontejnerski terminal ograničava njezin potencijal?   – Da. Ali, to je realnost Rijeke koja je bila okrenuta luci, a nije se u prošlosti sagledavao nautički turizam. Ukoliko ne postoji, treba napraviti stručnu analizu i vidjeti koja je pozicija Rijeke spram nautičkog turizma i što se tu može promijeniti. Potrebna je sinergija s drugim sadržajima u gradu i zaleđu, možda zdravstvenim turizmom, golf terenima ili prometnim položajem. Rijeka ima prometnu povezanost, dva aerodroma u blizini, pa ima i mogućnost za klupsku marinu u gradu. Ima dosta primjera lučkih gradova na Mediteranu koji imaju jako lijepe i atraktivne marine.


 Što je od državne i bivše vojne imovine atraktivno za vas? 


 – Rado bih vidio jedan projekt megamarine na Lastovu, isto tako u Trogirskom zaljevu, Privlačkoj vali… Vis je također varijanta za koju razmatramo mogućnosti otvaranja jednog privezišta već za ovo ljeto. Dolazi vrijeme kad ćemo sve više ići prema izvornoj varijanti klupskih marina, jer će nautičari u tranzitu sve više koristiti uređene vale, gdje bi bili kvalitetno dočekani i otpravljeni. Želja nam je napraviti i marine isključivo za »čarteraše«. 


 Što je sa sjevernim Jadranom?   – Veselim se skorom razgovoru s gradonačelnikom Pule na temu izgradnje novog privezišta za velike jahti na samoj rivi. Razmatra se i mogućnost proširenja marine u Ičićima, koja je danas u neadekvatnom stanju. Tu očekujem promjene već za ovu sezonu, sa željom da je u potpunosti revitaliziramo i vratimo joj stari sjaj. Ičići su dijelom tehnološki zastarjeli. Moramo dati značaj klijenteli koja dolazi luksuznim jahtama, kao i postići to da Ičići ponovo postanu okupljalište ljudi, mjesto gdje svi žele doći.   Hoćete li mijenjati cijene?   – Početkom godine obično izlazimo s novim cjenikom. Sada to nismo učinili, jer radimo na analizi situacije. Promjena će biti, spustit ćemo cijene priveza u tranzitu za oko 20 posto. Ponudili smo već novi paket za promjenu zastave s pogodnosti sukladno novoj regulativi Ministarstva mora pod nazivom »Usluga s mašnom«. Za osiguranje putem Croatia osiguranja i Allianza nudimo dodatnih 10 posto popusta. Radimo analizu popunjenosti tijekom cijele godine. Za marine kao što su Palmižana, Piškera, Žut ponudit ćemo dodatni paket nižih cijena do 30 posto za razdoblje izvan sezone, dok za Ičiće radimo potpuno novi atraktivan paket koji će biti poznat za nekoliko dana. Napravit ćemo posebne tjedne ponude za marine kao što su Dubrovnik i Split za dane u tjednu kada je promet manji, sve kako bismo povećali promet koliko je to moguće, odnosno, odgovorili potrebama naših klijenata.  

Ostaju državni


Na kojoj je razini popunjenost u marinama ACI-ja?  – Različito je od marine do marine. No, sigurno ima barem 30-tak posto prostora za poboljšanje.   U vlasništo ACI-ja ušla je turska Dogus grupa. Oni već imaju tri marine na Jadranu i planove daljneg širenja. Mogu li biti ozbiljna konkurencija?   – Oni su ušli u vlasništvo ACI-ja, taj paket dionica ih stavlja među većinske pojedinačne vlasnike jer imaju udio nešto manji od 7 posto. Ne vidim ih kao konkurente, jer mislim da je povijest i razvojni put ACI-ja neusporediv u ovom kontekstu.   Sugerirate da će država dodatno uložiti u ACI, ali i da će se potražiti strateški partner?  – To nije privatizacija. ACI će ostati državna tvrtka, to je potvrđeno od predstavnika Vlade. Moguće je da to bude u manjem postotku nego danas, ali bi i dalje većinsko vlasništvo bilo državno. Smatram da je to dobra politika i tako treba ostati. Privatni kapital koji bi bio prihvatljiv ACI-ju i može dati dodatni investicijski zamah koji je također dobrodošao.   Koliko je država spremna uložiti u ACI?  – Ta državna dokapitalizacija išla bi kroz prepuštanje vojnih objekata, čime će se naravno povećati i vrijednost ACI-ja. To će ujedno biti i poruka investitorima da država računa ozbiljno s ACI-jem. Bit će potrebno prilagoditi se proceduri, jer od 1. siječnja sve državne dokapitalizacije moraju dobiti odobrenje EU-a. Nakon toga bit ćemo spremniji za investitore.   Negdje do 2020. godine ACI bi mogao imati i desetak novih marina?   – To je moguće. Realno je govoriti o investicijama većim od milijardu kuna u tom razdoblju. ACI se okreće prema novoj politici podizanja kvalitete usluge i želimo biti inicijator pozitivnih promjena u hrvatskoj nautici, odnosno, u turizmu općenito. Investicije nisu usmjerene samo na marine, razmatramo pokretanje sustava sidrišta po valama s kojima bi hrvatski arhipelag nudio sigurnost nautičarima i jednu kvalitetnu uslugu, ujedno i dodatni razlog da neki novi nautičari dođu u Hrvatsku.  

Iskorak prema ekskluzivi


Dugoročno očekujete rast nautičkog prometa na Jadranu?  – Mi prvo moramo povećati kvalitetu, jer loše i malo prezentiramo ono što nudimo u nautici. Moramo dati kvalitetnu informaciju o destinacijama i sadržajima, pričati o autohtonim vinima, sportskim aktivnostima, mogućnosti vezivanja broda ispod Velebita uz posjet Paklenici ili pješačenju Kornatima kroz nasade maslina, jedinstvenoj gastro ponudi, itd. Sve to treba zapakirati u jednu kvalitetnu priču, naš jedinstveni proizvod, koji treba doživjeti. Cilj je iskorak prema ekskluzivnijoj klijenteli. Nije dovoljno brandirati marine, već treba stvoriti brand od lokacija gdje se one nalaze.   ACI posluje s dobiti. U budućnosti očekujete reinvestiranje?  – Za prošlu godinu planovi dobiti su publicirani i očekuje se oko 25 milijuna kuna dobiti, ali trenutno je u tijeku završna faza clean starta koja će utvrditi realno stanje i poslovanje u prošlom razdoblju te definirati eventualnu korekciju planirane dobiti.   Vaš prethodnik Anto Violić ostaje u ACI-ju?  – On je član uprave u ovom trenutku. Njegova razmišljanja trenutno ne znam. Bio je odsutan zbog bolesti, pa očekujem da ćemo uskoro sjesti te razgovarati o njegovim daljnjim planovima u odnosu na potrebe ACI-ja.