Najveći dio jučerašnjeg gradonačelnikova kolegija posvećen osnivanju Urbane aglomeracije Rijeka / Snimio Roni BRMALJ
U Urbanu aglomeraciju Rijeka, koja se osniva kako bi se lakše povukla sredstva iz tri fonda EU-a, ući će devet gradova i općina – Rijeka, Kastav, Kraljevica, Opatija, Čavle, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo
RIJEKA U Urbanu aglomeracija Rijeka koja se osniva kako bi se lakše povukla sredstva iz tri fonda Europske unije ući će devet gradova i općina – Rijeka, Kastav, Kraljevica, Opatija, Čavle, Kostrena, Lovran, Mošćenička Draga i Viškovo. Prema prvotnom planu iz riječkog prstena u tome društvu trebali su biti Matulji, Klana, Jelenje i Bakar, ali su predstavnička tijela ovih jedinica lokalne samouprave to odbila.
– Prvi sastanak s gradovima i općinama nekadašnje Općine Rijeka plus Omišalj održali smo u veljači ove godine, a oni koji su odbili ući u Urbanu aglomeraciju učinili su to uglavnom od neopravdanog straha da je riječ o promjenama granica lokalnih samouprava. Upravo suprotno, ovom inicijativom omogućit će se lakše povlačenje dijela od predviđenih 350 milijuna eura za razne projekte. Prema resornom ministarstvu, iako nam zakon ostavlja i drugu mogućnost, ići ćemo s prijedlogom Urbane aglomeracije sa sjedištem u Rijeci, a koju će činiti oni gradovi i općine koji su pristali podržati inicijativu. One koji su zbog iracionalnih strahova odbili ući nećemo prisiljavati da idu s nama ako ne žele. Ostajemo otvoreni prema onima koji će se u međuvremenu predomisliti, a oni koji ne uđu će morati pojasniti svojim građanima zbog čega su se odrekli dijela bespovratnih europskih sredstava. Nakon formalnog osnivanja formirat će se tijela koordinacijskog karaktera, izjavio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel.
Strategija EU do 2020.
Osnivanje urbanih regija krenulo je kako bi se Hrvatska uskladila sa Stregijom Europske unije do 2020. godine.
– Na razini EU-a uočeno je da su države opterećene nizom problema koji su posljedica ekonomske krize, a zbog čega će se sustavne reforme provoditi tijekom dužeg razdoblja. Nasuprot tome, urbana područja na razini EU-a pokazuju značajne rezultate u rastu gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, novih investicija i uvođenja inovacija. Stoga se urbana područja nameću kao generatori ekonomskog rasta i društvenog razvoja. Temeljem podataka o razvoju urbanih područja, EU je za razdoblje 2014.-2020. godine predvidjela posebna sredstva EU-fondova kojima će se dodatno poticati održivi urbani razvoj. Održivi urbani razvoj provodi se putem mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU). Za ITU mehanizam planirano je 345,3 milijuna eura, najvećim dijelom iz Europskog fonda za regionalni razvoj (73,36 posto), dok je iz Kohezijskog fonda planirano 14,48 posto, te iz Europskog socijalnog fonda 12,16 posto, pojasnio je Obersnel.
Sredstva se najvećim dijelom odnose na specifične ciljeve kao što su povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva, korištenje zapuštenih prostora – industrijska i vojna zemljišta, napredna poslovna infrastruktura i odgovarajuće usluge, čisti urbani promet, korištenje kulturne baštine u funkciji turizma, aktivnosti za mlade nezaposlene, deinstitucionalizacija socijalnih i zdravstvenih usluga…
– Jasno je da se radi o višedimenzionalnom pristupu koji je oblikovan prema specifičnim potrebama, a što nadilazi tradicionalne administrativne granice. Pritom se zahtijeva veći stupanj suradnje gradova i općina na određenom području kako bi se koordinirale aktivnosti radi postizanja zajedničkih ciljeva.
Nakon ustrojavanja Urbane aglomeracije Rijeka, odlukom nadležnog ministra, čelnici gradova i općina koji ulaze u sastav potpisat će sporazum koji je u završnoj fazi. Potrebno je osnovati tijela urbane aglomeracije – upravljački odbor gradonačelnika i načelnika, partnersko vijeće koje će biti savjetodavno tijelo upravnog vijeća, tehničko tajništvo, radnu skupina za izradu strategije i radnu skupinu za evaluaciju strategije. Potrebno je pokrenuti i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš. Gradovi i općine koje su u sastavu Urbane aglomeracije Rijeka aktivno sudjeluju na izradi Strategije razvoja Urbane aglomeracije Rijeka. U srpnju 2015. godine planira se prva radionica koja bi na radnoj razini analizirala i ocijenila pristigle podatke, te projekte i programe. Tijekom srpnja i kolovoza 2015. godine nastavit će se komunikacija vezana uz izradu Strategije razvoja urbanog područja, a druga radionica koja će razmatrati Nacrt strategije planira se u prvoj polovici rujna 2015. godine.
Pružanje komunalnih usluga
Ustrojavanje Urbane aglomeracije Rijeka ne dolazi na posve nepripremljenu podlogu. Treba istaći da je Grad Rijeka sa susjednim općinama i gradovima stvorio partnerstva putem suvlasništva nad komunalnim društvima kroz pružanje pojedinih komunalnih usluga – opskrba vodom, javni prijevoz, te na zajedničkim prometnim i infrastrukturnim projektima.
Grad Rijeka pozvao je 13 gradova i općina da pristupe Urbanoj aglomeraciji Rijeka, a od čega je osam predstavničkih tijela prihvatilo prijedlog i dostavilo svoju suglasnost. Sredinom lipnja ove godine sazvan je sastanak u resornom ministarstvu na kojem su prisustvovali i čelnici Grada Rijeke, Grada Bakra, Općina Klana, Općine Kostrena i Općine Matulji.
Navedene jedinice lokalne samouprave, iako zadovoljavaju temeljne kriterije korištenja ITU mehanizma, prethodno su odbile uključivanje u Urbanu aglomeraciju Rijeka. Stoga se na sastanku diskutiralo o mogućnosti da njihova predstavnička tijela s dodatnim argumentima, vezanim uz korištenje sredstava EU-fondova, do kraja lipnja ili početkom srpnja ponovno razmatraju uključivanje u Urbanu aglomeraciju Rijeka. Na sastanku je dogovoreno ponovno razmatranje ove tematike na općinskim vijećima, dok je gradonačelnik Grada Bakra definitivno odbio naknadno razmatranje ove tematike. U međuvremenu nam se Kostrena priključila, zaključio je Obersnel.
Što se tiče daljnjih aktivnosti, one će se ubrzati kako bi sve bilo spremno do kraja 2015. godine jer će u prosincu ove godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) raspisati natječaj za izbor četiri grada koji će do 2020. godine moći koristiti EU-sredstva putem ITU-mehanizma. Kriteriji odabira gradova za korištenje ITU-mehanizma bit će vezani sa pripremljenosti Strategija urbanih područja do razine analize stanja putem prikupljenih podataka uz obveznu izradu baze projekata/programa, te dokaze o pokrenutoj Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš.
