Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a kao najvažnije je istaknuto uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je javna nabava jedno od ključnih područja u kojem privatni i javni sektor ulaze u financijsku interakciju, a o značaju tog područja govori podatak da ‘tržište’ javne nabave čini 10 do 20 posto BDP-a u Europskoj uniji, odnosno nešto više od 12 posto hrvatskog BDP-a.

Iako je i dosadašnji sustav pratio rješenja EU, nerijetko su procesi bili dugi i komplicirani i često su rezultirali otkazivanjima. Sve ove izmjene ipak kao jedan od ključnih ciljeva imaju suzbijanje korupcije i zato je ovaj zakonodavni okvir vrlo važan za Hrvatsku, rekao je Plenković, dodajući da od ovih zakonskih izmjena očekuje koristi za sve gospodarske subjekte.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je najvažnija promjena koja se predlaže novim zakonom uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će po zakonu moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi, istaknula je Dalić.

Obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon 6 mjeseci, a do tada će Ministarstvo provoditi intenzivnu edukaciju naručitelja te izraditi procedure za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, rekla je Dalić.

U sklopu toga predlaže se i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Pritom se zakonom predviđa da se u roku od godine dana objedine svi registri koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici do sada morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju.

Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

Dalić je istaknula kako je ovo vrlo kompleksan i opsežan zakon, s više od 450 članaka, u čijoj su izradi, osim kroz prijenos odgovarajuće europske direktive, korištena i iskustva stečena u provođenju javnih nabava proteklih godina.

Zakon je pripreman tijekom prošle godine, i to u u uskoj suradnji s gospodarstvenicima, HUP-om, HGK i dr., tako da ovaj prijedlog u najvećoj mogućoj mjeri uključuje i iskustva i sugestije dosadašnjih sudionika u postupcima javne nabave, čime je ostvaren važan iskorak, naglasila je Dalić.

Dodala je i da novine koje zakon donosi idu ka povećanju transparentnosti, stvaranju okvira za veću konkurenciju tj. više ponuditelja, a krajnji rezultat koji se očekuje su manji troškovi za državu za nabavu roba i usluga kroz javnu nabavu te značajno smnjivanje opterećenja i troškova gospodarstvu.

Ukidaju se neke pristojbe, smanjuju se jamstva i Ministarstvo gospodarstva je izračunalo da će primjenom novog zakona doći do smanjivanja troškova za gospodarstvo od približno 42 milijuna kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabave za naručitelje je, pak teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna i stoga vjerujem da će biti značajne, zaključila je Dalić.