Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
17. studenoga 2018.
Bitan akt

USKORO ODLUKA O VAŽNOJ DRŽAVNOJ POTPORI Tvrtkama za istraživanje i razvoj 40 milijuna eura?

Jadran galenski laboratorij u razvoj vlastitih proizvoda ulaže oko 5,5 posto ukupnih prihoda / Foto Vedran KARUZA
Jadran galenski laboratorij u razvoj vlastitih proizvoda ulaže oko 5,5 posto ukupnih prihoda / Foto Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 30. siječanj 2018. u 7:08 2018-01-30T07:08:27+01:00

Pozdravljamo najavljeni Zakon, a trebalo bi razmisliti i o njegovoj retrogradnoj primjeni, poručuju iz JGL-a. Boris Popović iz Alarm automatike kaže da je ulaganje u R&D najrizičnije, ali i najisplativije, ako uspije

RIJEKA - Očekuje se da će Sabor uskoro usvojiti novi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, čime će Hrvatska, nakon četiri godine, konačno ponovo početi favorizirati ovaj tip ulaganja.

Naime, još od 2014. nije moguće koristiti porezne olakšice za R&D projekte (research and development), što znači da se u međuvremenu nije poticalo istraživanje korporativnog sektora, iako je upravo ono glavni alat za rast proizvodnih investicija, nužnih za razvojni skok i snažniji rast gospodarstva. Prema pokazateljima, Hrvatska je ionako na začelju po izdvajanju u istraživanje i razvoj, a k tome kasni u potporama.

Sada Vlada donosi zakon temeljem kojeg će, ako bude usvojen, poduzetnici moći umanjiti poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dobit, pri čemu maksimalan iznos potpore seže do 300.000 eura. Tvrtke će moći koristiti i druge potpore za istraživanje i razvoj, a ukupan iznos svih potpora ne može premašivati 40 milijuna eura. Gospodarstvenike pitamo hoće li koristiti olakšice po osnovi novog zakona, odnosno hoće li ih one potaknuti da povećaju iznose za R&D investicije?

JGL nositelj poticaja

IZ JGL-a odgovaraju da su oni kompanija čiji se kontinuirani, organski rast temelji na strategiji razvoja i lansiranja novih proizvoda, te strategiji širenja na nova tržišta.

– S obzirom na to da je farmaceutska industrija kapitalno vrlo intenzivna, a legislativni zahtjevi su svakim danom sve viši, nužno je da ulaganja kontinuirano prate te zahtjeve, neovisno o poreznim olakšicama ili poticajima. U viziji smo jasno naglasili da su naš fokus u tehnologijama sterilni farmaceutski oblici i znamo da u kreiranju proizvoda u odabranim tehnologijama, da bismo pobijedili konkurenciju, moramo biti bolji od nje. U razvoj vlastitih proizvoda ulažemo oko 5,5 posto ukupnih prihoda, što je na razini prosječnih ulaganja u našem sektoru – kažu u JGL-u, te skreću pažnju da i »prema važećem Pravilniku o porezu na dobit (članak 15.) poduzetnik ima pravo na smanjenje porezne osnovice za iznos državne potpore za istraživačko razvojne projekte«.

– Naša tvrtka je u proteklih desetak godina bila nositelj poticaja za oko 25 razvojnih projekata i time ostvarila znatnu uštedu u vidu realnog smanjenja porezne obveze te stekla znanje i iskustva u korištenju zakonskih mjera. Krajem 2014. godine prestali su vrijediti propisani obrasci, novi nisu propisani te smo na taj način uskraćeni za važeće zakonsko pravo prijave novih projekata i korištenje poticaja za te projekte. Pozdravljamo svaku inicijativu poreznog rasterećenja poduzetnika i najavljeni Zakon, međutim s obzirom na razdoblje u kojemu nismo prijavljivali nove projekte radi nepostojanja obrazaca, trebalo bi razmisliti o retrogradnoj primjeni novog Zakona – poručuju iz JGL-a.

Tržišni proboj

Boris Popović, predsjednik Uprave Alarm automatike, kaže da investiranje u istraživanje i razvoj potencijalno nosi najveći rizik da se neće isplatiti, ali i najveću dugoročnu korist, ako ste u jedan posto onih koji kroz takvu investiciju naprave veliki razvojni, a onda i tržišni proboj.

Revolucije su potrebne

Boris Popović kaže da je bez ulaganja u istraživanje i razvoj nemoguće značajnije napredovati.

– Može se rasti evolucijski, što je naravno dobro, ali sve je jasnije da bez revolucijskog faktora, poznatijeg kao »x10« faktor, nema pravog proboja. Dakle, revolucija je s vremena na vrijeme potrebna u poslovanju, ona omogućava jednokratni, deset puta brži skok, ako se otkrije nešto novo i nepoznato – opisuje Popović.

– Velike su šanse da se uloženo neće vratiti, no one tvrtke koje uspiju, nakon toga su desetak godina daleko ispred konkurencije. Baš zbog izrazito velikog rizika, potrebna je potpora države. Naša kompanija oko 4 posto ukupnih prihoda usmjerava u istraživanje i razvoj, što je na razini polovice naše ukupne dobiti. Što se financiranja tiče, snalazimo se. Zato smo, između ostalog, i ušli u program Londonske burze, kako bi lakše dolazili do sredstava nužnih za razvijanje. Do 2014. koristili smo pogodnosti koje je omogućavao zakonodavac, a da su se one nastavile i u ovom međuperiodu, sigurno bismo u R&D investirali i više. U tom smislu imamo oportunitetni gubitak, kao vjerojatno i ostali. Što se najave novog zakona tiče, oprezni smo. Rekao bih da je to još na dugom štapu, no u svakom slučaju bolje da se usvaja, nego ne. Treba vidjeti i kako se tretiraju ulaganja u softver, koja prije uopće nisu bila klasificirana kao istraživanje i razvoj – tumači Popović.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka