Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
19. listopada 2019.
Povijesne izmjene KZ-a

USKORO JAVNA RASPRAVA: Izmjene Kaznenog zakona nazivaju povijesnim, a donose strože kazne nasilnicima i manijacima

snimio Davor Puklavec / PIXSELL
snimio Davor Puklavec / PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 16. rujan 2019. u 18:26 2019-09-16T18:26:00+02:00

Strože će se kažnjavati obiteljsko i seksualno nasilje, udruge i stručnjaci zadovoljni su izmjenama, ali upozoravaju da je osim boljih zakona važna i bolja reakcija društva na nasilje.

ZAGREB - U javnu raspravu uskoro ulaze nove izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, koje donose strože kazne za obiteljsko i seksualno nasilje, a trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Udruge i stručnjaci zadovoljni su izmjenama, ali upozoravaju da je osim boljih zakona važna i bolja reakcija na nasilje, a još više sprečavanje da do nasilja uopće dođe.

Neke od novosti koje donose izmjene Kaznenog zakona su veće kazne za nanošenje teške tjelesne ozljede bliskoj osobi (s jedne na tri godine zatvora), za nanošenje osobito teške ozljede minimalna kazna raste s jedne na tri godine zatvora, prijetnja bliskoj osobi ili trudnici, osobi s teškoćama ili drugoj posebno ranjivoj osobi gonit će se po službenoj dužnosti kao prijetnja službenoj osobi i sankcionirati sa šest mjeseci do pet godina zatvora. Za sakaćenje ženskih spolnih organa umjesto kazne od šest mjeseci do pet godina zatvora, sad će se u zatvoru provesti najmanje jednu, a najviše osam godina zatvora.

Seksualno uznemiravanje

Spolni odnos bez pristanka postaje vrsta silovanja, a minimalna kazna raste na godinu dana zatvora. Osobu koju spolno uznemirava nadređeni na poslu odsad će štititi maksimalna kazna od dvije godine zatvora, a maksimalna kazna za bludne radnje raste sa jedne na dvije godine zatvora.
U Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji svako fizičko nasilje u kojem je nastala ozljeda postaje kazneno djelo, dok psihičko i ekonomsko nasilje ostaju prekršaji. Minimalna kazna za nasilje raste s jedne na dvije tisuće kuna, a za ponavljače nasilja minimalne kazne rastu s 5.000 na 6.000 kuna te s 15 na 30 dana zatvora. Raste i kazna za nasilje počinjeno pred djetetom ili starijom osobom - minimalna kazna bit će 7.000 kuna, a zatvorska najmanje 45 dana, umjesto dosadašnjih 30 dana. Čin nasilja prema djetetu, osobi s invaliditetom ili starijoj osobi kažnjavat će se s minimalnih 12.000 kuna (dosad 10.000 kuna), i s minimalni 70 dana zatvora (danas 45 dana). Za one koji ponove takvo djelo, minimalna kazna raste sa 15.000 na 17.000 kuna i s 60 na minimalno 80 dana zatvora.

Povijesna promjena

Aktivistica Ženske sobe, Maja Mamula, smatra da su ove zakonske izmjene »ogromna povijesna promjena«, iako se zapravo radi o povratku na stanje prije 2013. godine.

- Za tako nešto nužna je politička volja i zalaganje civilnog društva. Zahvalni smo inicijativi #spasime jer su potaknuli javnost, doveli do stvaranja političke volje za promjenom. Ovo je samo prijedlog, na koji očekujem napade s različitih razina, uključujući i akademsku zajednicu, gdje nikad nisu vidjeli ženu-žrtvu. Čak ni u radnoj skupini nismo bili jednoglasni. Nadam se da se sve neće zaustaviti na ovome, poručuje Mamula.

Za nju, najveće je postignuće što se spolni odnos bez pristanka konačno svrstao pod silovanje, a minimalna kazna za takav čin raste sa šest mjeseci na godinu dana zatvora.

- Svagdje smo se borile za to, jer je bilo puno nepravde, puno je slučajeva silovanja bilo podvedeno pod formulaciju spolnog odnosa bez pristanka, kaže.

Istom je promjenom izuzetno zadovoljna i sutkinja Peto-Kujundžić: »Djelo spolnog odnosa bez pristanka degradiralo je žrtvu. Govorilo bi joj se - evo napila si se, bila si drogirana i zaspala si, na neki način kriva si za ono što ti se dogodilo. To je, među ostalim, bilo suprotno i Istanbulskoj konvenciji«.

Za sutkinju Lanu Peto-Kujundžić, izmjene dvaju zakona su u redu, ali - kako kaže, treba jako poraditi na odnosima u društvu, i to na prvom mjestu u smislu da nitko ne može opravdati nasilje, bilo to obiteljsko nasilje, usmjereno prema ženi ili prema nekome drugome.

- Kazneni zakon je materijalni zakon i neće promijeniti ponašanje u društvu. Stvar je u tome da na svako ponašanje moramo reagirati odmah, i to ne samo kao građani, nego i kao institucije. Institucije moraju poduzeti sve mjere da se nasilje zaustavi, ističe Peto-Kujundžić. Zakonske izmjene koje će uskoro u redovnu proceduru za nju su »vrlo dobro rješenje, kretanje prema naprijed«. Ali, upozorava, još treba mijenjati postupovni dio.

Senzibilitet premijera

- Dobro je što su minimalne kazne pomaknute prema gore, jer onda niti jedan sudac ne može naći tolike olakotne okolnosti koje bi umanjile težinu djela. Isto tako, recidivisti koji ponavljaju nasilje nikada ne smiju biti u području minimalne kazne, već u gornjoj granici zapriječene kazne, navodi sutkinja.

Neva Tolle, predsjednica Autonomne ženske kuće Zagreb, ocjenjuje da je u Kaznenom zakonu spomenutim izmjenama učinjen jako veliki iskorak.

- Kazne su vraćene na razinu na kojoj su bile do zadnje izmjene Kaznenog zakona, i to je dobro. Ali Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, unatoč ozbiljnom povećanju kazni, ima manjkavosti na koje ćemo ukazati kroz javnu raspravu. U drugom koraku očekujemo ne samo uvažavanje primjedbi na izmjene zakona koje ćemo uložiti, nego i kvalitetnu, sveobuhvatnu reformu pravosuđa koje se direktno reflektira na položaj žena i djece, ističe Tolle.

Smatra da su se, osim javne kampanje #spasime, koja je senzibilizirala javnost za probleme zlostavljanja žena, izmjene zakona dogodile »zbog senzibiliteta premijera Plenkovića«.

- Ne mislim da je premijer pokazao političku volju da se nešto pomakne s mrtve točke samo zbog izborne godine ili političke pragmatičnosti. Vjerujem da je to njegovo razmišljanje, a bilo bi dobro da i druge članove Vlade, koji bezrezervno štite osumnjičene za ozbiljna kaznena djeca uputi da razmišljaju kao on, dodaje čelnica Autonomne ženske kuće Zagreb. Podsjeća da je prve korake u zaštiti žena od nasilja učinila Jadranka Kosor, bez čije »osobne i političke volje nikad ne bi došlo do promjena«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.