Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
22. listopada 2019.
Birgit Sauer

UGLEDNA ZNANSTVENICA 'Prava meta kritičara Istanbulske konvencije je ravnopravnost žena'

Ilustracija arhiva NL
Ilustracija arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 8. siječanj 2018. u 8:49 2018-01-08T08:49:00+01:00

Napadi konzervativnih, katoličkih i desnih ekstremista i populista na Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama s argumentom »rodne ideologije« imaju za cilj obnoviti patrijahalne odnose unutar obitelji, veza i na radnom mjestu, usput negirajući realnost nasilja nad ženama, komentirala je poznata austrijska znanstvenica Birgit Sauer za naš list

Laži i iskrivljene interpretacije u javnom diskursu sve su popularniji način manipulacije masama koji, svjedočimo to posljednjih godina, može poprimiti apsurdne dimenzije.

Hrvati se tako rado podsmjehuju Amerikancima čiji predsjednik čitav koncept globalnog zatopljenja naziva »lažnom vijesti«, ali većina hrvatskih građana vjerojatno nije zamijetila da sličan ekstremno apsurdni primjer imaju i kod kuće: količina javno izrečenih besmislica na temu Istanbulske konvencije bila bi odličan razlog za podsmjehivanje da nema, kao uostalom i svi slični primjeri besprizornih dezinformacija, opasne posljedice po društvo.

Mitski pojam 

Sada već famozni tekst međunarodnog sporazuma iz 2011. godine kojem je cilj borba protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji može se u cijelosti, preveden na hrvatski, jednostavnim guglanjem naći na stranicama Vijeća Europe. To, međutim, nije spriječilo raznorazne čuvare »konzervativnih vrijednosti« da o njemu raspravljaju kao da se maltene radi o mitskom šifriranom dokumentu čije pravo značenje mogu samo oni odgonetnuti i pojasniti zbunjenoj javnosti.

Njihov glavni i jedini argument »protiv« konvencije je jednako mitski pojam »rodne ideologije« – uveden devedesetih iz Opus Dei krugova – koji se doduše ni u jednom trenutku ne spominje u tekstu, ali ga konzervativne snage svojom pronicljivošću, eto, iščitavaju između redova. Hrvatski biskupi tako poručuju da su to »pitanja koja duboko zadiru u osobne stavove, svjetonazorske i vrijednosne postavke hrvatskoga društva«, te da će se »pod krinkom zabrinutosti da nekomu ne bi bila nanesena nepravda, promijeniti sami antropološki temelji poimanja obitelji«. Željko Glasnović dramatično upozorava da konvencija promiče »rodnu ideologiju zbog koje Hrvatsku čeka duhovna smrt«, a općoj konzervativno-crkvenoj histeriji priključili su se nedavno i članovi Znanstvenog vijeća HAZU-a koji su ovog puta odlučili zanemariti znanstvene metode iščitavanja tekstova. Desetak je akademika u tekstu naime također pronašlo skrivenu rodnu ideologiju, koju »za odgojno-obrazovni sustav smatraju neprihvatljivim«.

Protiv ovakvog tumačenja već su se svojim pojašnjenjima usprotivili Hrvatsko sociološko društvo i Centri za ženske studije iz Zagreba i Rijeci, kao i mnogi intelektualci i organizacije poput ženskih mreža u Hrvatskoj no bauk »rodne ideologije«, čiju nam definiciju nisu dosad ponudili ni biskupi, ni akademici, ni itko tko u javnosti barata tim pojmom, i dalje visi nad izgledima ratifikacije.

Prosječni čitatelj koji nije obdaren vještinom pronalaženja ovog mističnog koncepta, riječ »rod« će naći samo na nekoliko mjesta u 81 članku ovog dokumenta koji se većinom bavi temom nasilja. Što bi dakle bio »rod« i kako se on razlikuje od »spola«? U tekstu Konvencije, pojam »rod« označava »društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce«. Rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava pak »nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene«.

Da bi se jasnije shvatila upotreba ovog pojma, valja naglasiti da tekst Konvencije na samom svom počeku ističe da je »ostvarenje ravnopravnosti žena i muškaraca ključni element u sprečavanju nasilja nad ženama«. Naime, kad se pozornije iščitaju reakcije kritičara Istanbulske konvencije, razvidno je da čuvarima konzervativnih vrijednosti i »antropoloških temelja« posebno smeta i pojam »nestereotipnih rodnih uloga«. Evo što po tom pitanju nalazimo u članku 12.: »Stranke će poduzeti potrebne mjere za promicanje promjena u društvenim i kulturnim obrascima ponašanja žena i muškaraca s ciljem iskorjenjivanja predrasuda, običaja, tradicija i svih drugih postupanja u praksi koja se temelje na ideji manje vrijednosti žena ili na stereotipnim ulogama žena i muškaraca«.

Konzervativci u akciji 

Konzervativne krugove pri tome osobito plaši i članak po kojem bi »nestereotipne rodne uloge« trebale biti promicane i u obrazovanju. Ako se vratimo na premisu konvencije o ravnopravnosti žena i muškaraca, logično je zapitati se što je zapravo stereotipna rodna uloga žene u jednoj prevladavajuće kršćanskoj državi poput Hrvatske? Da recimo pitamo trideset posto hrvatskih srednjoškolaca, ženina uloga je prvenstveno ona dobre majke, koja se odriče karijere za dobrobit djece i ne odabire »muška« zanimanja. Ako se pita dio političara i crkvenih krugova, uz to i oprašta mužu pokoje premlaćivanje da bi zaštitila obitelj.

A ako se pita ogroman broj hrvatskih poslodavaca, uz to se ne buni što za isto radno mjesto ima manju plaću od muškarca. Iako se »rodnom ideologijom« obično želi aludirati na teme poput homoseksualizma i abortusa, da li je ipak pravi razlog koji je toliko usplahirio Crkvu i desničare u Hrvatskoj ideja konvencije da se ravnopravnost između žena i muškaraca napokon učvrsti u zakonima i obrazovanju?

Poznata austrijska politička znanstvenica prof. dr. sc. Birgit Sauer koja se između ostalom bavi i pitanjima roda u politici smatra da je u slučaju Istanbulske konvencije zastrašivanje javnosti »rodnom ideologijom« krije upravo tu namjeru:

„Konzervativni, katolički i desni ekstremisti i populisti diljem svijeta, u SAD-u, Rusiji i gotovo svim europskim zemljama mobiliziraju se protiv onog što su nazvali »rodna ideologija«. Na taj način napadaju rodne studije kao akademsku disciplinu, rodni »mainstream« kao formu zakona o rodnoj ravnopravnosti, istospolne brakove, seksualnu edukaciju u školama, reproduktivna prava žena. S jedne strane oni dobro razumiju da se konceptom roda želi prevladati tradicionalno nepravedne rodne odnose u obitelji, na radnom mjestu i u društvu. No općenito gledano te grupe krivo interpretiraju ideju roda i rodne ravnopravnosti kao napad na čovječanstvo i naciju. Sukladno tome, njihovi napadi na Istanbulsku konvenciju protiv nasilja nad ženama s tim argumentom imaju za cilj obnoviti patrijahalne odnose unutar obitelji, veza i na radnom mjestu, usput negirajući realnost nasilja nad ženama, komentirala je Sauer za naš list.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.