ZAGREB – Hrvatsko gospodarstvo u sljedećoj bi godini trebalo rasti po stopi od tri posto, jedan je to od temelja na kojima Ministarstvo financija priprema proračun za sljedeću godinu – otkrio je jučer ministar financija Zdravko Marić.  To će značiti zadržavanje na sadašnjoj stopi rasta ili blago ubrzanje rasta jer ministar Marić procjenjuje da bi i u ovoj godini BDP mogao rasti od 2,5 do tri posto.

Drugi okvir za  izradu proračuna bit će  zadržavanje deficita ispod dva posto BDP-a i to su  zasad jedini detalji o kojima, kad je u pitanju izrada proračuna za sljedeću godinu,  javno govori ministar financija.  Očekuje se da bi proračun na Vladi mogao biti 5. prosinca, a prije toga Vlada će izaći sa smjernicama za izradu proračuna u kojima će odrediti i limite za sve proračunske korisnike, pa tako i za ministarstva pojedinačno. No, već sada ministar najavljuje da rashode u proračunu neće biti moguće zadržati na ovogodišnjoj razini, ali najavljuje njihovu strogu kontrolu.

Povećanje prihoda

Na jučerašnjem skupu što su ga organizirali Hrvatski izvoznici njegov prethodnik Boris Lalovac kazao je da potpuno razumije u kakvoj se situaciji nalazi Marić jer iskustva pokazuju da i najmanje povećanje prihoda kod svih ministara, odnosno proračunskih korisnika probudi želju da se njihovi budžeti povećaju.

Ako doista želi zadržati deficit ispod dva posto i ako  se ne poveća značajno prihod od državne imovine, primjerice dividendi ili uplate dobiti, ministar financija neće moći ni približno, unatoč povećanju prihoda zadovoljiti apetite svih svojih kolega.

Povećanje BDP-a od tri posto znači da će se u ovoj godini BDP povećati za deset do 11 milijardi kuna, a da će u državnoj blagajni kroz izvorne prihode završiti oko 2,5  do tri milijarde kuna.

Oko 600 milijuna kuna tog novca je već potrošeno, odnosno toliki će biti trošak  dvije indeksacije mirovina u sljedećoj godini. Povećat će se i troškovi zdravstva barem za nekoliko stotina milijuna kuna i na kraju će ministru, ako mu polazna točka bude ovogodišnji deficit od 1,7  posto BDP-a, za  povećanje rashoda ostati oko 1,5 milijardi, odnosno najviše dvije milijarde kuna. On sam je nedavno rekao da će rasti troškovi obrane, ali nije otkrivao koliko.

Zahtjevi Ministarstva obrane su naravno za početak maksimalistički, a kako doznajemo podržava ih i vrhovna zapovjednica predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Prema nekim informacijama u razgovore se krenulo sa zahtjevom MORH-a da se njihov proračun poveća na pet milijardi kuna, što bi bilo povećanje  za gotovo 25 posto. No, vjerojatno su i u MORH-u svjesni da u prvoj godini mandata neće dobiti za gotovo milijardu kuna veći proračun.

Kome uzeti ili dati?

No, s druge strane u proračunu će se morati pronaći i sredstva za ispunjavanje sporazuma sa sindikatima za rast plaća u javnom sektoru od šest posto, ili za  financiranje  nekog dogovora koji bi motivirao sindikate da odustanu od tužbe jer se sporazum ne ispunjava.  Tako će se nakon dugo vremena jedan ministar financija, odnosno Vlada naći pred dvojbom, ne kome da uzme novac, nego kamo da usmjeri prihode koji će biti rezultat povećanja BDP-a.

Na kraju će se morati donijeti politička odluka  hoće li veći dio tog novca otići u opremanje Hrvatske vojske ili u  povećanje plaća u javnom sektoru. Ne treba zaboraviti ni da je jedno od važnijih predizbornih obećanja HDZ-a bilo ono o povećanju  proračunskih sredstava za znanost i istraživanje.  Ili će svi dobiti ponešto, pa će svi biti i pomalo nezadovoljni.

– Ovogodišnji proračun će oslikavati društvene prioritete, odnosno politika će morati donijeti odluku hoće li taj  prihod koji će nastati zbog rasta BDP-a usmjeriti na naoružanje ili će poštovati ugovore koje s javnim sektorom potpisala Vlada i taj novac na taj način usmjeriti, primjerice u obrazovanje i znanost, odnosno plaće učitelja i profesora – ističe dvojbu pred kojom će biti autori proračuna u sljedećim danima i ekonomski analitičar Željko Lovrinčević.

Ukoliko se odluči za poštovanje  sporazuma sa sindikatima vlada će imati malo prostora za povećanje  ostalih izdataka, pa tako i onih za obranu, jer milijarda i pol kuna  ne bi ni pokrila obveze prema sindikatima. Alternativa je da se snažnije aktivira državna imovina, bilo prodajom ili iznajmljivanjem, pa tako i nekadašnji vojni objekti, od čega bi onda novac, što predviđaju i zaključci bivših vlada, išao u opremanje vojske.