ZAGREB Zamrzavanje tečaja švicarskog franka u godinu dana banke će koštati oko 400 milijuna kuna, dok im je fiksiranje kamata na 3,23 posto već oduzelo 350 milijuna kuna.

Deseci tisuća zaduženih u toj valuti iščekuju kakvo će rješenje dogovoriti banke i Vlada oko njihove buduće otplate kredita i hoće li dogovora uopće biti.

Nova bi intervencija Vlade, prema nekim procjenama, mogla koštati banke i do dvije milijarde kuna u sljedećim godinama i teško da će na nju pristati.

No, za to vrijeme banke imaju gotovo 15 milijardi kuna koje ne mogu naplatiti od najviše tri tisuće građana, kojima su proteklih godina očito nimalo strogo odobravale kredite.

Taj potencijalni gubitak višestruko je veći od onoga što bi banke u bilo kojoj opciji mogle izgubiti kad su u pitanju stambeni krediti u švicarcima.

   Prema odgovorima koje smo na naš upit o blokiranim građanima koji duguju više od milijun, deset milijuna ili više od sto milijuna kuna, dobili od Financijske agencije, takvih je građana, ovisno o mjesecu, oko tri tisuće, njihov je ukupni dug oko 15 milijardi kuna i najvećim se dijelom tiče financijskih institucija i ostalih poslovnih subjekata, ali zapravo uglavnom otpada na banke.

S druge strane, više od 50 tisuća građana koji su podigli kredite u švicarcima, bankama ukupno duguje oko 23 milijarde kuna.

   Tako u svom odgovoru Fina otkriva da je među 317 tisuća blokiranih građana, čiji je ukupan dug oko 31,5 milijardi kuna, ovisno od mjeseca do mjeseca, i pet ili šest dužnika koji duguju više od sto milijuna kuna.

Njihov se pojedinačni dug kreće do 200 milijuna kuna. Najveći dio duga, čak 99 posto, je prema financijskim institucijama i drugim poslovnim subjektima. To znači da su banke na tih pet ili šest ljudi mogle izgubiti dvostruko više nego što gube fiksiranjem tečaja franka za nekoliko desetaka tisuća građana.

   Iste dominantne vjerovnike imaju i građani čiji su računi blokirani zbog duga od deset do sto milijuna kuna. Broj takvih dužnika varira od mjeseca do mjeseca i kreće se od 250 do 300.

   – Ukupan iznos njihova duga je od 6,8 do sedam milijardi kuna i u pravilu se također odnosi na financijske institucije i druge poslovne subjekte, a na dug prema državi odnosi se tek oko četiri posto tog duga, odgovaraju nam iz Fine.

   Građana čiji je dug veći od milijun kuna, ali ne prelazi deset milijuna kuna, otkrivaju u Fini, ima oko 2.700, a njihov ukupni dug prelazi 7,2 milijarde kuna i najveći dio, oko 92 posto, odnosi se na financijske institucije, odnosno banke i druge poslovne subjekte.

   Tako je dug tri tisuće građana koji čine manje od jedan posto građana kojima su blokirani računi, ukupno oko 15 milijardi kuna, što je oko 48 posto ukupnog duga svih 317 tisuća blokiranih.

S druge strane, na listi blokiranih je više od 140 tisuća građana s dugom od deset do sto tisuća kuna i njihov je ukupan dug pet milijardi kuna, odnosno njihov je dug manji od jedne šestine ukupnog duga svih blokiranih građana.