Otvorenjem crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Brezovici, planiranim za nedjelju, program obnove sakralnih objekata u Gradu Zagrebu ulazi u završnicu, objavilo je Ministarstvo kulture i medija na svojim stranicama, navodeći da je riječ o jednoj od većih obnova u Europi.

Program obnove obuhvaća 44 sakralna objekta u Zagrebu, od kojih je više od 30 obnovljeno i otvoreno. Na preostalima su u tijeku završni građevinski i konzervatorsko-restauratorski radovi, “s izuzetkom najsloženijih spomenika sakralne baštine”, navodi Ministarstvo kulture i medija u petak.

Među njima su Zagrebačka katedrala, crkva sv. Katarine na Gornjem gradu, crkva i samostan u Remetama te crkva sv. Marije na Dolcu, za koje će se, “zbog opsežnih konstrukcijskih i restauratorskih zahvata”, na dovršetak i potpuno otvaranje još čekati. Unutarnji dijelovi pojedinih objekata već su dostupni javnosti i “privedeni svrsi”, kao što je slučaj sa Zagrebačkom katedralom.

“S obzirom na opsežnost projekata, kako brojčanu, tako i sistemsku, jer je riječ o obnovi kulturne baštine koja podrazumijeva vrlo stroga i propisana pravila, temeljena na konzervatorskim podlogama, obnova sakralnih objekata, kao i obnova objekata kulturne baštine, sve se češće naziva generacijskim pothvatom”, ističe Ministarstvo.

Dodaju da taj naziv “nije nimalo pretjeran” ima li se na umu da tako opsežna i zahtjevna obnova kulturnih dobara nije provedena “nikada i nigdje u povijesti Hrvatske”, a riječ je, navode, i o jednoj od većih obnova u Europi.

Obnova sakralnih objekata provodi se u sklopu šire obnove kulturne baštine nakon potresa. Prema podacima Ministarstva iz prosinca 2025., na području Zagreba i okolnih sedam županija obuhvaćena je obnova ili provedba hitnih mjera na 511 zgrada i 15 pokretnih inventara, za što je do tada angažirano oko 1,7 milijardi eura.

Od toga je 487 milijuna eura osigurano iz Fonda solidarnosti EU, 763 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a 323 milijuna eura iz državnog proračuna.

U Gradu Zagrebu projektima obnove angažirano je više od 1,03 milijarde eura. Program sakralne obnove obuhvaća 44 objekta, odnosno 41 katolički, dva pravoslavna i jedan evangelički objekt, a uključuje konstrukcijsku sanaciju, seizmičko ojačanje te konzervatorsko-restauratorske zahvate.

Cilj obnove, navodi Ministarstvo, “nije bio samo sanirati štetu”, nego i povećati otpornost građevina na buduće potrese uz očuvanje njihove povijesne i umjetničke vrijednosti. Značaj obnove ima “višestruku vrijednost” – vjersku, liturgijsku, kulturno-povijesnu, identitetsku i turističku.

Cijeli proces proveden je uz suradnju projektanata konstrukcije, konzervatora, restauratora, arhitekata i građevinskih stručnjaka s ciljem da se “istodobno očuva autentičnost građevina i osigura njihova sigurnost za buduće generacije”.