Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 26
Sutra: 5° 5° 26
19. studenoga 2018.
Traže promjenu Zakona

foto "Tata nije bankomat nego roditelj. Mama je mama, ali je i tata tata": Snažne poruke s prosvjeda za ravnopravno roditeljstvo

Foto: D: JELINEK
Foto: D: JELINEK
Autor:
Objavljeno: 15. svibanj 2018. u 14:11 2018-05-15T14:11:26+02:00

Ja sa svojom djevojčicom ne mogu otići na more, čak ju niti odvesti na šišanje, majka opstruira svako naše viđanje, unatoč meni dosuđenom viđanju djeteta", kazao je jedan od očeva okupljenih pred Vladom i Saborom povodom Međunarodnog dana obitelji

ZAGREB "Mi nismo samo očevi, mi smo i tate", "Majka je majka, ali je i tata tata" te "Tata nije bankomat nego roditelj", samo su neki od dojmljivih transparenata s kojima je pedesetak očeva, ali i nekoliko majki, u organizaciji Hrvatske udruge za ravnopravno roditeljstvo održalo prosvjed na Markovom trgu.

Ogorčeni su na sustav koji djecu nakon razvoda roditelja dodjeljuje u najvećoj mjeri majkama, i ne pomaže očevima čije bivše supruge zatim opstruiraju viđanje djeteta s njima.

"Ja sa svojom djevojčicom ne mogu otići na more, čak ju niti odvesti na šišanje, majka opstruira svako naše viđanje, unatoč meni dosuđenom viđanju djeteta", kazao je jedan od očeva okupljenih pred Vladom i Saborom povodom Međunarodnog dana obitelji.

Na prosvjedu bi ih bilo i puno više, kazao je predsjednik Udruge Oliver Čanić, da se ne boje "odmazde" sustava, koji ih ionako šikanira. Udruga broji tristonjak članova, uglavnom očeva, koji i po nekoliko mjeseci ne mogu vidjeti svoje dijete odnosno djecu.

"Kad se dijete rodi, oba roditelja u njegovoj njezi i odgoju sudjeluju ravnopravno, no nakon razvoda roditelja sustav djetetu šalje poruku da mu tata više ne treba. Godišnje oko 1.500 djece, procjenjuje se, ne viđa jednog roditelja, u pravilu oca, ili ga viđa daleko manje od onoga što stoji u odluci suda. To je ozbiljan problem s kojim se naše društvo suočava, a najbolje u prilog tome govore brojke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je u zajedničkom roditeljstvu tek oko četiri posto djece, što je skoro pa statistička pogreška.

Usporedimo li se sa Švedskom, u kojoj roditeljstvo ravnopravno dijeli 50 posto parova, mi zaista imamo problem", kazao je Čanić.

Foto: D. JELINEK

U Finskoj, potvrdio je otac Jouni Olavi Torvinen, koji godinama živi u Hrvatskoj, u čak 70 do 80 posto slučajeva sustav dodjeljuje roditeljima zajedničku skrb, uobičajenu, veli, i u Norveškoj i Švedskoj.

"To je najbolje rješenje za dijete koje, čest je slučaj kod nas u Finskoj, živi na jednom mjestu, u kući ili stanu u kojem se onda periodično izmjenjuju roditelji, tako da dijete ima samo jedan dom. Istovremeno, kad nije s djetetom, roditelj živi u drugom stanu, kojeg dijeli s drugim roditeljem", pojašnjava Torvinen koji ovdje u Hrvatskoj, istaknuo je, svoje dijete nije viđao po nekoliko mjeseci. Sad je puno bolje, kaže, ali je sustav i dalje vrlo nefleksibilan.

"Ja sam majka troje djece, razvedena, no djeca žive s oba roditelja, i bivši suprug i ja smo nadomak dogovoru o potpuno zajedničkom, ravnopravnom roditeljstvu. Ono je jako bitno, jer dijete nije krivo za razvod roditelja, a treba i oca i majku", kazala je članica Udruge Ksenija Slunjski.

Foto: D. JELINEK

U slučaju njene obitelji, kaže, stvari dobro funkcioniraju. Stala je, dodaje, na stranu očeva jer sustav po inerciji djecu dodjeljuje majkama na skrbništvo, bez obzira kakve one bile. "Ima prekrasnih očeva koji ne mogu doći do svoje djece, ne mogu ih viđati, to je žalosno", zaključila je.

Od svih pozvanih političara i drugih iz redova vlasti, prosvjed je došla podržati samo Mila Jelavić, nekadašnja pravobraniteljica za djecu, a sad zamjenica pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, koja se slaže da je ravnopravno skrbništvo najbolje za djecu, jer ona trebaju jednako i oca i majku.

Na pitanje što očekuju od novog Obiteljskog zakona u pripremi, Čanić je odgovorio kako predlažu da u zakon uđe zajednička roditeljska skrb već na prijedlog samo jednog roditelja, a ne kako je to slučaj sada, da je moguća samo ako su oba roditelja s tim suglasna. To bi značilo da zajednička skrb bude određivana i u slučajevima konfliktnog razvoda, dakle i onda kad joj se jedan od roditelja protivi. Velika većina znanstvenika unatrag 20 godina naglašava da je zajednička roditeljska skrb najbolja za dijete, zaključuje Čanić.

Foto: D. JELINEK

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka