Državljani pojedinih članica EU-a plaćaju uglavnom znatno niže školarine u odnosu na međunarodne studente, drugim riječima, hrvatski studenti su za sada tretirani kao međunarodni studenti, kaže Sandra Dobrić, projektna asistentica Instituta za razvoj obrazovanja
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju svi će studenti iz članica EU-a imati jednaka prava studiranja na hrvatskim sveučilištima kao i hrvatski studenti, što će u praksi značiti da će dijeliti upisnu kvotu s hrvatskim studentima i imati mogućnost ostvarivanja prava besplatnog školovanja. No, istovremeno će i hrvatski studenti u zemljama EU-a biti po pravima izjednačeni s domicilnim studentima, a to je prema mišljenju projektne asistentice Instituta za razvoj obrazovanja (IRO) Sandre Dobrić glavna prednost članstva Hrvatske u EU kada je u pitanju studentska populacija. Pojašnjavajući kako će od 1. srpnja hrvatski studenti u EU plaćati iste školarine kao i domicilni studenti, Dobrić ističe da je do sada bio slučaj da su hrvatski studenti u inozemstvu plaćali i do nekoliko puta veće školarine samo zato što dolaze iz zemlje koja nije članica EU-a.
– Državljani pojedinih članica EU-a plaćaju uglavnom znatno niže školarine u odnosu na međunarodne studente, drugim riječima, hrvatski studenti su za sada tretirani kao međunarodni studenti. U tom smislu, za pretpostaviti je da će hrvatskim studentima biti na raspolaganju dodatni oblici financijske pomoći, uključujući i stipendije, kada uđemo u EU. Pritom treba spomenuti da je Hrvatska već postala punopravnom članicom Programa za cjeloživotno učenje EU unutar kojeg se nalazi program ERASMUS. Putem programa ERASMUS studenti već sada mogu dobivati stipendije i provoditi jedan dio svog studija na nekom od sveučilišta u Europi, kaže Dobrić.
Do sada je stopa odlazne studentske mobilnosti (outbound mobility ratio) u Hrvatskoj iznosi 4,93 posto, čime se Hrvatska svrstava u zemlje s iznadprosječnom stopom odlazne studentske mobilnosti. U Europi iznadprosječnu stopu odlazne mobilnosti imaju uglavnom zemlje Istočne i Jugoistočne Europe, ali i pojedine zemlje poput Austrije, Švicarske, Irske i Norveške. Primjerice, stopa odlazne mobilnosti visoka je u zemljama poput Crne Gore (18 posto), Bosne i Hercegovine (12 posto) i Bugarske (8,6 posto), dok je ta stopa vrlo niska u Ujedinjenom Kraljevstvu (0,9 posto) i Španjolskoj (1,22 posto).
Tisuće na studijskom boravku
Na studij u inozemstvo svake godine odlazi sedam tisuća novih studenata, no njima treba dodati i studente koji putem programa Erasmus odlaze na kraći studijski boravak ili pak stručnu praksu u inozemstvo. U protekle četiri godine tu je mogućnost iskoristilo tri tisuće hrvatskih studenata, a najčešće su odlazili u Austriju, Italiju, Njemačku, Sloveniju i Španjolsku. Prema procjenama Agencije za mobilnost ukupan broj mobilnih studenata kroz programe kratkoročne razmjene u akademskoj godini 2013./2014. iznosit će oko 4.150 studenata, što predstavlja značajan porast od čak 38 posto mobilnih studenata u odnosu na akademsku godinu 2009./2010. »Profil« prosječnog Erasmus studenta, dobiven na temelju podataka za akademsku godinu 2010./2011., izgleda ovako: dvadesetpetogodišnja studentica društvenih znanosti s mjesečnom potporom od 282,50 eura provela je 5,1 mjeseci na studijskom boravku u Austriji gdje je ostvarila 24 ECTS boda.
Tražiti promjenu statusa
Na pitanje što je s hrvatskim studentima koji već studiraju u zemljama EU-a i svoj su studij započeli sa statusom inozemnog studenta, Dobrić savjetuje da bi svi takvi studenti s ulaskom Hrvatske u EU trebali zatražiti promjenu svog statusa, odnosno da ih se svrsta u razred plaćanja EU studenata.
ako se ova fotka želi objaviti treba je obrezati Većina budućih studenata iz Hrvatske nalazi se u Austriji, Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i SAD-u Velika Britanija i SAD su visoko na listi želja sandra dobrić uz naglasak 1 uz okvir 4
Od zemlje do zemlje
Ono što je bitno naglasiti, dodaje Dobrić, činjenica je da većina zemalja EU-a nema razvijen sustav besplatnog studiranja. Naime, za preddiplomski studij ne plaćaju se školarine u Austriji, Danskoj, Grčkoj, većini njemačkih saveznih država te u nordijskim zemljama, dok sve ostale zemlje imaju sustav plaćanja školarina. Međutim, u nekim zemljama, poput Češke, iznos školarine je simboličan i iznosi svega 20 eura mjesečno.
– Prema podacima istraživanja EUROSTUDENT, koji je Institut za razvoj obrazovanja proveo 2010. u suradnji s Ministarstvom znanosti obrazovanja i sporta, u Hrvatskoj oko 60 posto studenata plaća školarinu, kao redoviti ili izvanredni studenti. U većini europskih zemalja gdje se naplaćuju školarine i upisnine za prvostupnike, one u prosjeku iznose ispod 100 eura mjesečno ili 1.000 eura godišnje. Najviše školarine se naplaćuju u Engleskoj/Walesu, Irskoj, i Litvi, a Hrvatska se nalazi među zemljama s visokim iznosima školarine u Europi (1.120 eura godišnje) nakon Nizozemske i Portugala gdje je iznos školarina 1.360 eura te ispred Švicarske koja godinu naplaćuje 970 eura i Španjolske s 900 eura, ističe Dobrić.
U većini država Europske unije međunarodni studenti, odnosno državljani zemalja izvan Europske unije, plaćaju više školarine u odnosu na studente koji dolaze iz zemalja EU-a, a iznos školarina za međunarodne studente u većini slučajeva visoka učilišta određuju samostalno. Iznosi školarina za domaće i EU studente razlikuju se u pojedinim EU zemljama te zavisno od područja i razine studija, od relativno visokih školarina od prosječno 7.000 do 10.500 eura za preddiplomski studij u Velikoj Britaniji.
– Za usporedbu, međunarodni studenti su u Njemačkoj u 2010. plaćali školarine između šestotinjak i 1.100 eura, a u Velikoj Britaniji od 11.750 do 17.625 eura, s tim da su školarine u Velikoj Britaniji od 2012. uglavnom povišene i mogu doseći do 23.500 eura za preddiplomski studij za međunarodne studente, pojašnjava Dobrić.
Brojna »emigracija«
Unatoč prilično visokim školarinama do sada je u inozemstvo na studij odlazilo svake godine oko sedam tisuća novih hrvatskih studenata, a njih 80 posto upisalo je studijske programe u zemljama Europske unije. Najveći broj hrvatskih studenata nalazi se u Austriji, potom Italiji, Njemačkoj, Sloveniji i u SAD-u.
– Važno je napomenuti da ovaj broj uključuje samo studente koji su upisali cijeli studijski program u inozemstvu te se ne odnosi na studente upisane u programe kratkoročne studentske razmjene. Zanimljivo je kako je SAD čak na petom mjestu po broju upisanih studenata iz Hrvatske, što je značajno prije svega, jer je SAD zemlja s najboljim sveučilištima na svijetu prema međunarodnim rang listama sveučilišta. Sjedinjene Američke Države prednjače u međunarodnom obrazovanju jer privlače 19 posto svih mobilnih studenata u svijetu. Nakon SAD-a slijede Velika Britanija s 11 posto, Australija s 8 posto, Francuska sa 7 posto te Njemačka sa 6 posto. S druge strane, zemlje s najvećim udjelom međunarodnih studenata u svojoj studentskoj populaciji su Australija, Ujedinjena Kraljevina, Austrija, Švicarska i Novi Zeland, ističe Dobrić.
Pripremni tečajevi
Sudeći prema upitima koji u posljednje vrijeme sve češće stižu u IRO, broj Hrvata koji će otići na studij u inozemstvo od ove godine mogao bi se značajno povećati, a upravo zbog pojačane zainteresiranosti budućih studenata IRO je započeo s organizacijom posebnih tematskih savjetovanja za studiranje u Europskoj uniji te novim pripremnim tečajem za IELTS test koji se polaže pri prijavi na britanska i europska sveučilišta.
– Imamo sve više upita i očito je da su budući studenti postali svjesni da dolazi do promjena. Sve informacije o obrazovnim savjetovanjima i tečajevima dostupne su na www.iro.hr, a aktualne informacije o mogućnostima studiranja u Europi IRO će objavljivati i na Facebook zajednici Želim studirati u inozemstvu. IRO će na obrazovnim savjetovanjima predstaviti nove mogućnosti za obrazovanje, usavršavanje i akademsku mobilnost koje se otvaraju hrvatskim učenicima i studentima skorašnjim hrvatskim pristupanjem EU, zaključuje Dobrić.
