U potrošačkim udrugama napominju da u Europi nitko cijene ne formira zbog sklada sa cijenama u drugim državama. A upravo to je objašnjene Banskih dvora za ovu nepopularnu odluku u Hrvatskoj
Od 1. svibnja građani Hrvatske skuplje će plaćati najvažnije energente, struju za 20 posto, a kubik plina za prosječnih 22 posto. Tako je odlučila Vlada, čiji ministri nisu dali nikakva objašnjenja oko toga koliko će u kojem gradu biti skuplji plin te koliko će struja poskupiti u pojedinim tarifnim modelima. Samo je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izvijestio da se ukupna cijena električne energije povećava za 20 posto, dok će kućanstva u prosjeku plaćati 22 posto skuplji plin nego dosad.
Kako smo izračunali iz Vladinih dokumenata, cijena kubika plina će rasti ovisno o gradovima i distributerima, pa će tako plin u Zagrebu biti skuplji 19, a u Rijeci 23 posto, plus nova, fiksna naknada od 20 kuna, koju će kućanstva svuda u Hrvatskoj plaćati, neovisno o potrošnji plina. Cijena struje raste pak, ovisno o tarifnom modelu, od 18 do 21 posto.
Potrošačke udruge, sindikati, a posebno građani, zgroženi su najavljenim poskupljenjem struje i plina, ali još više razlozima koje je Vlada navela, opravdavajući poskupljenje. »Zato što imamo daleko niže cijene od EU«, nije, slažu se svi oni, opravdanje koje drži vodu jer imamo, prije svega, daleko nižu kupovnu moć od te Europe, dok, kako napominju u potrošačkim udrugama, u Europi nitko drugi cijene ne formira zbog sklada sa cijenama u drugim državama. Svaka država, napominje predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović, inače čovjek koji je godinama u HEP-u radio na tarifnim sustavima, ima svoje specifičnosti u proizvodnji, a onda i distribuciji struje, pa »uravnilovka« nema nikakvog smisla. Naši su proizvodni troškovi, kaže, manji, ali cijena struje raste najviše zbog – proizvodnje.
Zgroženi su, međutim, i distributeri plina, kojih u Hrvatskoj ima četrdesetak. Njima cijena plina, kojeg kupuju od Ine, a zatim, uz svoje marže, prodaju krajnjim kupcima, raste za čak 30 posto, na 2,20 kuna po kubiku, dok će je smjeti prodavati, u prosjeku, po 22 posto višoj cijeni. »To znači da ćemo razliku morati nadoknaditi iz svojih marži«, komentiraju neslužbeno distributeri. Točno, ali će, po novom, od svakog kućanstva ubirati i po 16,5 kuna fiksne naknade (bez PDV-a). Pomnoži li se to sa šesto tisuća kućanstava koja koriste plin, riječ je o fiksnom, sigurnom prihodu od gotovo deset milijuna kuna svakog mjeseca.
