Prema mišljenjima ekonomista, glavni razlozi za pad izravnih investicija su kriza i činjenica da su hrvatske vlade uglavnom završile privatizaciju vrijedne državne imovine, pa se strancima više nema što prodati
ZAGREB - Izravna strana ulaganja u Hrvatsku srozala su se na najniže grane u posljednjih 16 godina. U prvih šest mjeseci iznosila su samo 154 milijuna eura, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke. To je beznačajan iznos u usporedbi s rekordnih 4,2 milijarde eura inozemnih investicija u Hrvatsku, zabilježenih u cijeloj 2008. godini, kad još nije bilo ekonomske krize.
Tako mršava ulaganja Hrvatska je nakon 1996. zabilježila i 2010. godine, kad su se strmoglavila na 297 milijuna eura na godišnjoj razini.
Prema mišljenjima ekonomista, glavni razlozi za pad izravnih investicija su kriza i činjenica da su hrvatske vlade uglavnom završile privatizaciju vrijedne državne imovine, pa se strancima više nema što prodati.
Preuzimanja
– U Hrvatskoj nema pravih uvjeta za strana ulaganja, osim ako hrvatska Vlada ne nastavi prodavati narodnu imovinu poput Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, kaže Ljubo Jurčić. Iz njegovih riječi proizlazi da će se iznos stranih ulaganja popraviti iduće godine, kad Vlada dovrši privatizaciju tih dviju tvrtki, koja se nalazi u početnoj fazi.
Ako stranci kupuju postojeća poduzeća, ne može se govoriti o ulaganjima, nego o preuzimanjima, upozorava Jurčić. Ulaganja u nove pogone i nova radna mjesta u Hrvatskoj je bilo zanemarivo malo. Prema podacima HNB-a, dvije trećine od 25,9 milijarda eura – koliko su stranci uložili u Hrvatsku u 20 godina – završilo je u bankama, telekomunikacijama, trgovini i posredovanju nekretninama. Dio je završio u preuzimanju Ine i Plive, kompanija sagrađenih u bivšoj državi.
I u ostalim bivšim komunističkim zemljama kapital iz zapadne Europe u posljednja dva desetljeća najčešće je kupovao banke, telekomunikacije tvrtke i odlazio u trgovinu, jer se tu najbolje zarađuje. »Kako su zemlje (jugo)istočne Europe primale više kapitala iz zapadnih banaka, tako se povećavao i njihov uvoz iz zapadne Europe«, objavio je MMF u izvješću o ekonomskim izgledima Europe, iz listopada prošle godine.
– Procjenjuje se da je 57 centa od svakog eura, kojeg su uložile zapadne banke, završilo u uvozu iz zemalja zapadne Europe, kaže MMF.
Mnogi ekonomisti vjeruju da će se inozemna ulaganja u nove pogone povećati kad Hrvatska uđe u EU, kad smanji administrativne prepreke, troškove proizvodnje i cijenu rada, kako bi domaći proizvodi bili konkurentniji.
Problem i u regiji
Jurčić, međutim, smatra da u Hrvatskoj nema pravih uvjeta za ulaganja s visokom razinom tehnologije, niti s niskom razinom.
– Smanjivanjem cijene rada ne možemo se natjecati sa Srbijom, Rumunjskom ili Bugarskom, jer tamo su plaće znatno niže nego kod nas, a s nižim plaćama od današnjih hrvatski građani ne mogu živjeti, smatra Jurčić.
Pad inozemnih ulaganja ove godine, zbog recesije u zapadnoj Europi, zabilježit će i većina država (jugo)istočne Europe, predviđa Institut za međunarodne ekonomske studije iz Beča. U cijeloj toj regiji »pada udio investicija u prerađivačku industriju, a rastu ulaganja u financije i poslovne servise«, primjećuje Institut.
