Arhiva NL
Riječ je o retroaktivnoj primjeni propisa, a ona nije zakonita jer su diplome stomatologa ranije priznate prema ranije važećem Zakonu, kaže Lora Vidović
Ministarstvo zdravlja i Hrvatska komora dentalne medicine u slučaju stomatologinja Biljane Bubonja i Elme Bijedić postupili su protuzakonito – mišljenje je to pučke pravobraniteljice Lore Vidović.
Postupak u jednoj komori 11, a u drugoj tisuću kuna
U slučaju stomatologinja Bubonje i Bijedić Ured pučke pravobraniteljice ima vezane ruke, jer kako pojašnjavaju u Uredu, obje su pokrenule upravni spor protiv Ministarstva zdravlja. No njihovi slučajevi nisu usamljeni, jer u Uredu ističu da ima još sličnih sudbina na kojima rade.
– Nastavit ćemo pratiti problematiku te djelovati prema nadležnima u okviru naših ovlasti, kako bismo uklonili propuste koje smo uočili, navodi Vidović.
Ono što su u Uredu još uočili nije samo različito postupanje prema stomatolozima koji se nalaze u sličnoj situaciji, već i različite cijene od komore do komore. Naime, Komora dentalne medicine za postupak priznavanja diplome traži uplatu od 11 tisuća kuna, dok Liječnička komora za isti postupak zahtijeva svega tisuću kuna.
Kamen spoticanja
Za vrijeme njenog stažiranja Hrvatska je ušla u EU, a to je glavni kamen spoticanja za oba slučaja jer se radi o reguliranim profesijama. Ono što je Hrvatska prije priznavala, sada više ne priznaje i od obje je zatraženo da ponovo pokrenu postupak priznavanja diplome što su i učinile. Priznavanje onoga što im je već jednom bilo priznato morale su svaka platiti 11 tisuća kuna, a odgovor koji su dobile bio je da moraju položiti diferencijalne ispite. U slučaju Bubonje radilo se o čak 24 ispita, dok je Bijedić rečeno da mora položiti 11 ispita, a obje su te ispite trebale platiti po 6 tisuća kuna.
Na sve to pučka pravobraniteljica kaže da je riječ o retroaktivnoj primjeni propisa, a ona nije zakonita.
– Ne možemo komentirati pojedinačne slučajeve, ali s obzirom da smo upoznati s problemom i aktivni u njegovom rješavanju, možemo načelno govoriti o našim saznanjima i stavovima. Riječ je o retroaktivnoj primjeni propisa, a ona nije zakonita. Naime, diplome stomatologa koji su nam poslali pritužbe priznate su prema tada važećem Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a priznalo ih je tada važeće tijelo, Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Trenutačno važeći Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kaže kako se njegove odredbe, u postupcima priznavanja stručnih kvalifikacija, počinju koristiti od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Dakle, on ne može biti primijenjen retroaktivno, ne može vrijediti za postupke koji su započeli prije tog datuma, kao što je slučaj kod stomatologa koji su nam se obratili, upozorava Vidović.
Poništen ispit
Pravobraniteljica napominje i da Ministarstvo ne postupa prema svima jednako, jer je nekim stomatolozima koji su diplomirali izvan EU-a i kojima je Agencija priznala diplomu odobren izlazak na stručni ispit, a nekima je to odbijeno. Prema njenom mišljenju to je nedopustivo jer bi zakon trebao biti jednak za sve. Na činjenicu da nisu svi u Hrvatskoj jednako tretirani, upozorila je i Bubonja koja je odlučila položiti diferencijalne ispite i platila 6 tisuća kuna, a onda taj isti ispit nije prošla.
Uopćen odgovor
Na naš upit Ministarstvu zdravlja o konkretnim slučajevima priznavanja pa oduzimanja priznanja diploma, odgovaraju uopćeno da se u postupku vrednovanja inozemne visokoškolske kvalifikacije ne radi usporedba nastavnih programa te takav pristup zdravstvenim strukama stvara probleme kada se govori o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija. Uz ostalo ističu da doktori dentalne medicine pravo na obavljanje djelatnosti na području Hrvatske stječu upisom u registar doktora dentalne medicine i ishođenjem odobrenja za samostalan rad, čemu prethodi priznata inozemna stručna kvalifikacija doktora dentalne medicine.
– Zaključno, ističemo da su države članice obvezne kod priznavanja stručnih kvalifikacija stečenih izvan Europskog gospodarskog prostora utvrditi minimalne uvjete osposobljavanja, što proizlazi iz primjene Direktive 2005/36/EC. Direktiva propisuje tri sustava priznavanja kvalifikacija na Unutarnjem tržištu: opći sustav priznavanja stručnih kvalifikacija, priznavanje stečenih prava temeljem stručnog iskustva i koordinaciju minimalnih uvjeta osposobljavanja za regulirane profesije, ističu u Ministarstvu.
– Nitko tko je bio na ispitu nije ga prošao te nam je rečeno da nemamo pravo više polagati ispit. Naknadno je taj ispit poništen te je zakazan novi koji je opet trebalo platiti 6 tisuća kuna. Istovremeno nekim mojim kolegama priznata je diploma i pušteni su na stručni ispit, a bili su u istoj poziciji kao kolegica Bijedić i ja.
– Smatram da krše naša prava, jer su nam najprije diplomu priznali i pustili su nas da radimo s pacijentima, a onda su nam sve to oduzeli tvrdeći da nismo kompetentne – kaže Bubonja.
Razočarana u Hrvatsku u kojoj je očekivala bolju perspektivu, Bubonja je odlučila napustiti Rijeku gdje je provela dvije godine. Sreću će sa svojom beogradskom diplomom potražiti u Njemačkoj gdje je put do licence daleko lakši, a koliko je upoznata, kaže, nakon tri godine kontinuiranog rada u Njemačkoj licenca će joj vrijediti i u Hrvatskoj bez birokratskih peripetija, no ona se više ne želi vratiti.
