Niti jedna veća hrvatska stranka nije se u ovih 18 godina zalagala za reviziju ugovora s Vatikanom, i kad bi Ranko Ostojić postao predsjednik SDP-a, oni bi bili prvi.

– Postoji potreba za revizijom tih ugovora, ja smatram da je Hrvatska sekularna država. S obzirom da su ti ugovori međunarodni i potvrdio ih je Sabor, u njima je navedena i procedura kako se mogu mijenjati.

Što vam konkretno smeta u ta četiri ugovora?

– Katolička crkva njima je stekla određeni materijalni status u Hrvatskoj. Ali, moramo proračunska izdvajanja za Crkvu uskladiti s financijskim mogućnostima zemlje. Ona ne mogu biti kakva su sada. Država financira razne crkvene institucije, recimo Vojni ordinarijat, osigurava svećenicima plaće i mirovine… Moramo pronaći mjeru, a Crkva iskazati osjetljivost i dijeliti sudbinu svih u Hrvatskoj, kako ne bi patili socijala i obrazovanje.

Imate problema samo s materijalnom dimenzijom tih ugovora?

– Dijete treba vratiti materi, konkretno vjeronauk u crkve. Nije mi sporno ni da ostane u školama, ali isključivo kao fakultativan predmet. Ne smije se događati da školskoj djeci, kad se odluče pohađati vjeronauk, to postane višegodišnja obaveza. Treba stati i na kraj tome da se djecu koja ne idu na vjeronauk faktično diskriminira. Kao mogući predsjednik SDP-a zalažem se za to da stranka prestane voditi računa o tome hoće li se kome zamjeriti. Moramo početi jasno iznositi svoje stavove.

Već dobio »epitete«

SDP je dosad imao dva premijera, Ivicu Račana i Zorana Milanovića, niti jedan nije tražio reviziju vatikanskih ugovora. Vi biste kao predsjednik stranke napravili odmak u odnosu na njih dvojicu.

– Da, to bi bio odmak. SDP godinama sam sebe sputava, ulazimo u varijante i kalkuliramo što bismo s nečim izgubili. Moje je mišljenje da neiznošenjem vlastitog stava gubimo vjerodostojnost.

Unatoč tome što Milanović nije otvarao temu promjene ugovora sa Svetom Stolicom, vrh Crkve u Hrvatskoj bio je prema njemu neprijateljski nastrojen. Vas bi, pak, poput generala Željka Glasnovića, zbog ovakvog pristupa mogli čak proglasiti boljševičkim sotonistom.

– I dosad sam s te strane dobio puno epiteta. Da se razumijemo, moj djed Ante kruh nikad nije rezao nožem, ali neka se Crkva makne od politike, to nije njezino poslanje.

Crkva nije baš neutjecajna.

– Naravno da je utjecajna. No, ne možemo biskupima podilaziti zato što su utjecajni, pa makar se bave onim čime ne bi trebali. To bi bila varijanta trgovine, a ja za to nisam. S tim da ima svećenika i biskupa koji se ne slažu s porukama iz Crkve koje se zapravo svode na to da im se ne dira u materijalna prava. Zato i treba poštovati vjernike koji su za Crkvu bez zlata i blještavila, i od njih razlikovati instituciju koja se ne bi smjela baviti onim što im Ustav ne dopušta. Ponavljam, Hrvatska je sekularna država. Premda se prema programu HTV-a to ne bi moglo zaključiti.

Ova vaša ideja o reviziji tih ugovora izaziva pitanje o vašem političkom cilju ako budete izabrani za predsjednika stranke. Hoće li vam glavni cilj biti SDP koji upravlja državom ili oporbena stranka borbene ljevice?

– Još od studentskih dana sudjelovao sam na prosvjedima za ljude koji su bili žrtve verbalnog delikta. Nije dovoljno lajkati nešto na Facebooku ili govoriti u Saboru.

Prekinuti pasivnost

U redu, ali moje pitanje smjera na to ima li u Hrvatskoj dovoljno birača koji bi podržali stranku koja želi smanjati utjecaj Crkve u društvu, kako bi ta stranka bila uspješna na izborima.

– Ispast ću neodgovoran političar ako kažem da nemam kalkulator u glavi da bih u svakom trenutku znao koliko ću dobiti glasova ako ne iznesem svoj jasan stav. Ali, ja biram tu varijantu, koliko god postojao rizik da bi SDP na taj način izgubio određeni broj glasova, ako bi ljudi to shvatili kao crno – bijelo. Međutim, tvrdim da bismo uz kvalitetnu komunikaciju, objašnjenje da to ne bi bio rat ateista protiv vjernika nego nešto sasvim u skladu s kršćanskim naukom, došli do toga da građani ovo prihvate. Siguran sam da SDP mora prekinuti s pasivnošću, zbog čega su se i udruge civilnog društva i lijeva inteligencija odmaknuli od nas.

Ne mislim da bi se to nužno dogodilo, ali nije nemoguće da bi članovi, simpatizeri i birači SDP-a bili jako zadovoljni strankom koju biste vi vodili, ali da njih u ukupnom biračkom tijelu bude tek petnaestak posto.

– Mogu se složiti s vama da to nije nemoguće, ali, ponavljam, idem bez kalkulatora u glavi i tvrdim da Hrvatskoj treba ljevica, po čemu SDP sada nije prepoznatljiv. Podsjećam vas kako smo se nekad borili za prava homoseksualaca i danas gay parade prolaze bez izgreda. Dakle, društvo je napredovalo i to znači da je SDP trebao otvarati i neke druge teme i dugoročno ih zastupati. Uvjeren sam da SDP može vratiti povjerenje i pritom ideološki ne dijeliti državu. U SDP-u, naravno, ima puno vjernika i nitko ih nikad nije prebrojavao. Mariju Lugarić su često optuživali da smo 2007. izgubili parlamentarne izbore zato što je rekla da u školi treba ukinuti vjeronauk. S tim se apsolutno ne mogu složiti, to nije istina. Jasna politička profilacija stranke puno je važnija od kalkuliranja koliko ćemo glasova dobiti, a koliko nećemo.

To što stalno naglašavate da nemate kalkulator u glavi implicira da je Milanović bio politički kalkulant.

– Autocenzura SDP-a treba prestati. Svi koji su savjetovali Milanovića, ali i Račana, sugerirali su im da ne otvaraju pitanja koja muče naše članove i simpatizere, ali i hrvatsku javnost. SDP-u se s pravom prigovara kad nije jasan. Nema tabu tema.

Zalaganje za vrijednosti

Mediji su sasvim drukčije percipirali Milanovića, kao čovjeka koji je, zajedno s Tomislavom Karamarkom, ideološki dijelio Hrvatsku. Zato su oduševljeni Andrejom Plenkovićem i tvrdi se da u Hrvatskoj nastupa razdoblje mira bez političkih sukoba. S ovakvim pristupom vi ćete u medijima biti označeni kao nekakav troublemaker i tretirat će vas još gore nego Milanovića.

– Konzervativna revolucija nije zaustavljena, Plenković niti ne pokazuje namjeru da to učini. Hrvatska će se stabilizirati tek ako HDZ odlučno promijeni svoju politiku. Iz tog razloga ne mogu ja biti troublemaker, ne uzburkavam ja političku scenu. Ne može zalaganje za određene vrijednosti značiti unošenje nestabilnosti. Nisam među onima iz SDP-a koji šalju poruke da HDZ ima četiri mirne godine za vladanje. Ljudi, pa mi uopće ne znamo što nas čeka i ne možemo davati takve poruke. Ne pada mi na pamet da se SDP ne bi trebao zamjerati HDZ-u, ne dolazi u obzir.

Prema većini onoga što govorite, vas se nikako ne bi moglo nazvati Milanovićevim kandidatom za predsjednika SDP-a.

– To i nisam. Milanović je na sjednici Glavnog odbora čak rekao da neće ići na izbore jer je među kandidatima previše njegovih prijatelja da bi se opredjeljivao. Moja je kandidatura isključivo usmjerena prema članovima, ne postrojavam iza sebe kao dekoraciju ni državne dužnosnike ni načelnike općina. Najvrednije u SDP-u su članovi koji misle svojom glavom i ne idu po mišljenje niti na Iblerov trg, niti u svoje lokalne organizacije.