Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 3
Sutra: 21° 21° 3
21. kolovoza 2019.
Ministar turizma

RAZGOVOR S GARIJEM CAPPELLIJEM 'Neću odustati od smanjenja PDV-a na turizam'

Foto S. Ježina
Foto S. Ježina
Autor:
Objavljeno: 25. prosinac 2018. u 22:55 2018-12-25T22:55:00+01:00

Gledam na to kao čovjek koji je u turizmu više od 40 godina i osjećam ekspanziju koju bi smanjenje stope PDV-a donijelo hotelijerima i ugostiteljima. Ta nova pozitivna energija puno bi pomogla turizmu. To bi prije svega dovelo do pomaka u plaćama, a pomoglo bi ugostiteljstvu

Ministar turizma Gari Cappelli zaista može sa zadovoljstvom staviti točku na »i« još jedne uspješne i opet rekordne turističke godine. Hrvatski turizam zabilježit će pluseve u svim segmentima od dolazaka i noćenja, pa do onog najvažnijeg – prihoda od 12 milijardi eura, koliko se očekuje. Ono što mu se svakako treba priznati je činjenica da je vjerovao u uspjeh i smirivao situaciju među turističkim djelatnicima koja je u nekim razdobljima sezone poprimala i oblike panike. Na krilima toga, sada mirno planira 2019. koja će biti znatno teža i izazovnija, no unatoč svemu, on tvrdi da Hrvatska opet može nadmašiti rekorde. O tome ali i izazovima koji očekuju turizam, razgovarali smo s ministrom Cappellijem u Rijeci uoči blagdana.

Iza nas je još jedna rekordna turistička godina, znatno teža od prethodne, s dosta uspona i padova, no i odličnim rezultatima na kraju. Negdje uoči špice sezone i lipanjskih minusa, osobno ste dizali optimizam i počeli govoriti o turističkoj godini, a ne sezoni, za koju ste vjerovali kako će biti dobra, što na kraju i jest.

Držimo ritam

– Na turističkoj burzi u Londonu krajem 2017. godine najavili smo da ćemo imati turistički rast od pet do sedam posto i cijelo vrijeme držimo ritam povećanja dolazaka turista od 6,5 posto te četiri do pet posto noćenja. Ovi rezultati su dokaz kako smo dobro poznavali situaciju na tržištima i planirali godinu. Imali smo u nekim razdobljima čak i paničnih reakcija, pogotovo početkom kolovoza, kada se pojavio manjak gostiju, no isto se događalo i na drugim tržištima, ne samo kod nas. Španjolska je imala veliki minus britanskih turista, Italija pak u kampovima 15 posto manje gostiju. Mi smo imali slabiju popunjenost u segmentu obiteljskog smještaja. Problem se javio u objektima s tri zvjezdice gdje je zabilježen evidentan manjak gostiju, dok su oni kvalitetniji puno bolje radili. Sve prije i poslije kolovoza je bio rast. Kao što znate, dolasci i noćenja pokazuju trend, no ipak su važniji financijski rezultati i ostvareni prihodi. U ovoj godini očekujemo prihode i do 12 milijardi eura što je u skladu s našim najavama s početka godina, čime premašujemo prošlogodišnjih rekordnih 11 milijardi eura. Rezultati se ipak zbrajaju krajem godine što je dokazala i ova 2018. u kojoj odlične brojke očekujemo i u prosincu jer bogati adventski programi privlače turiste u naše gradove, pogotovo u Zagreb. Mi idemo i u 2019. u smjeru blagog rasta od dva do tri posto. To je realnost koju očekujemo, no s nekih tržišta planiramo veliki rast, prije svega britanskog, američkog, korejskog, kineskog... i to su brojke do 50 posto veće od ovogodišnjih. Druga naša tradicionalna tržišta trebala bi rasti dva do tri posto što je izvanredan rezultat koji znači da smo u tri godine ostvarili rast od oko 25 posto što smatram velikim postignućem.

Gorski kotar – posebna i kvalitetna priča

Najavljivali ste i ozbiljnu strategiju razvoja kontinentalnog turizma s naglaskom na Liku, Gorski kotar i Slavoniju. Ima li pomaka?
– Priča s udruživanjem je bila dobra provokacija. Evo, Imotski s osam općina i jednim gradom ima jednu turističku zajednicu. Ovih dana odrađujemo sastanke i u Gorskom kotaru s predstavnicima gradova, općina i turističkih zajednica. Približili smo se rješenju i mislim da ćemo konkretizirati i izaći uskoro s potpisanim sporazumom za izradu konkretnog akcijskog plana za Gorski kotar koji će nam dati odgovor gdje će se na terenu moći nešto konkretno napraviti. Točno ćemo imati proizvode koje ćemo objediniti. Gorski kotar je posebna i vrlo kvalitetna priča sa sjajnim mogućnostima zbog blizine mora. Novi paket zakona i akcijski planovi donijet će brze rezultate i za kontinentalni turizam.

Jedan od najvećih problema koji se javlja unazad nekoliko sezona je problem kadrova. U suradnji s drugim ministarstvima razvijate programe kojima nastojite riješiti manjak radnika, a najavili ste i povećanje kvota za strance. Hoće li to biti dovoljno?

– Prilikom ulaska u Europsku uniju nismo računali na nešto što se u konačnici dogodilo i drugim zemljama. Isti problem nedostatka kadrova imaju i Italija i Austrija, a mi to pokušavamo amortizirati na više načina. U 2019. se novih 15 tisuća ljudi planira zaposliti u turizmu i to je dobro, no problem je kako ih pronaći i organizirati da do sezone svi budu na svojim radnim mjestima. Nikad nam nije bio prioritet imati kvote za uvoz radne snage, ali ako se vratimo u vrijeme bivše Jugoslavije, Hrvatska je također uvozila radnu snagu iz BiH i Srbije. Osim kvota za uvoz radnika, a upravo je odlukom Vlade od prije par dana povećan ukupan broj kvota na 63 tisuće, od čega 15 tisuća za turizam, cilj nam je taj problem dugoročno riješiti s našim hotelijerima kroz povećanje plaća. Kao Vlada smo prvi korak napravili oslobodivši 300 milijuna kuna kroz porez na hranu i smještaj radnika i tada su hotelijeri digli plaće. U tijeku su i druga porezna rasterećenja, pa je PDV na hranu drugi korak, a najvažnije je što radimo na školovanju kadra i ove školske godine smo podijelili 380 stipendija po 1.200 kuna od kojih su poslodavci dali pola, a mi pola novca. Stipendija ima skoro dvostruko više nego lani što znači da raste interes za ova zanimanja. Radi se i na programima prekvalifikacija naših ljudi za što je u proračunu osigurano 90 milijuna kuna.

Pitanje PDV-a

Postoji li mogućnost da novi radnici zbog spore administracije ne dobiju na vrijeme radne dozvole?

– Dozvole će se daleko brže rješavati nego što je do sada bio slučaj. Gledat ćemo da to bude u roku od sedam do deset dana jer ide i novi zakon koji će te stvari ubrzavati. Na tome ćemo intenzivno raditi u prvom kvartalu i do ožujka ćemo imati daleko bržu i bolju protočnost. Nedavno smo u Ministarstvu turizma održali sastanak na kojem su bili i ministar rada Marko Pavić i državni tajnik iz MUP-a, predstavnici hotelijera, poslodavaca, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i sindikati, a na kojem smo dogovorili da ćemo svi odraditi svoj dio posla da se u turizmu i ugostiteljstvu najprije zaposle naši ljudi te da se potom stabilizira tržište kako ne bismo turističku godinu dovodili u pitanje. Dodatna rasterećenja poslodavaca razmatra i Vlada i ozbiljno se razmišlja i o smanjenju PDV-a u ugostiteljstvu. To je pitanje koje moramo ozbiljno razmotriti i osobno razgovaram s kolegama o tome. Proračun RH se dovodi u stabilnu poziciju, takav nije bio na početku mandata. Trošimo koliko prihodujemo, pazi se na stabilnost i Vlada je sjajno odradila taj dio posla. Država je fiskalizaciju dovela na kvalitetnu razinu, počeli smo s rasterećenjima PDV na hranu, pelene, lijekove i pomalo se otvara mogućnost da rasteretimo i ugostiteljstvo. Do Dana turizma u Slavoniji 2019. znat ćemo konkretan odgovor oko pitanja PDV-a.

Pitanje PDV-a je uz kadrove jedno od najznačajnijih u turističkom sektoru. I sami shvaćate važnost toga, no čini se da nemate podršku kod ministra financija Zdravka Marića. Sudeći prema njegovim izjavama nema mogućnosti smanjenja niti u 2020. Koliko ste spremni ići daleko u svojim zahtjevima?

Dolazak novog vlasnika bit će veliki iskorak za LRH

Hrvatsku je Financial Times proglasio za jednu od zemalja s najboljim potencijalom za investiranje u turizam. S druge strane, Liburnia Riviera Hoteli u Opatiji godinama traže kupca.
– Po mojim saznanjima, Opatija će uskoro dobiti novog vlasnika Liburnia Riviera Hotela. Vode se ozbiljni pregovori i dođe li do realizacije, to će biti ozbiljan iskorak za Opatiju. Nadam se da će se to uspješno završiti jer se radi o jednom od najboljih rješenja za opatijsku hotelsku tvrtku i samu Opatiju.

– Daleko, jako daleko. Pitanje PDV neće riješiti problem hrvatskog turizma, ali će ga olakšati i bit ćemo konkurentniji. Gledam na to kao čovjek koji je u turizmu više od 40 godina i osjećam ekspanziju koju bi smanjenje stope PDV-a donijelo hotelijerima i ugostiteljima. Ta nova pozitivna energija puno bi pomogla turizmu. To bi prije svega dovelo do pomaka u plaćama, a pomoglo bi ugostiteljstvu. Trenutno najviše pate mali hoteli koji imaju »a la carte« restorane i gostima je to preskupo. Vlasnici malih hotela će početi zatvarati svoje objekte i prelaziti u privatne iznajmljivače. Mi moramo spašavati male hotele jer ih kočimo u razvoju, a u Strategiji razvoja turizma smo jasno rekli da moramo razvijati male hotele. Iduće godine već ide natječaj za novu Strategiju od 2020. i taj dokument mora biti nešto čega ćemo se držati. Inače, bolje da to ni ne radimo. Razumijem fiskalnu konsolidaciju, no vidjeli smo da postoji manevarski prostor. Kratkoročno će se možda osjetiti manjak PDV-a, ali dugoročno će se višestruko vraćati. Sa sadašnjom stopom PDV-a imamo na terenu i fiskalnog izbjegavanja jer je očito 13 posto granica koja se može trpjeti. Ovako imamo problem koji je teško suzbiti i sa svim inspekcijama. Povratkom PDV-a na 13 posto, dodatno bi se utjecalo na povećanje plaća radnicima, ali i na jačanje gastronomije. Ako smanjimo PDV na hranu, pivo i vino, mi smo puno napravili.

365 dana

Godinama se nastoji razvijati cjelogodišnji turizam, no nije lako premostiti mjesece sa znatno manje prometa. Jeste li razmišljali o poreznim rasterećenjima za restorane i hotele koji rade 365 dana u godini?

– Malta je išla s takvim modelom poreznog rasterećenja zimi i u tom trenutku su dobili daleko više investicija. Corinthia hoteli, koji su jedan od najvećih hotelskih grupacija na svijetu, ponudili su Malti izgradnju hotela s četiri i pet zvjezdica ako bude poreznih olakšica izvan špice turističke sezone. Malteška vlada im je to izglasala, izgradili su hotele i drže ih otvorenima 12 mjeseci. Slažem se da i mi možemo povesti razgovore u tom pravcu. Gastronomija je bitna i izvan sezone i za kontinent. Analize pokazuju da se u Hrvatsku sve više dolazi zbog hrane i ako korigiramo PDV dobivamo fantastičnu nišu koja funkcionira cijele godine.

U novu turističku godinu trebali bismo ući i s novim paketom turističkih zakona, no čini da ima dosta otpora i bojazni na terenu, pogotovo od gašenja neodrživih turističkih zajednica. Čini li vam se da će prijedlozi ipak doživjeti određene promjene, možda i veća odstupanja od prvotne namjere?

– Ne bih rekao da su veliki otpori, možda više nerazumijevanje i određeni strah od promjena. Predložene izmjene su veliki iskorak kojim dobivamo moderan sustav turističkih zajednica po ugledu na Austriju ili Veliku Britaniju. Struka apsolutno podržava promjene koje želimo uvesti jer moramo napraviti određeni iskorak, želimo li povećati kvalitetu. Nedavno nam je bila turistička delegacija Japana i rekli su nam da su oni 2015. uveli upravo ono što mi radimo sada.
Po raspravi koja je bila u Saboru nisam vidio većih problema i potporu smo dobili od više stranaka. Prvo čitanje je prošlo s pet-šest suzdržanih, nije bilo glasova protiv, a određene korekcije će izvršiti Vlada do drugog čitanja. Tvrdim da je Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma dobar zakon i za razliku od ostalih zakona donosimo ga za godinu unaprijed.

Sustav turističkih zajednica ima cijelu godinu za prilagodbu, a jedan od prijedloga je da se odobri razdoblje od dvije do tri godine za usklađenja, okrupnjivanja, spajanja i razdvajanja. Nitko nikoga neće odsjeći i ostaviti bez sredstava preko noći. Ako to nije dovoljno, onda imamo problem.

Dvije sezone

Glavna novost je što bi Hrvatska ovim promjenama dobila sustav turističkih zajednica koji bi se bavio samo promocijom, a ne više administracijom. Kako u tome prolaze manje turističke zajednice, pogotovo one u kontinentalnim, nerazvijenim krajevima?

– Najviše problema je bilo u Slavoniji i slabije razvijenim krajevima, no upravo smo uoči nedavne sjednice Savjeta Vlade za Slavoniju, Baranju i Srijem u Pakracu održali sastanak s pet slavonskih župana i direktorima tamošnjih turističkih zajednica gdje smo raspravili nejasnoće i dobili njihovu potporu prijedlozima turističkih zakona. Oni će dobiti daleko više sredstava, 100 posto ide natrag nerazvijenima. I sada se vraćalo, ali tek pola, a pola je išlo u zajedničku kasu. Povećava se boravišna pristojba, imat ćemo dvije sezone od 1. travnja do 1. listopada i od 1. listopada do 1. travnja. Tako produžavamo sezonu i omogućavamo da se skupi daleko više novca za nerazvijene. Postoji određeni strah jer je godinama tu bila kapa pod koju se dolazilo za rješavanje svih administrativnih problema, no Hrvatskoj to više ne odgovara. Udruženo oglašavanje i svu ostalu administraciju će rješavati Ministarstvo turizma, a oni će se baviti samo i isključivo promocijom. Neke turističke zajednice će se morati zatvoriti ako ne mogu ostvariti rezultate ili će se udruživati s drugima. Smatram da 311 turističkih zajednica, koliko ih sada ima, nije optimum koji Hrvatska treba. Svi imaju mogućnost udruživanja i ojačavanja. Oni s 15.000 ili 50.000 kuna prihoda nemaju smisla, složit ćete se! Bit će tu i dodatnih zadataka i obveza, a time i novih zapošljavanja u regionalnim turističkim zajednicama, ali imat ćemo vremena za uhodavanje.

Hrvatska mora imati svoju agenciju za promociju. To je nešto što radi cijeli svijet. Nama se događa da lokalne turističke zajednice i HTZ uzimaju agencije za promociju. Bilo bi korektno da nacionalna turistička organizacija ima zaposlene stručnjake, da taj posao samostalno rade i razvijaju turistički proizvod. Smatram da je zadatak turističkih zajednica da budu destinacijske menadžment organizacije u svojim gradovima i općinama, da njihov posao netko objedinjava na regionalnoj razini i da se s tim proizvodom ide prema nacionalnoj turističkoj organizaciji koja će i dalje imati koordinaciju i u konačnici upakirati proizvode s terena u celofan i ponuditi na tržištu. Nastala je panika da netko reže tu komunikaciju što nije točno. I dalje će HTZ kao nacionalna turistička organizacija biti poveznica između regije i DMO-a. Novost je što ćemo HTZ osloboditi administrativnih poslova kojima su se do sada bavili 70 posto vremena, a uzimali su agencije za promociju jer nisu imali vremena za to. Sada će im to biti zadaća, a kroz Ministarstvo uvodimo kontrolu jer neke turističke zajednice ni sada nisu uspjele imenovati direktora. Takvih ima 70. Novim zakonom nestaju ukoliko tijekom šest mjeseci ne imenuju čelnog čovjeka.

Održivost turizma

Uloga Ministarstva turizma ovime se jača, a ne mogu se oteti dojmu da u Hrvatskoj ima mnogo onih koji smatraju da nam takvo resorno ministarstvo ne treba i da se sve može rješavati kroz HTZ i ostala ministarstva, primjerice, gospodarstva.

– Zasigurno ima i takvih, no zato mene prozivaju za PDV, a ne ministra financija. Prozivaju me i za destinacije koje pucaju po šavu u kolovozu, a gdje nisam ja problem kao ministar već lokalna samouprava i nepostojanje master planova. Održivost turizma je jako važna. Dokazali smo to i kroz CROSTO konferenciju rađenu s Institutom za turizam. Važno je da sve destinacije znaju do koje granice mogu ići kada je turizam u pitanju. Splitsko-dalmatinska županija je među prvima to mjerila, a ponosan sam da je moj Lošinj to prvi u Hrvatskoj napravio. Sada je već polako panika i svi rade mjerenja održivosti jer nikome nije cilj da mjesec-dva pucaju po šavovima. To je daleko od svih strategija razvoja. Gradonačelnici su shvatili problem. U Španjolskoj su počeli braniti registraciju daljnjih kapaciteta u velikim gradovima jer stvaraju stanovništvu problem. Zadovoljni moraju biti turisti, ali i stanovnici. I sad dolazimo do odgovora da Ministarstvo turizma mora postojati jer da je postojalo uvijek, danas puno tih problema u Hrvatskoj ne bismo imali. Tvrdim to odgovorno. Neke stvari su se morale godinama provoditi, a nisu.

Neprekidno se tražila i određena decentralizacija, a čini mi se da sada postoji strah od odgovornosti. Naime, ostavili ste mogućnost samostalnog određivanja paušalnog poreza iznajmljivačima gradovima i općinama, a on će mahom ili ostati isti ili se neznatno povisiti, na razinu paušalne boravišna pristojbe.

– U Italiji i Austriji svaka regija ima svoju turističku taksu. Velike su razlike od Trsta do Venecije, od dva do sedam eura. Sve se spušta i decentralizira. Istina je da su u Hrvatskoj tražili decentralizaciju i mi smo im ju kroz ove promjene paketa turističkih zakona dali, no sad se bune i traže da se vrate pod okrilje Ministarstva turizma i HTZ-a jer se očito boje odgovornosti i reakcije birača. Mi se odgovornosti ne bojimo. Temeljem smjernica EU-a da se sve decentralizira, to i činimo, no ne ide lako.

Kakvu turističku 2019. očekujete? S obzirom na očekivanja turističkih stručnjaka, neće biti laka godina.

– Godina će biti izazovna, no očekujemo daljnja otvaranja dalekih tržišta poput Indije, Australije... U prvom kvartalu otvaramo ured u Los Angelesu koji će pokrivati i Južnu Ameriku. To su gosti koji pune pred i posezonu. Imamo jako puno potencijalnih tržišta na kojima nemamo promotivnih aktivnosti, a potencijal je velik. Zanimljivo je, recimo, da smo ove godine imali rast španjolskih turista, a tamo smo prije par godina zatvorili predstavništvo HTZ-a. Zatvorili smo i ured kongresnog turizma, do nedavno se nismo ozbiljno bavili niti zdravstvenim turizmom, a na tim se poljima događaju sjajne stvari. HTZ će se sada prvenstveno baviti promocijom i marketingom i sve što možemo očekivati je daljnji rast.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka