S obzirom na rast prihoda i nešto manje rashode ovogodišnji bi minus u proračunu u prva četiri mjeseca mogao biti oko četiri milijarde kuna. Za kraj godine planirani je deficit u proračunu od gotovo deset milijardi kuna.
ZAGREB U prva četiri mjeseca ove godine država je u proračun skupila dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je, kako tvrde naši izvori, potrošnja iz državne blagajne pala za 400 milijuna kuna.
Kako su u prva četiri mjeseca prošle godine proračunski prihodi bili oko 33,4 milijarde kuna to znači da je država u ovoj godini u istom razdoblju prikupila 35,4 milijarde kuna. Rashodi su lani u četiri mjeseca bili oko 39,5 milijardi kuna, pa je minus u državnoj blagajni bio veći od šest milijardi kuna. S obzirom na rast prihoda i nešto manje rashode ovogodišnji bi minus u proračunu u prva četiri mjeseca mogao biti oko četiri milijarde kuna. Za kraj godine planirani je deficit u proračunu od gotovo deset milijardi kuna.
Kako su porezni prihodi u prva četiri lanjska mjeseca bili oko 19,345 milijardi kuna, rast od sedam posto donio bi na osnovu rasta poreza dodatnih 1,354 milijarde kuna. Jedini prihod koji je podbacio u odnosu na prošlu godinu i dalje su trošarine na naftne derivate, što je u nekoliko navrata priznao i sam ministar financija Slavko Linić tumačeći to kao posljedicu poskupljenja goriva.
Od PDV-a je država prošle godine u razdoblju siječanj-travanj skupila 11,45 milijardi kuna, pa bi povećanje od sedam posto značilo da je na tom najvažnijem poreznom prihodu Porezna uprava uprihodovala 800 milijuna kuna više. Koliko je od toga iznosa prikupljeno zahvaljujući povećanju stope PDV-a sa 23 na 25 posto čija je naplata započela 1. ožujka, teško je zasada reći jer su prihodi od PDV-a rasli i u prva tri mjeseca i to za oko šest posto, kad se taj porez naplaćivao po staroj nižoj stopi.
Uz to, Hrvatska je u prvom kvartalu zabilježila pad industrijske proizvodnje veći od šest posto, rasla je nezaposlenost, pale su aktivnosti u građevinarstvu, dok je prema jučer objavljenim podacima izvoz rastao za jedan posto, a uvoz za četiri posto. U tom rastu uvoza možda se skriva dio većih prihoda od PDV-a, ali povećanje proračunskih prihoda vjerojatno je najvećim dijelom povezano i s akcijama Ministarstva financija, prvenstveno Porezne uprave, u kojima država provjerava porezne obveznike, nastoji naplatiti porezna potraživanja i najavljuje objavu poreznih dužnika. No, povećanje prihoda iz tih razloga ne može imati dugotrajan karakter i teško da će prihodi rasti ovim tempom ukoliko ne započnu pozitivniji trendovi u gospodarstvu.
Povećanje prihoda najavio je i sam ministar financija prije mjesec i pol ističući kako je on optimist i kako vjeruje da će Hrvatska ove godine imati rebalans, ali zbog viška prihoda, jer će morati odlučiti što s njima. Najavio je i da će on kao ministr financija predložiti da se za taj iznos smanji deficit, a to znači i potreba za zaduživanjem.