Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 12° 4
Sutra: 12° 12° 4
21. studenoga 2019.
Poslanica Kolinde Grabar-Kitarović

Predsjednica: Parlamentarni izbori bit će održani 8. studenog, izađite na izbore i preuzmite odgovornost

Predsjednica: Parlamentarni izbori bit će održani 8. studenog, izađite na izbore i preuzmite odgovornost
Predsjednica: Parlamentarni izbori bit će održani 8. studenog, izađite na izbore i preuzmite odgovornost
Autor: ,
Objavljeno: 5. listopad 2015. u 16:30 2015-10-05T16:30:00+02:00

Pozivam sve koji će se natjecati za glasove birača da svečanost demokracije ne pretvore u karneval demokracije. Hrvatska je umorna od bespotrebnih sukoba i jalovih rasprava, poručila je Kolinda Grabar Kitarović

Parlamentarni izbori bit će održani u nedjelju, 8. studenog, objavila je danas predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

"Toga dana sudbina naše Hrvatske bit će u vašim rukama. To je dan kad političari vama polažu račune i kad demokracija dobija puni smisao. Stoga vas pozivam da pozorno pratite što sudionici izbora nude, kakvi su im programi i kako će se oni odraziti na vaš svakodnevni život u sljedeće četiri godine. Osobito želim pozvati najmlađe birače i one koji po prvi puta biraju. Nemojte dopustiti drugima da biraju umjesto vas. Hrvatskoj je potreban vaš svjež pogled i vaše sudjelovanje u najvažnijem činu demokracije", poručila je predsjednica u svojoj poslanici, dodajući da su u središtu izbora upravo - birači.

Pozvala je sve da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo i preuzmu odgovornost.

"No, pored vas koji imate pravo glasa, ništa manja odgovornost ne leži na sudionicima izbornog procesa: svim kandidatima koji žele biti zastupnici u 8. sazivu Hrvatskoga sabora. Pozivam sve koji će se natjecati za glasove birača da svečanost demokracije ne pretvore u karneval demokracije. Hrvatska je umorna od bespotrebnih sukoba i jalovih rasprava", poručila je sudionicima izbora i pozvala ih na politički korektna sučeljavanja argumentima o tome "kako ćemo zajedničkim naporima, uključivom politikom graditi bolje sutra za sve naše građane".

"Došlo je vrijeme napokon ostaviti na miru pepeo prošlosti i okrenuti se zidanju temelja bolje budućnosti.A budućnost je prepuna izazova koji traže usklađeno djelovanje svih društvenih dionika pa i uprezanje svih njihovih različitosti za dobrobit države, jer nalazimo se u trenutku koji traži široki nacionalni konsenzus oko ključnih i strateških pitanja. Natječući se za povjerenje birača ne žrtvujte prostor za prijeko potreban dijalog. Jer samo ozbiljan i odgovoran dijalog može nam omogućiti potrebno zajedništvo u nošenju s izazovima te izgradnji moderne hrvatske države. Naravno, demokracija živi na zdravoj i kompetitivnoj raspravi u kojoj se  poštuju mišljenja drugih. I u ovoj izbornoj utrci od velike će važnosti biti i uloga medija, čija je zadaća biračima pružiti jasne informacije u cilju olakšanja donošenja njihove izborne odluke", zaključila je Kolinda Grabar Kitarović.

Izbori za zastupnike Hrvatskog sabora, koje je u ponedjeljak raspisala predsjednica Republike, osmi su po redu i prvi parlamentarni izbori na kojima će birači moći koristiti preferirani glas, dakle na listi za koju budu glasovali moći će zaokružiti i kandidata kojemu daju prednost, odnosno kojeg preferiraju.

Izborni rokovi

Izborni rokovi počinju teći prvoga dana nakon dana kada je stupila na snagu odluka o raspisivanju izbora, što znači da od utorka počinje 14-dnevni rok za podnošenje kandidatura Državnom izbornom povjerenstvu (DIP). Potom slijedi rok od 48 sati u kojem DIP treba prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene liste.  Objavom zbirnih lista počinje službena izborna promidžba.
Saborski zastupnici biraju se neposredno, tajnim glasovanjem na mandat od četiri godine.

U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, »dijaspora«, odnosno birači bez prebivalište u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, XI. jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, XII. izbornoj jedinici.

U 11 jedinica zastupnici se biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskim glasovanjem. Na izborni dan, birači će moći glasovati samo za jednu kandidacijsku listu, s tim da će na njoj moći zaokružiti i kandidata kojem daju prednost pred ostalima (preferirani glas). U XII., »manjinskoj» jedinici izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Pravo biranja

Pravo biranja na parlamentarnim izborima imaju svi punoljetni hrvatski državljani.

Izbori se provode na biračkim mjestima u Hrvatskoj te u inozemstvu, u sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava. Odredit će se i posebna biračka mjestima za birače s prebivalištem u Hrvatskoj, koji se na izborni dan zateknu na službi u Oružanim snagama, u mirovnim operacijama i misijama, kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova, za birače smještene u ustanovama socijalne skrbi, te birače lišene slobode.

Liste za izbor zastupnika mogu predložiti jedna politička stranka, koalicija stranaka i birači.

Kandidate za zastupnike nacionalnih manjina predlažu političke stranke, birači i udruge nacionalnih manjina.

Izbore provode Državno izborno povjerenstvo (DIP), povjerenstva izbornih jedinica, gradska i općinska izborna povjerenstva, te birački odbori. Ustavnost i zakonitost parlamentarnih izbora nadzire Ustavni sud. Pravo praćenja izbora imaju promatrači političkih stranaka, birača koji su predložili neovisnu listu, nevladinih udruga te strani promatrači.

Prvi višestranački izbori 1990.

Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu. Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku »socijalistička«, a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.

HDZ je pobjedio na parlamentarnim, odnosno izborima za Zastupnički dom u kolovozu 1992., kao i na izborima u jesen 1995. godine.

Na parlamentarnim izborima 3. siječnja 2000. godine pobjeđuje koalicija šest stranaka predvođena SDP-om i HSLS-om, HDZ odlazi u opoziciju. Ta se stranka ponovno vraća na vlast u studenom 2003.,  a pobjeđuje i na izborima u jesen 2007. godine.

U prosincu 2011. vlast osvaja SDP-ova koalicija, HDZ ponovno odlazi u opoziciju.

Provedba izbora složen je posao koji »košta«.  Službena izvješća pokazuju da je na provedbu posljednjih parlamentarnih izbora, onih u prosincu 2011. utrošeno 122,2 milijuna kuna, dok je na izbore u 2007. utrošeno 154,8 milijuna kuna. Glavninu čine troškovi izborne administracije, odnosno naknade članovima biračkih odbora i raznih povjerenstava, a potom naknade za osvojene glasove, odnosno zastupnička mjesta.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.