Skandal s obveznicama za restrukturiranje gospodarstva

Posao stoljeća za banke: U 10 godina Hrvatskoj naplatili čak milijardu kuna kamata

Jagoda Marić



Država je nedavno bila suočena s otplatom obveznice jer je rok od 20 godina na koji je izdana istekao. Kako bi ispunila svoju obvezu prema bankama država je morala osigurati 2,4 milijarde kuna, od čega najviše 1,651 milijarda kuna otpada na Zagrebačku banku. Nešto više od 480 milijuna kuna isplatila im je direktno iz proračuna, a za ostatak je kod banaka podigla kredit od 260 milijuna eura i na njega će sljedećih pet godina plaćati kamatu od pet posto. Ipak, 2016. godine država će vjerojatno i taj kredit otplatiti nekim novim zaduženjem. U pet godina samo će na kamate potrošiti više od 400 milijuna kuna, a dug od 260 milijuna eura neće se ni za mrvicu smanjiti, ali se barem neće ni udvostručiti.



Te je obveznice Hrvatska isplatila nekoliko puta, pa je takva i zarada banaka, ali koliko su točno banke profitirale na njoj u 20 godina teško je izračunati. Ministarstvo financija podatke nudi tek za razdoblje od kolovoza 2000. godine, a može se samo pretpostavljati što se događalo deset godina prije. Kako bi podmirila obveze svojih poduzeća prema bankama država je 3. lipnja 1991. godine izdala obveznice u iznosu od 24,5 milijardi dinara. Obvezala se da će bankama u sljedećih 20 godina plaćati kamatu od pet posto, ali i da će glavnica na koju se ta kamata obračunava rasti svakih šest mjeseci i to tako što će se usklađivati s indeksom proizvođačkih cijena. Nerijetko je glavnica povećavana i za sedam posto godišnje.    


Rast glavnice


U međuvremenu su dinari, zamijenjeni hrvatskim dinarima, pa onda i kunama, ali koliko je glavnica narasla u prvom desetljeću te koliko su na nju plaćene kamate pitanje je na koje iz Ministarstva financija nismo dobili odgovor. No, ako je tempo rasta glavnice bio sedam posto godišnje, ona se već u prvom desetljeću mogla udvostručiti. Iz Ministarstva financija, odgovaraju da je 30. kolovoza 2000. godine glavnica bila 1,57 milijarda kuna, a pet godina kasnije narasla je za dodatnih 300 milijuna kuna. U kolovozu ove godine glavnica se popela na 2,373 milijarde kuna, odnosno bila je za 800 milijuna kuna veća nego 2000. godine. U jednom desetljeću glavnica obveznica za restrukturiranje porasla je za više od 50 posto, s time da je država cijelo to vrijeme bankama plaćala i kamatu od pet posto. U deset godina, prema službenim podacima Ministarstva financija, država je bankama platila oko milijardu kuna kamata. 




    Dakle, za dug od 1,57 milijardi kuna iz 2000. godine, država je u deset godina bankama otplatila milijardu kuna, ali to su bile samo kamate. No, dug nije ostao isti, nego je čak narastao i to za 800 milijuna kuna. Što se s njime događalo deset godina prije toga, može se samo nagađati s obzirom da se glavnica ponekad godišnje povećavala i za sedam posto. Sa sigurnošću se može reći da je država vjerojatno udvostručila iznos glavnice, te da ju je bar jednom isplatila kroz kamate u razdoblju od 1991. do 2000. godine. 


    Prevedeno na zaduživanje građana to bi značilo da za kredit iz 2000. godine od, primjerice, sto tisuća eura, građani u deset godina otplate oko 63 tisuće eura kamata i da nakon toga ponovno kreću u otplatu kredita koji je sada narastao na 150 tisuća eura. No, to je bujanje duga u samo jednom desetljeću, a u drugom bi uslijedila vjerojatno još teža situacija.   


Najgori uvjeti


Da je obveznica iz 1991. godine najnepovoljnije zaduženje priznanju i iz Ministarstva financija.  


    31.08.2000.  * 1.574.092.054,07 kn 


    31.12.2005.  * 1.838.080.000,00 kn 


    31.08.2011. *  2.373.770.094,30 kn 


    Od 2000. do 2011. plaćeno je oko 1 milijarde kuna kamata 



  – Zbog šestomjesečne revalorizacije glavnice indeksom proizvođačkih cijena industrije, koji je često na godišnjoj razini premašivao sedam posto, glavnica se iz godine u godinu povećavala. Uzimajući u obzir i kamatu od pet posto ove su obveznice bile najnepovoljniji instrument u ukupnom portfelju državnog duga, poručuju iz Ministarstva financija. 


    Ipak, u 20 godina nijedna Vlada nije pokušala, ili nije uspjela dogovoriti s bankama da se prekine taj okov u kojem je veća stopa po kojoj godišnje raste glavnica, nego ona po kojoj se obračunava kamata.