Šteta se ne smije promatrati isključivo kao nezakonito stečena i otuđena imovina jer dio štete otpada na skupe kredite s velikom kamatom i kratkim rokom otplate, te na nevidljivi sustav izvlačenja novaca
Malo se tko još sjeća pozitivne energije, silnog optimizma i ponosa zbog izgradnje hrvatskih autocesta. Koliko je te 2001. godine bio nevjerojatan plan izgradnje oko 300 nedostajućih kilometara autoceste Zagreb – Split po cijeni od 3 milijarde eura i u roku od svega tri godine. Malo se tko sjeća Stanka Kovača, tihog i sposobnog menadžera, koji je najzaslužniji za stvaranje HAC-a i plana izgradnje autocesta, za osmišljavanje modela, kojem je glavni cilj bio spojiti autoceste od Zagreba prema Rijeci i Dalmaciji, odnosno Splitu. Točka preokreta od koje se jedan dobro osmišljen sustav počeo preobraćivati prema jednako dobro uhodanoj kriminalnoj organizaciji dogodio se upravo sredinom 2004. godine kada su Božidar Kalmeta i Ivo Sanader odlučili smijeniti Kovača.
Da se ne zaboravi
Odmah zatim krenule su prve afere, prije svih namjera tadašnje Vlade da američkoj tvrtki Bechtel bez natječaja povjeri posao gradnje autoceste u Dalmaciji. Stvar je otkrivena, a zatim je na vidjelo izašla i lobistička uloga tadašnjeg ministra vanjskih poslova, Miomira Žužula u favoriziranju Bechtela. Žužul je dao ostavku, ali se plan poslije neznatno promijenio, te je u narednim godinama nastavljena užurbana gradnja novih autocesta, prekomjerno i neodgovorno zaduživanje, koje je na kraju i dovelo do četiri milijarde eura dugova dviju najvećih državnih tvrtki u cestogradnji – Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka-Zagreb.
O većini afera u cestogradnji objavljenih proteklih godina puno se toga zna, ali o njima svakako vrijedi iznova pisati i podsjećati kako se ne bi zaboravilo koliko je neobavljenog posla ostalo pred istražiteljima USKOK-a i DORH-a. Ono zbog čega se danas u pritvoru nalaze Josip Sapunar, Zdravko Livaković, Stjepko Boban i ostali tek je mali dio od ukupne štete nastale u crnom cestarkom desetljeću. To je doista bio ritam zločina, neodgovornosti i namjernog urušavanja hrvatske budućnosti, jer definitivno stoji procjena kako nigdje nije bilo tako velike pljačke i isisavanja novaca kao u cestogradnji.
Nitko nije kriv
Sve je više stručnih procjena kako ukupna šteta nije manja od 10 milijardi kuna uz napomenu kako se ta brojka ne smije promatrati isključivo kao nezakonito stečena i otuđena imovina.
Dio te štete otpada na užasno skupe kredite s velikom kamatom i kratkim rokom otplate, koji su podizani za dionice autocesta, koje po svim stručnim kriterijima nisu ni trebale biti građene zbog premalog prometa i neisplativosti. Veliki dio štete otpada i na nevidljivi sustav izvlačenja novaca, gdje su projekti često bili skuplji negoli je neophodno, a natječaji odrađivani tako da uvijek iste tvrtke dobivaju posao i onda upošljavaju iste podizvođače.
Na afere treba podsjećati i zbog toga što unatoč svim uhićenjima u posljednje četiri godine niti jedan slučaj nije dobio pravosudni epilog, za mnoge nisu ni podignute optužnice, pa se nažalost ne može govoriti o nikakvom raščišćavanju naslijeđenog kriminala. Afera Remorker, koja je povezala isisavanje novca iz Hrvatske gospodarske komore i Hrvatskih autocesta mogla bi biti novi početak za USKOK i DORH. Ali i njihova posljednja prilika za obračun s kriminalom neslućenih razmjera. O tome svjedoči i popis dijela spornih poslova o kojima se piše i govori već godinama.
__________________________________
BECHTEL
Propao pokušaj direktnog ugovaranja posla izgradnje stotinjak kilometara autoceste s američkom tvrtkom Bechtel. Kalmeta obznanio namjeru, pa se povukao nakon javnih kritika.
IZNUDA KALMETINOG VOZAČA
Otkriveno da je Danijel Miočić, vozač ministra Božidara Kalmete iznuđivao oko 100.000 eura od jednog poduzetnika. Ministar je tvrdio da ne zna što njegov vozač radi u slobodno vrijeme.
RIJEČKA OBILAZNICA DVAPUT PLAĆENA
Gradnja punog profila riječke obilaznice od Diračja do Orehovice nepotrebno je bila duplo skuplja i koštala je gotovo 2,5 milijardi kuna. Autocesta Rijeka-Zagreb morala se zadužiti za 200 milijuna eura kako bi platila HAC-u pravo na građenje obilaznice, a samo građenje ceste duge desetak kilometara koštalo je više od milijarde kuna.
BUKOBRANIMA NAGLO SNIZILI CIJENU
Projekt bukobrana na riječkoj obilaznici trebao je koštati nevjerojatnih 165 milijuna kuna. Nakon razotkrivanja višestruko napumpanih cijena ARZ je odbio plaćanje Dalekovodu, a obje tvrtke su na sudu sklopile nagodbu za gotovo upola manju cijenu od početne. Nitko nije optužen niti pozvan na odgovornost.
ČVOR VUČEVICA DO SANADEROVOG RODNOG SELA
Bez javnog natječaja projektiran je i izgrađen čvor Vučevica na Dalmatini, koji vodi do sela Dugobabe iz kojeg potječe bivši premijer Ivo Sanader. Gradila je tvrtka Viadukt, investicija je bila vrijedna oko 80 milijuna kuna. Danas je to jedan od najmanje prometnih čvorova na svim autocestama u Hrvatskoj.
PELJEŠKI MOST – PROPALO 175 MILIJUNA KUNA
Za Pelješki most plaćeno je 246 milijuna kuna, iako je po ugovoru o građenju realiziran posao u vrijednosti svega 71 milijun kuna. Vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor novac za gradnju nisu osigurale, pa su hrvatski građevinari naplatili troškove čekanja radnika i građevinske opreme, a da most nikada nije izgrađen. Ugovor je raskinut. Nema optužnice.
IZMJENA TRASE »TEŠKA« 500 MILIJUNA KUNA
Za autocestu na dionici Dalmatine od Ravča do Ploča prvo je sklopljen ugovor o građenju, a onda je naknadno izmijenjena trasa mimo natječaja i zakonske procedure, pa je projekt poskupio više od 500 milijuna kuna. Prekršajni sud u Zagrebu zbog toga je odrezao simboličnu kaznu od 50.000 kuna Mariju Crnjaku i Jurici Prskalu. Kazna za HAC bila je 500.000 kuna. To je jedina presuda za kriminal u cestogradnji.
SPORNIH 23,2 MILIJUNA KUNA ZA »KALMETINU«
Troškovi izgradnje narasli gotovo tri puta od početne projektantske procjene. Na kraju je projekt koštao oko 600 milijuna kuna. Za izvlačenje oko 23,2 milijuna kuna na precijenjenim poslovima u gradnji ceste do Gaženice sumnjiče se Zdravko Livaković i ostali, koji su danas u pritvoru.
FIMI MEDIJA – ODBAČENA OPTUŽNICA
Zbog prekoračenja rokova odbačena je optužnica protiv četvorice direktora HAC-a i ARZ-a zbog sumnje da su mimo procedure isplatili tvrtki Fimi Medija 9 milijuna kuna.
BOJANJE TUNELA PALO NA VJEŠTAČENJU
Po višestruko većoj cijeni tvrtka Skladgradnja bojala je tunele Mala Kapela i Sv. Rok. Plaćeno je oko 43 milijuna kuna, DORH je tvrdio da je cijena veća za 22 milijuna kuna. Zbog afere Nesklad pritvoreni su bili Slaven Žužul, Marijo Lovrinčević, Goran Legac i Željko Kandžija. Slučaj zapeo na vještačenju, sudskog procesa nema.
ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA
HAC je s Ministarstvom kulture sklopio ugovore za arheološka istraživanja u vrijednosti 413,4 milijuna kuna. Samo za dionicu Zagreb – Sisak ugovoreno je 175,7 milijuna kuna.
UGOVORI OD 7,5 MILIJARDI KUNA BEZ NOVACA
U vrijeme Ive Sanadera i Božidara Kalmete sklopljeni ugovori o gradnji autocesta vrijedni čak 7,5 milijardi kuna, iako za te investicije nije bilo osigurano financiranje, što je protuzakonito. Najvrijedniji je ugovor od 3,67 milijardi kuna o gradnji dionice Dubrovnik – Doli, gdje su radovi svečano otvoreni 11. svibnja 2009. godine. Nikada nisu nastavljeni. Optužnice nema.
SJEČA PRAŠUME U DALMACIJI
Na gradnji autoceste Dugopolje – Šestanovac HAC je platio nevjerojatnih 9,2 milijuna kuna na račune građevinara na ime uklanjanja više od 78.000 stabala s trase ceste po čemu ispada da se na toj dionici doslovno nalazila prašuma.
ZLATNI WC-i NA ODMORIŠTU MOSOR
Nevjerojatno i potpuno bizarno ostaje da su WC-i na odmorištu Mosor na Dalmatinu plaćeni 3,5 milijuna kuna.
FANTOMSKI PRIJELAZ ZA ŽIVOTINJE
Prijelaz za životinje na autocesti Dugopolje – Ravča, koji je trebao koštati 26,2 milijuna kuna, plaćen je Konstruktoru Split 18,9 milijuna kuna, iako nikada nije izgrađen. Konstruktor se dosjetio kako je bolje graditi lokalnu cestu za životinje, pa dobio nagradu za ušteđeni novac od HAC-a.
SIGNALNI STUPIĆI – UHIĆENI DJELATNICI USKOK-a
Umjesto realne tržišne cijene od 30 kuna HAC je kupovao signalne stupiće po cijeni od 580 kuna. Zbog opstrukcije istrage uhićeni su i sami djelatnici USKOK-a. Nema optužnice ni suđenja.
INFORMATIČKA OPREMA OD 355 MILIJUNA KUNA
Za nabavu i održavanje informatičke opreme HAC je u sedam godina potrošio 355 milijuna kuna. Bivši predsjednik Uprave HAC-a Dražen Guštin najavljivao je podnošenje kaznene prijave DORH-u zbog previsokih cijena i povlaštenih dobavljača.
