Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 18° 6
Sutra: 18° 18° 6
15. listopada 2018.
Prokletstvo prošlosti sustiže kordunski gradić

foto Policija čuva ploču u Vrginmostu, za očuvanje Gvozda prosvjeduje stotinjak ljudi

Foto Ognjen ALUJEVIĆ
Foto Ognjen ALUJEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 3. studeni 2012. u 12:37 2012-11-03T12:37:00+01:00

Nakon propovijedi biskupa Vlade Košića, koji se založio za ostanak Gvozda, preko društvenih mreža odaslan je poziv za subotnji prosvjed pod parolama »za zaštitu tamošnjih Hrvata« i »Pet do 12 za Hrvatsku«. Pozivu se odazvalo stotinjak ljudi i prošao je bez incidenata

S obje strane na ulazu u mjesto uz cestu diskretno stoje policijske patrole. Državna cesta na tom je potezu prilično ravna, pa papučica gasa gotovo da »zove« na stiskanje preko propisanih 50 kilometara na sat. No misija policajaca ovdje nije vrebati brze vozače. Stoje kako bi štitili novopostavljene žute table kojima se označava da ste došli u Vrginmost. 

    Već prve noći kako su prošli tjedan stare ploče s natpisom Gvozd zamijenjena onom s povijesnim imenom mjesta, jedna je zašarana crnim sprejem. Od tada policija dežura 24 sata na dan. 

   

Skandalozno obrazloženje iz 1996.

Inicijativu za preimenovanje Vrginmosta u Gvozd podnio je 18. ožujka 1996. godine Vladin povjerenik, HDZ-ovac Mirko Putrić. Dopis kojeg je s tim prijedlogom Putrić poslao tadašnjem tajniku Sisačko – moslavačke županije, a kasnije ministru Draženu Bošnjakoviću, po mnogo je čemu skandalozan. 

    – Još od davnih dana Vrginmost je bio mjesto u kojem su »velikosrbi« imali svoje jako uporište i pri svakom spomenu imena Vrginmost, Hrvatima se dizala kosa na glavi. Srbovanje Vrginmošćana kulminiralo je 1991. godine kad su Hrvati bivše općine Vrginmost morali pobjeći u progonstvo. Tada smo se zarekli, kada hrvatska vlast dođe u ove krajeve, nastojat ćemo zatrti sve ono što podsjeća na »velikosrbe« – piše u dopisu Putrić, koji se poziva i na to da ima podršku župana Đure Brodarca. 

    Dalje navodi kako je ime Gvozd najprihvatljivije zbog toga što se Petrova Gora prije pogibije posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svačića zvala Gvozd gora. 

    – Dok je ovdje bio Gvozd, ovdje nije bilo Srba, ni hrvatsko – srpskih problema. Sada opet nema hrvatsko-srpskih problema, ni bradatih spodoba – zaključuje Putrić. 

 Sličica s policijskim stražama prilično rječito opisuje napetu atmosferu koja trenutno vlada u ovom kordunskom gradiću. Pisalo se proteklih godinu dana već o nekoliko međunacionalnih incidenata u njemu. Od lanjskog slučaja kad je grupa mladih navodno u mjesnom društvenom domu puštala pjesme kojima se veliča četništvo, a pijanku zaključila vičući »Ovo je Srbija« i prijetnjama da će baciti bombu na kuću jedne doseljene obitelji iz BiH, sve do tučnjave zbog puštanja Thompsona u kafiću u svibnju ove godine. 

   Propovijed

No odluka vlasti da glavnom općinskom naselju vrati ime Vrginmost, koje je nosilo od postanka u 17. stoljeću sve do preimenovanja u Gvozd prije 16 godina, mogla bi, čini se, dodatno uozbiljiti situaciju. 

Prosvjed u Vrginmostu Foto O. ALUJEVIĆ (1)
Prosvjed u Vrginmostu / Foto O. ALUJEVIĆ

 Čak i da lokalni Srbi i Hrvati sve izignoriraju, jer kako nam reče jedan od sugovornika na ulici – »svi smo mi ista sirotinja« – vatru su odlučili potpaliti neki koji nemaju veze ni s Vrginmostom, a bome niti s Gvozdom. U prvom redu, sisački biskup Vlado Košić, koji je neki dan tijekom propovijedi u mjesnoj crkvi Svetog Petra javno ustao protiv promjene imena i ustvrdio kako bi zbog ovakvih odluka današnju Hrvatsku mogli zvati »republikom protu-Hrvatskom«. Drugi su predstavnici nekoliko opskurnih ultradesnih udruga i navijačkih skupina, koji za subotu preko Facebooka i internetskih foruma najavljuju masovni dolazak u mjesto i organizaciju velikog prosvjeda »za zaštitu tamošnjih Hrvata«. Tvrde, mirnog. 

   

Nećemo dopustiti nikakvo osnivanje nove SAO Krajine. Skinut ćemo table – povikao je predsjednik HSP-a Daniel Srb na skupu u centru Vrginmosta organiziranom u znak prosvjeda protiv nedavne odluke općinskih vlasti da naselju Gvozd vrate njegovo povijesno ime.
Skup koji je simbolično nazvan »Pet do 12 za Hrvatsku« okupio je tek nešto više od stotinjak ljudi, od kojih je, čini se, najmanje bilo onih koji žive u tom mjestu. Incidenata ipak nije bilo, izuzme li se povremeno skandiranje »Za dom spremni« uz dignute desnice većine okupljenih.
– Udruga veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Gvozda nije imala veze s organizacijom skupa i nismo pozvali svoje članove na njega, jer se danima govorilo da će ovdje biti nereda. Mi jesmo protiv promjene imena, ali smo ovu državu stvarali i nemamo je namjere rušiti – rekao nam je poslije skupa tajnik lokanog UDVDR-a Miroslav Samsa.

– Hrvatska riječ orit će s Gvozda i odjeknut će diljem Hrvatske. Hrvati će ukazati svojom nacionalnom riječi, svojim moralnim odlikama na političare u Hrvatskoj i na njihova namjerna zlodjela. Stanovnici Gvozda ne mogu mijenjati ime mjesta te slijediti težnje i želje nacionalne manjine ili stranačkih zamisli, već imati vazda na umu kako je Hrvatska zemlja cjelovita i nedjeljiva i u nazivu i teritorijalno, najavila je dio svog subotnjeg govora unaprijed preko društvenih mreža izvjesna Carmen Tomašić, jedna od organizatorica skupa, panično nazvanog »Pet do 12 za Hrvatsku«.

Po Stojanu Vrgi

Vrginmost se kao naselje prvi put spominje 1688. godine. Ime je dobio po mještaninu Stojanu Vrgi, koji je sagradio mostić preko potoka što ide kroz današnje naselje. Ljudi koji su se tamo znali okupljati govorili su da se idu naći pored Vrgina mosta. Ubrzo se udomaćilo ime Vrginmost. 

    Preživjelo je Vrgino ime sve države, od Austrougarske do Jugoslavije, a dirala ga nije čak niti vlast NDH. Tek 1996. godine, preimenovanja se, nakon što je većina domicilnog stanovništva srpske nacionalnosti s »Olujom« napustila domove, a zamijenili ih Hrvati doseljeni iz BiH, dosjetio Vladin povjerenik Mirko Putrić. 

    Prvi pokušaj vraćanja imena Vrginmost poduzet je šest godina kasnije. No odluku tadašnje vlasti je zbog proceduralnih pogrešaka poništio Ustavni sud. Deset godina kasnije, Općinsko vijeće je, nakon prethodnog izjašnjavanja Vijeća mjesnih odbora, u lipnju donijelo kompromisnu odluku – imenu naselja vraća se ime Vrginmost, dok općina kao jedinica lokalne samouprave i dalje ostaje Gvozd. Protiv je bila jedino članica HDZ-a Jelena Jajčević.   

Glupa promjena

– Općenito je bilo glupo mijenjati ime mjesta, koje je čisti geografski pojam i nema nikakve veze s ideologijom. To je kao da je netko išao mijenjati ime Zagreba ili Karlovca. Ne mislim da bi ova naša odluka sada ikome trebala prestavljati problem – komentira SDSS-ov načelnik Branko Jovičić, tvrdeći da ne misli ni da bi mogla dovesti do međunacionalih trzavica. 
 

Imena obično mijenja ideologija

 Izmjene imena mjesta u Hrvatskoj nisu rijetkost. Ploče su, primjerice, ime mijenjale čak četiri puta; prvo se grad zvao Ploča, potom Aleksandrovo, potom Ploče, pa Kardeljevo, da bi na kraju bilo vraćeno ime Ploče. Većina promjena imena mjesta u Hrvatskoj bila je, međutim, ideološki motivirana. Primjerice, Srpske Moravice su devedesetih izgubile prefiks »srpske«, Titova Korenica je ostala samo Korenica, a Partizansko Žarište samo Žarište. No u slučaju Vrginmosta i Gvozda takvih razloga nije bilo.

  No priznaje ipak kako mu nije svejedno čitati prijetnje koje se s najavom prosvjeda pojavljuju na društvenim mrežama. 

    – Napisali su mi, recimo, »kiša pada, munja sijeva, oj Srbine, vadit ću ti crijeva«. Kakav je to primitivizam? Malo bi se ta mladež ipak trebala kontrolirati. Još su mi manje jasni oni koji su se u ovaj kraj doselili, a sada protestiraju zbog imena Vrginmost. Pa sve su dobili ovdje. I besplatni krov nad glavom i socijalu i još štošta. Najmanje što mogu dati zauzvrat je da poštuju ovu hrvatsku državu i njene odluke. Općina Gvozd je sastavni dio Sisačko moslavačke županije, a ona Republike Hrvatske. Pa nije ovo ni Mojkovac ni Lajkovac, nego Hrvatska – dodaje Jovičić, navodeći da njega osobno nije strah prosvjeda, ali da se među dio ljudi uvukao nemir. Pitala ga je neki dan, dodaje, jedna starija žena na ulici, »je li istina da će ih doći podaviti?«. 

   Hrvati protiv

Vrginmost je prije rata bio većinom naseljen stanovništvom srpske nacionalnosti. Nakon 1995. godine, većinu su imali doseljeni Hrvati iz BiH, dok je danas odnos otprilike 78 prema 22 posto u korist domicilnog stanovništva srpske nacionalnosti. Stanovnika je ukupno 3.008. 

    – Ovo je čisto pokušaj da se narod ovdje zavadi. Hrvati koji su doselili poslije »Oluje« su mahom protiv. Naša djeca su rođena u Gvozdu, a ne u Vrginmostu – kaže Pero Mutić, čelnik lokalne Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, koji ipak smiruje tenzije i ističe kako braniteljske udruge nisu ni za kakvu pobunu ili događanje naroda. 

    Protiv je i lokalni ogranak HDZ-a, čija čelnica Marija Idžan navodi kako za to nije pogodan trenutak. HDZ je uz to tražio i ocjenu ustanovnosti odluke. 

    Jedan od glavnih argumenata protivnika imena Vrginmost jest činjenica da promjena osobnih dokumenata košta priličan novac. Za mjesto u kojem većina ljudi živi od socijale, prevelik. No načelnik Jovičić navodi kako nitko ne treba mijenjati dokumente prije negoli mu isteknu stari. 

    – Kakvo ime? Ono je najmanje bitno. Da mladi tu imaju posla i normalno žive, bilo bi svejedno zove li se mjesto Gvozd ili Vrginmost. Mogao bi biti i Vrgingvozd – odvratio nam je stariji muškarac kojeg smo na ulici zaskočili pitanjem koje je ime njemu milije. Činilo se suvišnim pitati ga i koje je nacionalnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka