Nesrazmjer imovine i prihoda

Pod lupom Porezne: Zagrebački umirovljenik u Italiji čuva 700 milijuna kn ušteđevine

Jagoda Marić

Ilustracija Damir Škomrlj

Ilustracija Damir Škomrlj

Polovica nadziranih, njih čak 932, imala je veću imovinu od prijavljenih prihoda, a najzanimljiviji je slučaj provjere dvadesetak građana koji imaju štednju u inozemstvu. Porezna uprava građanima kod kojih je utvrđen nesklad imovine i prihoda, izdaje rješenje u kojem na tu razliku moraju platiti porez



ZAGREB  U tri i pol godine, od početka 2012. do sada, Porezna uprava provjeravala je kod 1.791 građanina Hrvatske odgovara li njegova imovina prijavljenim prihodima na koje su uredno državi platili poreze ili je ta imovina vrjednija od »službenih« prihoda što bi ukazivalo na to da je dio zarade skriven od očiju poreznika i da je država ostala bez prihoda. U više od polovice slučajeva, odnosno u njih 932 poreznici su utvrdili da imovina koju imaju pojedini građani ne odgovara prihodima koje su prijavili. Oni će prema rješenju porezne uprave morati platiti dodatni porez na dohodak na razliku između prijavljenih prihoda i vrijednosti imovine koju su stekli u određenom poreznom razdoblju. 


Žalbe dozvoljene


Radi se o postupanju porezne uprave po članku 63. Zakona o porezu na dohodak koji nalaže poreznoj upravi da provjerava dohodak koji građani stječu bilo od rada, imovine, kapitala ili osiguranja te da ga uspoređuje s njihovim obvezama i imovinom koju su stekli u istom razdoblju. U najvećem broju slučajeva porezna uprava građanima kod kojih je utvrđen nesklad imovine i prihoda, izda rješenje u kojem na tu razliku moraju platiti porez.


No, iako su iz porezne uprave odgovorili na naš upit koliko su pokrenuli postupaka i u koliko su slučajeva utvrdili nesrazmjer, bez odgovora su ostala naša pitanja koliki je ukupan iznos za koji imovina u tim slučajevima premašuje vrijednost prijavljenog dohotka te koliko su novog poreza obračunali u tim slučajevima.




Nakon što Porezna uprava građanima izda rješenje o novoutvrđenom porezu, oni se mogu žaliti što se onda rješava u drugostupanjskom postupku, što može trajati i više od godinu dana. Ako se na drugom stupnju ne usvoji njihova žalba, građani moraju platiti novu poreznu obvezu, ali još uvijek im ostaje mogućnost da se žale Upravnom sudu. Takav je put prošao i pjevač Marko Perković Thompson koji je bio najrazvikaniji slučaj provjere nesklada imovine i prihoda, ali je porezna provjeravala i ostale »estradnjake« poput Vlatke Pokos ili Jelene Rozge te pojedine nogometne menadžere i poduzetnike.


Trenutačno je najzanimljiviji slučaj provjere imovine i prihoda dvadesetak građana koji imaju štednju u inozemstvu, a među njima je i slučaj zagrebačkog umirovljenika sa 700 milijuna kuna štednje u Italiji. 


Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista…