Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. listopada 2019.
Iz susjedstva stižu vijesti o recesiji

PRIJETEĆI DOMINO EFEKT Hrvatska nespremno dočekuje novu krizu

Izloženost države krizi Uljanika nepovoljno utječe na kreditni rejting zemlje / Snimio Milivoj MIJOŠEK
Izloženost države krizi Uljanika nepovoljno utječe na kreditni rejting zemlje / Snimio Milivoj MIJOŠEK
Autor:
Objavljeno: 2. veljača 2019. u 15:52 2019-02-02T15:52:08+01:00

Kad smo davali procjenu za Hrvatsku, uzeli smo u obzir da će doći do pogoršanja i da izvoz roba više ne može pridonijeti rastu. Na Hrvatsku pozitivno utječe politika Europske središnje banke te da kamate vjerojatno neće rasti do sljedeće godine, ali sama nije ni u kriznim ni u »zlatnim« godinama ništa učinila da novu krizu dočeka s gospodarstvom koje će je lakše podnijeti, upozorava Zdeslav Šantić

ZAGREB Već mjesecima čelnici pojedinih međunarodnih financijskih institucija upozoravaju da globalnom gospodarstvu prijeti nova recesija i da ga ni to gospodarstvo, ali ni većina političkih vlasti ne čekaju ništa spremnije nego krizu koja se 2007. godine počela otkrivati na američkom tržištu nekretnina.

Po principu domina otkrivale su se brojne slabosti globalne ekonomije, a države su probleme u javnom financijama rješavale slabljenjem javnih službi koje se od tog udara još nisu oporavile.

Velika povezanost

U Hrvatsku je ta kriza stigla nešto kasnije, ali od nje se Hrvatska oporavljala dulje od ostalih europskih zemlja. Još ni danas razina zaposlenosti ili primjerice industrijske proizvodnje nije dosegnula onu iz 2008. godine, a iz okruženja već stižu vijesti o usporavanju ili stagniranju.

Prva je tehničku recesiju morala priznati Italija i za Hrvatsku ne postoji, osim možda Njemačke, država koja toliko utječe na njezino gospodarstvo, onda i na njezine financije. Hrvatska najviše robe izvozi u Italiju, vlasnici najvećih domaćih banaka su talijanske banke, a turizam, posebice onaj u Istri ovisi o gostima iz Italije.

– Nije riječ o radikalnom padu, jer govorimo o 0,2 ili 0, 3 posto ali vijesti su svakako neugodne. Osim robne razmjene, to je i destinacijska ovisnost, u Hrvatsku godišnje dolazi vise od milijun turista iz Italije, matične banke naših banaka su u Italiji, takvu povezanost imamo samo s Austrijom ali na nižoj razini. Po utjecaju se može mjeriti samo Njemačka kamo izvozimo gotovo isto kao i u Italiju, njihove banke nemaju banke u Hrvatskoj ali zato iz Njemačke stiže četiri puta više gostiju – napominje ekonomski analitičar Željko Lovrinčević. Italija će, pretpostavlja, morati mijenjati svoje projekcije ali će puno ovisiti i o dogovoru s Europskom komisijom pa će Talijani otezati i čekat će novi sastav EU parlamenta. No, već sada Hrvatska može očekivati da će se zbog smanjenje potrošnje smanjiti izvoz poljoprivrednih proizvoda u Italiju, a još veće posljedice mogle bi biti ako talijanske banke krenu u kapitalizaciju.

– To prvenstveno znači da će nastojati povećati marže na tržištima na kojima posluju, bilo kroz naknade, bilo na račun štediša koji ionako nemaju neke zarade na svoju štednju. Za očekivat je i da povuku veću dividendu iz banaka u svome vlasništvu u inozemstvu, pa tako i u Hrvatskoj na što imaju pravo – upozorava Lovrinčević.

Hrvatska na ništa od toga ne može utjecati niti ima mehanizme kojima bi umanjila eventualni utjecaj krize u Italiji na Hrvatsku. Za Hrvatsku postoji i percepcijski problem, odnosno činjenica da su i investitori svjesni povezanosti s Italijom, pa bi rast premije rizika na talijanske obveznice mogao utjecati i na Hrvatsku.

Njemačka prijetnja

– U realnim tokovima malo toga možemo učiniti, ali možemo pokušati utjecati na percepciju investitora, informacijama o Hrvatskoj nastojati napraviti veću distinkciju u odnosu na Italiju. Za to bi nam dobro došlo povećanje kreditnog rejtinga ali mir koji smo trebali da se to dogodi sada vise nemamo – napominje Lovričević. Povećanju rejtinga sigurno neće doprinijeti izloženost države krizi Uljanika i arbitraže s MOL-om.

Upozorava da jednako loš utjecaj na Hrvatsku ima i usporavanje u Njemačkoj. Jučer objavljeni PMI indeks menadžera nabave koji govori o očekivanjima u industriji najniži je u Italiji, ali je i u Njemačkoj ispod 50 što sugerira dodatno usporavanje i pad.

Zdeslav Šantić analitičar OTP banke također upozorava na usporavanje Njemačke kojoj je okrenuto tržište istočne i srednje Europe.

– Kad smo davali procjenu za Hrvatsku uzeli smo u obzir baš to da će doći do pogoršanja i da izvoz roba više ne može doprinijeti rastu. Vanjski utjecaji mogu donijeti samo pogoršanje po tom pitanju. Pozitivan utjecaj može se očekivati od investicija koje se financiraju iz EU fondova poput Pelješkog mosta ili LNG terminala – kaže Šantić. Dodaje da na Hrvatsku pozitivno utječe politika Europske središnje banke te da kamate vjerojatno neće rasti do sljedeće godine, ali da sama nije ni u kriznim ni u »zlatnim« godinama ništa učinila da novu krizu dočeka s gospodarstvom koje će je lakše podnijeti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.