Što donosi porezna reforma

– najniža stopa od 5 posto i nadalje bi ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.

– od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi – sadnice, sjeme, stočnu hranu i sl.

– snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se tako od početka iduće godine oporezivali stopom od 25 posto.

– od početka 2018. godine predloženo je dizanje praga za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna. 

– glavne promjene kod poreza na dohodak su predloženo smanjenje stopa poreza s 25 na 24 i sa 40 na 36 posto, uz povećanje osobnog odbitka, koji bi bio na jedinstvenoj razini od 3.800 kuna za sve. Predviđene su i korekcije za uzdržavane članove, uz znatnu progresiju za djecu

– kod oporezivanja dobiti predlaže se sniženje opće stope poreza – s 20 na 18 posto, a poduzetnicima s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna na 12 posto. Predloženo je uz ostalo i ukidanje olakšica za reinvestiranu dobit, paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija, itd. 

– malim bi se poreznim obveznicima (s godišnjim prihodom do tri milijuna kuna) omogućilo da utvrđuju poreznu osnovicu prema novčanom modelu odnosno njih se, objašnjava Marić, štiti ako imaju određeni broj nenaplaćenih računa. 

– kao jednokratna mjera u 2017. godini kod kreditnih se institucija predlaže otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija Hrvatske narodne banke, na dan 31. prosinca 2015. 

– u sustavu doprinosa najveća je novina uvođenje obveze plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje i na drugi dohodak, ali po upola sniženim stopama (mirovinski 10 posto i zdravstveni 7,5 posto). Predlaže se i smanjenje razlike između minimalne plaće i najniže osnovice te ukidanje iznimaka od plaćanja doprinosa, npr. kod autorskih prava, za isporučena umjetnička djela ili primitke umirovljenika.

-prema novom zakonu o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza bila bi smanjena s 5 na 4 posto, a ukinulo bi se oslobođenje od plaćanja za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje.

– novina je i da se za građane ukida obveza prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti, ističe Marić, dodajući i da bi prihod od tog poreza ubuduće u cijelosti išao lokalnim jedinicama.  

– u skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, Ministarstvo financija novim zakonom o lokalnim porezima predlaže smanjenje stope poreza na nasljedstva i darove s 5 na 4 posto, a novina je plaćanje poreza na cestovna motorna vozila prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled.

– predlaže se i ukidanje poreza na tvrtku ili naziv za sve poduzetnike.

– transformacijom komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine od 2018. mijenja se i plaćanje poreza na kuće za odmor i spomeničke rente, koji će biti objedinjeni. Novina je i da se u izračun poreza, uz postojeće koeficijente (kvadratura, zona i poslovna namjena), predlažu i dva nova koeficijenta – dob (godina izgradnje) i stanje građevine. Velika većina građana neće plaćati veći porez od dosadašnje komunalne naknade, objašnjavaju iz resora financija.

– izmjenama Zakona o fiskalizaciji brisao bi se pojam “mali obveznik fiskalizacije”, koji bi od 2017. morao izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.

– novi zakon o upravnim pristojbama predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, koji bi omogući da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostala bi i mogućnost plaćanja putem državnih biljega. 

– među zakonskim prijedlozima kojima se regulira porezna reforma su i izmjene zakona o trošarinama, o posebnom porezu na motorna vozila, o poreznom savjetništvu, o administrativnoj suradnji u području poreza, kao i o poreznoj i carinskoj službi. 

– smanjuje se opća stopa na 18 posto za turizam, dok za sve porezne obveznike koji zarađuju do 3 milijuna kuna godišnje ide na 12 posto. Uvodi se paušalno oporezivanje neprofitnih organizacija, koje nisu u sustavu PDV-a, a povećava se i sam prag. Obrtnici koji zarađuju do 3 milijuna kuna godišnje, daje se maksimalna mogućnost da mogu obračunati dobit prema novčanom načelu.

– porez na motorna vozila će se određivati prilikom registracija, čime se pojednostavljuje postupak.

– ukida se i porez na promjenu imena tvrtke.

– uvodi se kriterij stanja i dobi kod procjene vrijednosti nekretnina. Za veliku većinu građana neće doći do povećanja rashoda na ime ovog poreza, koji će se naplaćivati umjesto komunalne naknade, plaćat će više oni koji imaju novije nekretnine u boljem stanju.

– uvodi se jedinstveni rok porezne zastare od 6 godina, što će se utvrđivati po službenoj dužnosti. Bagatelni prekršaji, pogotovo u ugostiteljstvu, neće voditi pečatiranju i zatvaranju lokala, a sustav opomena će prevenirati takve situacije

– smanjuje se porez na motorna vozila s 8 i 9 sjedala, budući da su adekvatna za prijevoz većeg broja osoba te veće obitelji.

Predsjednik Hrvatskog sabora i Mosta Božo Petrov potvrdio je kako su se partneri u Vladi usuglasili kako će se poreznom reformom cijena električne energije smanjiti, cijene proizvoda koji su bili po povlaštenoj stopi poput kruha, mlijeka i lijekova ostat će na povlaštenoj stopi od pet posto, ista razina PDV-a ostaje za hotele i iznajmljivače no PDV će se dići kafićima i restoranima na 25 posto.

“Nakon konstruktivnih razgovora koje smo zadnjih tjedana vodili s partnerima u Vladi postigli smo dogovor. Ono što je nama najvažnije je da smo uspjeli naći rješenje za električnu energiju. Kućanstvima i svim građanima RH ne samo da neće narasti na kraju cijena električne energije nego će se još i smanjiti tako da će svako kućanstvo osjetiti benefit s ovom poreznom reformom na cijene električne energije”, rekao je Petrov novinarima uoči saborske sjednice.

Uspjeli su se, kaže, dogovoriti da cijene onih proizvoda koji su bili po povlaštenoj stopi poput kruha, mlijeka, lijekova ne rastu i ostat će na povlaštenoj stopi od pet posto.

“Isto tako skupina u turizmu, što se tiče hotela, pansiona, polupansiona također će ostati na stopi od 13 posto tako da bi se mogle nastaviti i investicije i zapošljavanje. Smatram da s dodatnim rasterećenjem na dobiti čime se dodatno pomoglo poduzetnicima i isto tako rasterećenjem kroz druge oblike svim drugim građanima, možemo slobodno reći da će ova porezna reforma učiniti dobre stvari i benefit za sve građane RH”, rekao je.

Što se tiče ugostitelja, kaže, to je jedina stvar gdje su na kraju morali povisiti PDV na 25 posto.

“Tu smo morali na žalost birati ili će svim građanima rasti struja ili ćemo morati zadržati stopu od 25 posto. S druge strane zbog svih rasterećenja koja će ići, i ako se ugostitelji odluče na kraju za povećanje svoje usluge zbog rasta PDV-a, građani zbog veće kupovne moći koju će osjetiti zbog rasterećenja će imati mogućnost koristiti usluge tako da ne vjerujemo da će doći do bilo kakvog pada korištenja usluga ugostitelja”, rekao je čelnik Mosta Petrov.

Neće biti oscilacija u cijenama osnovnih potrepština

Očekuje kako zbog rasterećenja dohotka mogu ići i dužnosničke plaće gore, ali je najavio da će na to uložiti amandman. “Mi ćemo uložiti amandman i nadam se da će nas svi dužnosnici u tome podržati”, poručio je. Upitan je li se oko toga Most usuglasio s HDZ-om Petrov je rekao da su oni rekli kako će razmisliti i vidjeti. “Ako budu prihvatili nama će biti drago, ali u ovom trenutku ja ne pozivam samo HDZ nego sve zastupnike u Hrvatskom saboru da kad se amandman uloži da ga podrže”, pozvao je.

Na pitanje je li to velika pobjeda Mosta Petrov je kazao kako tako ne bi govorio. “Ja ne bih uopće tako govorio, mediji su na žalost dosta špekulirali o tome što se događa i kako se događa i to nije pobjeda ni jedne niti druge strane već odluka zajedničke vlade i u ovom trenutku ja mogu čestitati partnerima u vladi radi konstruktivnog dijaloga i na kraju dogovora”, poručio je.

Upitan o velikoj razlici između onoga što je ministar financija Zdravko Marić prezentirao i onoga s čime se danas ide prema vladi Petrov je uzvratio kako se ne slaže da je razlika prevelika.

“Ne bih se složio da je prevelika razlika. Pozitivno je što će određene povlaštene stope za knjige, za kruh i mlijeko ostati, ali one nisu bile niti značajna promjena odnosno velika ušteda u proračunu i to je razlog zbog čega se i moglo izići u susret. Naravno, drago nam je zbog svih građana da će to ostati po povlaštenoj stopi, da se neće dogoditi oscilacije u cijenama ni kruha, ni mlijeka niti lijekova, niti svih drugih osnovnih potrepština”, poručio je.

Upitan jesu li i Mostovi stručnjaci radili na reformi s ministrom financija Petrov je odgovorio potvrdno. “Mi smo bili u nju uključeni, dali smo svoje prijedloge, na temelju njih imali smo razgovore i donijeli završni nacrt”, pojasnio je novinarima.

Plenković: Glavni ciljevi gospodarski rast i zapošljavanje

Najniža stopa PDV-a (od 5 posto) zadržat će se za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, izjavio je u četvrtak premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade, s koje je Saboru upućen paket od 15 zakonskih prijedloga porezne reforme. 

Porezna reforma predstavlja prvu i ključnu mjeru za unaprjeđenje ukupne gospodarske situacije u zemlji, poručio je Plenković.

Riječ je o velikom, cjelovitom paketu zakona, čiji je glavni cilj gospodarski rast i zapošljavanje, jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, naglašenija socijalna pravednost, poticaji demografskoj obnovi, zadržavanje visokoobrazovnih kadrova u Hrvatskoj, poticaji razvoju poduzetništva, obrta i poljoprivrednicima.

Uz rasterećenje poduzetnika i građana kroz snižavanje poreznih stopa, naglašava premijer, u poreznoj reformi vodilo se računa o održivosti javnih financija i održivosti financiranja funkcija lokalne samouprave, ali i ostvarivanju ključnog makroekonomskog cilja – deficita opće države u 2017. godini na razini 2 posto BDP-a.

Pojednostavljenjem i izmjenama u sustavu poreza na dobit, dodaje Plenković, najznačajnija promjena je smanjenje opće porezne stope s 20 na 18 posto, a za male, i srednje poduzetnike te poljoprivrednike na 12 posto.

Ističe i da predloženim izmjenama poreza na dohodak “nitko ne gubi”, a za 1,8 milijuna građana pada porezno opterećenje.

“Za građane koji već danas nisu u poreznim škarama i kojima zbog toga ne možemo dići raspoloživi dohodak izmjenama poreza na dohodak, predvidjeli smo korekcije u sustavu PDV-a, posebno kroz redefiniranje sniženih stopa na isporuku električne energije i odvoz otpada”, naveo je premijer.

Plenković ističe da su u procesu konzultacija uvažene sugestije socijalnih partnera, resornih ministarstava te da je postignut dogovor s partnerima u Vladi.  “Stoga smo napravili određena usklađivanja i uravnotežili prijedlog izmjena zakona o PDV-u s dodatno naglašenom socijalnom komponentom”, kazao je.

Objašnjava kako to znači da se “u ovoj fazi” zadržava opća stopa PDV-a, ali i postojeća najniža stopa PDV-a (5 posto) za kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala te knjige.

Vlada je, usvojivši paket porezne reforme u saborsku proceduru uputila izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost, Zakona o porezu na dobit, Zakona o doprinosima te Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, Zakona o poreznom savjetništvu, Zakona o trošarinama, Zakona o posebnom porezu na motorna vozila te Zakona o carinskoj službi, kao i prijedloge Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na promet nekretnina, Zakona o lokalnim porezima, Zakona o Poreznoj upravi, izmjene i dopunama, Općeg poreznog zakona, Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza, Zakona o upravnim pristojbama.