Oko 380 tisuća ljudi s najnižim primanjima do 3125 kuna bruto odnosno do 2500 tisuća kuna neto na svojim plaćama neće osjetiti nikakve promjene
Vlada Zorana Milanoviaća predstavila je danas smjernice za izradu ovogodišnjeg proračuna što je zapravo njihov plan za borbu Hrvatske protiv krize.
On se svodi na rezanje rashoda za 4,6 milijardi kuna i na povećanje poreza.
Državni proračun u ovoj će godini tako biti 117,6 milijardi kuna a kako bi financirali tu potrošnju građani će plaćati veći PDV i to po stopi od 25 posto.
Teret krize, prema onome što je Vlada predstavila danas, dodatno će pored većeg PDV-a nositi građani čija je neto plaća oko 5800 kuna. Naime, Vlada je predložila izmjene u sustavu poreza na dohodak po kojima se neoporezivi dio podiže sa 1800 na 2200 kuna ali se zato mijenjaju razredi u naplati poreza na plaće.
Premijer Milanović takvu je odluku objasnio željom da se građanima s nižim primanjima olakša situacija nakon povećanja PDV-a. Prema njegovim riječima, na taj način plaće bi rasle za oko 750 tisuća građana.
No, zanimljivo je da oko 380 tisuća ljudi s najnižim primanjima do 3125 kuna bruto odnosno do 2500 tisuća kuna neto na svojim plaćama neće osjetiti nikakve promjene.
Tek iznad toga građani se mogu nadati povećanju ali ono ni u jednom slučaju u prosjeku neće prelaziti 80-ak kuna.
Građani s neto plaćom od 5580 kuna mogu se nadati da će mjesečno izgubiti oko 35 kuna i takav pad plaća očekuje se za sve neto plaće do 10 i pol tisuća kuna. Nakon toga plaće padaju od 153 kune na više.
Vlada je poskupljenja koja će s povećanjem PDV-a biti neizbjeđna odlučila ublažiti s međustopom od 10 posto a onda će se plaćati na dječju hranu, ulje i masti.
Od većeg PDV-a država će zaraditi oko dvije i pol milijarde kuna no gotovo cijeli iznos točnije 2,4 milijarde kuna izgubit će zato što planira sa 15 na 13 posto smanjiti zdravstveni doprinos. Očekuje se da će ta mjera pomoći gospodarstvu odnosno poduzetnicima.
Što se tiče rashoda, Vlada za oko dvije milijarde kuna smanjuje trošak za zaposlene u držanoj upravi i javnom sektoru no na sjednici vlade nije objašnjeno na ćem se taj novac uštedjeti.
Premijer Milanović rekao je tek da je to ušteda na ukupnoj masi plaća ali da se ona neće dogodit zbog smanjenja broja radnih mjesta.
Ipak, znimljvo je kako je istaknuo da socijalne naknade ostaju zadnja linija obrane i u slučaju da se dogodi da će vlada naknadno morati još smanjivati troškove.
Razgovore sa sindikatima zaposlenih u javnom sektoru tek očekuje, što će staviti pred njih za sada se ne zna ali je poslao poruku da će izlazak iz krize morati poduprijeti svi.
Za 1,4 milijarde kuna smanjuje se trošak subvencija u poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama. Materijalne rashode vlada je rezala za 350 milijuna kuna a drugi najznačajniji rez od dvije milijarde kuna također nije podrobno objašnjen tek je istaknuto da se toliko režu ostali rashodi.
Premijer Milanović kazao je da je poruka vlade štednja te da vlada svoj rejting zalaže za hrvatski rejting odnosno kako bi od pada spasila kreditni rejting države budući da bi taj pad otežao zaduženje i uzrokovao rast kamata.
Ako Vlada uspije to bi prema njihovim projekcijama trebalo značiti rast gospodarstva u ovoj godini od 0,8 posto te smanjenje deficita državnog proračuna sa 4,3 na 2,8 BDP-a.