Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
20. rujna 2019.
Preskupe tarife

Otkrivamo zašto se Mađarska nije javila za zakup LNG terminala: 'Cijena plina je nerazumno visoka'

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 27. veljača 2019. u 22:51 2019-02-27T22:51:04+01:00

Iz tvrtke LNG Hrvatska odgovaraju kako je tarifa na Krku konkurentna u usporedbi s tarifama na LNG terminalima u Europskoj uniji. Dodaju da je riječ o reguliranim, a ne tržišnim tarifama

ZAGREB Preskupe tarife na budućem krčkom LNG terminalu su, barem službeno, razlog zbog kojeg se Mađarska nije javila za zakup plinskih kapaciteta. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjártó u nekoliko je navrata kazao kako je izgradnja terminala na Krku neizvjesna, a hrvatska ponuđena cijena značajno iznad tržišne, odnosno »nerazumna«. Čim Hrvatska kaže razumnu cijenu, Mađarska će moći smanjiti svoju ovisnost o ruskom uvoznom plinu, rekao je ministar za nedavnog susreta s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom u Budimpešti, prenosi portal energetika-net.

Trošak transporta

Neizvjesnosti oko gradnje terminala, čini se, više nema pa utoliko mađarska odbijenica LNG-u Hrvatska više ne drži vodu. Na pitanje jesu li pak Mađarima ponudili uistinu previsoke, nerazumne cijene na terminalu, iz LNG-a Hrvatska odgovaraju kako tarifa na Krku iznosi 1,39, odnosno 1,25 €/MWh te je »konkurentna u usporedbi s tarifama na LNG terminalima u EU«. Riječ je o, pojašnjavaju, reguliranim, a ne tržišnim tarifama, i donosi ih Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) u skladu s regulativom na tržištu plina EU-a.

»Visina tarife je u nekoliko navrata iskomunicirana sa svim potencijalnim korisnicima terminala te je tržišno prihvatljiva i konkurentna«, zaključuju u LNG-u Hrvatska. Na pitanje kako komentiraju namjeru Mađarske da preko Slovenije ubuduće dobavlja ukapljeni plin iz Italije, zaobilazeći krčki terminal, odgovaraju kako se projekt plinske interkonekcije Mađarske i Slovenije razvija već deset godina, i nalazi se na listi projekata od zajedničkog interesa EU.

»S obzirom na to da je riječ o međusobnom povezivanju plinske infrastrukture dvije susjedne države, projekt nema direktne veze s LNG terminalom na Krku, i nema utjecaja na mogući zakup LNG terminala na otoku Krku od strane mađarskih kompanija. Mađarske kompanije mogu i danas zakupiti LNG iz Italije s obzirom na direktnu povezanost preko Austrije. Međutim, uzimajući u obzir tarifu LNG terminala u Rovigu koja iznosi oko 4,92 €/MWh i trošak transporta kroz Italiju i Austriju, daleko prihvatljiviji, odnosno konkurentniji je LNG terminal na Krku, koji pored tarife samog terminala, ima trošak transporta samo kroz jednu državu s obzirom na direktnu povezanost hrvatske i mađarske plinske infrastrukture«, odgovaraju.

Razgovori traju

Zainteresirani korisnici terminala mogu iskazati interes za zakup svake godine ukoliko postoje slobodni kapaciteti – odgovor je LNG-a Hrvatska na pitanje je li se itko nakon donošenja investicijske odluke o gradnji plutajućeg terminala, osim Ine i HEP-a, još javio za zakup. Razgovaraju, kažu, sa svim zainteresiranim korisnicima terminala te će, ukoliko dođe do dodatnog obvezujućeg zakupa kapaciteta, o tome pravovremeno obavijestiti javnost.
U Europi trenutačno radi 28 terminala, od kojih su samo četiri plutajuća (FSRU). Svi terminali zajedno imaju kapacitet od gotovo 230 milijardi kubika plina godišnje, što bi bilo dovoljno za 40 posto potreba cijele Europe za plinom, no njihova je iskoristivost tek oko 25 posto kapaciteta. Najnovija tri terminala proradila su 2017. godine – dva u Turskoj i jedan na Malti. Kapacitet hrvatskog FSRU-a bit će 2,6 milijardi kubika godišnje, no zasad je zakupljeno svega pola milijarde kubika, i to zahvaljujući domaćim kupcima – HEP-u i Ini.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.