Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić izjavila je da u slučaju zakonskog uređenja plaća u javnoj upravi više neće biti potrebe za kolektivnim ugovorima što znači da će Hrvatska ignorirati konvencije MOR-a, Ustavne odredbe i sindikate
ZAGREB Namjerava li Vlada ukinuti kolektivno pregovaranje u javnoj upravi te socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje zamijeniti zakonskim rješenjima, pitanje je koje se otvara nakon što je Nada Šikić, ministrica rada i mirovinskog sustava za javnu televiziju izjavila kako u slučaju zakonskog uređenja plaća u javnoj upravi više neće biti potrebe za kolektivnim ugovorima. Ta poruka ministrice rada i mirovinskog sustava opasna je i, ako nije riječ o početnom nesnalaženju i nepromišljenoj izjavi, ukazuje kako Hrvatska, iako ih je ratificirala, više neće primjenjivati konvencije Međunarodne organizacije rada (MOR).
Vrag odnio šalu
Prije svega je riječ o Konvenciji broj 98 koja govori o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje, ali i Konvenciji broj 97 koja govori o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje. Pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje zajamčeno je i Ustavom koji kaže da se pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje zakonom i kolektivnim ugovorom. Osim toga Ustav kaže da radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. A, ako su kolektivni ugovori nepotrebni, onda je nepotrebno i kolektivno pregovaranje, pa su time nepotrebni i sindikati koji u socijalnom dijalogu predstavljaju radnike.
– Kad napadi na kolektivne ugovore kojima se reguliraju prava stotina tisuća zaposlenih sukladno Ustavu, Zakonu o radu, Zakonu o plaćama u javnim službama i Zakonu o državnim službenicima, dolaze od ministrice rada, koja bi ih trebala promovirati i osnaživati kolektivno pregovaranje, onda je vrag odnio šalu – poručuje Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN).
Službenički sindikat, resornu ministricu Nadu Šikić podučava i što je sadržaj kolektivnih ugovora. »Kolektivnim se ugovorima ne uređuju samo dodaci na plaću već i osnovica za obračun plaće, politika plaća, materijalna prava poput božićnice, regresa, jubilarnih nagrada, otpremnine, trajanje dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora«, ističe SDLSN pitajući ministricu misli li sva ta pitanja riješiti Zakonom o plaćama.
– Potpuno je nevjerojatno da takvo što izjavi ministrica rada. Mogla je izjaviti puno toga, ali ne nešto ovako – veli Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) dodajući kako bi ministrica rada trebala biti upoznata s konvencijama MOR-a, sustavom pregovaranja u Hrvatskoj te se zauzimati za kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog i ako netko drugi u Vladi izađe s idejom odustajanja od kolektivnog pregovaranja.
Novo i neprihvatljivo
Sever podsjeća da se ovih dana, kada je riječ o plaćama javne uprave, ponavljaju stvari koje se godinama najavljuju i pripremaju pa u tome na različite načine sudjeluju i sindikati. I dok tu nema ničeg novog, novost je poruka ministrice koja može biti i posljedica nerazumijevanja. »To je novo i neprihvatljivo jer nikada i nitko do sada razgovarajući o jedinstvenoj politici plaća nije razgovarao na način da bi se u tom slučaju prestalo kolektivno pregovarati i da bi se kršilo konvencije koje smo ratificirali«, veli Sever.
– Ministrica u čijem je području odgovornosti stvaranje poticajnog okruženja za slobodu organiziranja i kolektivnog pregovaranja, za razvoj industrijskih odnosa, za razvoj bipartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga, doista si ne smije dozvoliti ovakve izjave – ističe Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Da su kolektivni ugovori temelj Europske unije i socijalnih odnosa podsjeća Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata.
– Imenovali su ljude koji ne znaju ništa o mjestima na koja su imenovani. Opet su kadrovirali politički. Gdje su ti stručnjaci? I kako su ti ljudi pristali raditi posao koji ne znaju?– veli Ribić tražeći odgovor na svoje pitanje od Tomislava Karamarka, prvog potpredsjenika Vlade i Bože Petrova, potpredsjednika Vlade. Ne misli Ribić ni da je bivša Vlada imenovala ljude koji su znali resore, ali se nada da će sadašnji barem »shvatiti da ne znaju«, pa pritom »daje blagu sugestiju ministrici rada da se suzdrži od izjava barem tri-četiri mjeseca«.
