Tri upražnjena mjesta

OTKRIVAMO Ustavnog suca prvi put će kandidirati manjinci, Arlović ostaje bez podrške SDP-a zbog – knjige?

Dražen Ciglenečki

Foto: D. JELINEK

Foto: D. JELINEK

Socijaldemokrati se slažu da parlamentarna većina dobije dva ustavna suca, ali predlažu da jednog od njih kandidiraju nacionalne manjine. Manjinski zastupnici su za to itekako zainteresirani



ZAGREB Velike su šanse da zastupnici nacionalnih manjina prvi put dobiju mogućnost da imaju »svojeg« ustavnog suca. U utorak će pred saborskim Odborom za Ustav biti saslušano 11 kandidata za tri mjesta u Ustavnom sudu i očekuje se da će do ljetne stanke u radu parlamenta zastupnici izglasati nove ustavne suce.


Vodeći ljudi klubova HDZ-a i SDP-a stoga su već započeli razgovore o pupunjavanju Ustavnog suda, za što je nužna podrška dvotrećinske većine zastupnika. Prošle godine se birao paran broj ustavnih sudaca, njih deset, pa su HDZ i oporba predvođena SDP-om razmjerno lako dogovorili da jednima i drugima pripadne po pet ustavnih sudaca.


Sada bi HDZ htio da oni imaju pravo odabira dva člana Ustavnog suda, a SDP jednog. Socijaldemokrati se, doduše, slažu da parlamentarna većina dobije dva ustavna suca, ali predlažu da jednog od njih kandidiraju nacionalne manjine.




Kako neslužbeno doznajemo, manjinski zastupnici su za to itekako zainteresirani. Ne čudi to budući da je Klub nacionalnih manjina s osam zastupnika najjači HDZ-ov koalicijski partner.


Traju pregovori


HNS-ovaca u Saboru ima samo šest, a imaju dva ministra i potpredsjednika Vlade, dok su nacionalne manjine, konkretno Furio Radin, nakon preslagivanja dobili tek dužnost potpredsjednika Sabora. Zato HDZ, pritisnut SDP-om, ali i koalicijskim partnerom, ima vrlo uzak manevarski prostor i gotovo sigurno će nacionalnim manjinama prepustiti jednog ustavnog suca.


Kandidati su aktualni članovi Ustavnog suda kojima istječe osmogodišnji mandat, predsjednik Miroslav Šeparović i Mato Arlović i Antun Palarić te Teodor Antić (glavni tajnik Ustavnog suda), Mislav Kolakušić (sudac Trgovačkog suda u Zagrebu), Mila Mikecin Mišetić (odvjetnica), Goran Selanec (zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova), Mirjana Juričić (sutkinja Visokog upravnog suda), Sulejman Tabaković (viši savjetnik u Ministarstvu uprave), Vesna Posavec (sutkinja Prekršajnog suda) i Dragan Bolanča (bivši dekan splitskog Pravnog fakulteta u Splitu). Od njih se samo Tabaković pozvao na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.


HDZ-ov je izbor Šeparović, a SDP ima ozbiljnih dvojbi. Doznajemo da predsjednik stranke Davor Bernardić čak zastupa stav da SDP uopće ne bi trebao sudjelovati u izboru ustavnih sudaca, kako se opet ne bi stvarala javna percepcija da »trguju s HDZ-om«.


Iznenađujuća je to Bernardićeva pozicija jer on se otkad vodi SDP zalagao za konsenzus s HDZ-om i u tom je cilju premijera Andreja Plenkovića pozivao na razgovor. Međutim, kako doznajemo, unatoč rezerviranosti predsjednika stranke, SDP će nastaviti pregovore s HDZ-om o popunjavanju Ustavnog suda. Ali, problem je SDP-a i što još nemaju svojeg kandidata.


Naime, dio vodstva i zastupnika smatra da bi SDP opet trebao podržati Arlovića, dugogodišnjeg čelnika stranke, a dio se tome protivi. Arlovića je bivši predsjednik SDP-a Zoran Milanović na parlamentarnim izborima 2007. nije želio na SDP-ovoj listi, ali mu je 2009. omogućio da uđe u Ustavni sud.


Sporna knjiga


– Nemamo mi više nikakve obveze prema Arloviću. Naročito zato što je Arlović sada u raskoraku s onim što je SDP zastupao upravo dok je on bio u stranačkom vrhu. Arlović svojom knjigom brani politiku Franje Tuđmana prema BiH, kojoj se SDP devedesetih suprotstavljao – rekao nam je visokopozicionirani SDP-ovac koji ne podržava Arlovićevu kandidaturu za Ustavni sud.


Arlović je objavio knjigu »Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine« i ovih je dana promovira po Hrvatskoj. Tako ju je u utorak predstavio u Zagrebu, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu.


»Arlović na znanstvenoj razini ekskulpira politiku predsjednika Franje Tuđmana te obara i dokazuje neutemeljenu tezu da je on s Miloševićem dogovorio podjelu BiH«, rekao je na promociji zadarski nadbiskup Želimir Puljić.


Most se neće uključiti u biranje članova Ustavnog suda.


– Ovaj se put nisu javili istaknuti ustavno-pravni stručnjaci i suci Vrhovnog suda, razočarani prošlogodišnjim izborom ustavnih sudaca, trgovinom HDZ-a i SDP-a. Most stoga neće sudjelovati u pregovorima i glasovanju o ustavnim sucima – kazao nam je Robert Podolnjak, potpredsjednik Odbora za Ustav.