ZAGREB » Porezni sustav u Hrvatskoj nije dovoljno učinkovit, a pokazuju to i razmjeri sive ekonomije koja se kreće između 25 i 30 posto BDP-a, izneseno je na skupu »Porezni sustav i siva ekonomija u Hrvatskoj« održanom u utorak u sklopu projekta koji su financirali norveška vlada i Norveška konfederacija sindikata u suradnji s Međunarodnom konfederacijom sindikata (ITUC). No, Marko Krištof, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku, smatra da je realan udio sive ekonomije u Hrvatskoj oko 10 posto. 

 Ojačati sankcije

Domaće sindikalne središnjice podržavaju stajalište Europske konfederacije sindikata da treba smanjiti izbjegavanje plaćanja poreza i ojačati sankcije prema utajivačima. Predlažu uvođenje oporezivanja bankarskih ekstra profita i protive se uvođenju jedinstvene porezne stope. 

  Da se siva ekonomija u krizi raširila na sve strane jer je to najpogodnije tlo za iskorištavanje ljudi koji su bez posla i nemaju nikakve naknade za preživljavanje, upozorio je Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.  

  Obrtnici i poslodavci upozoravaju na manjkavosti zakona o sprečavanju neregistrirane djelatnosti koji bi trebalo mijenjati, ali u resornom ministarstvu poduzetništva i obrta nema sluha za to. »Tko će posvjedočiti da se njegov susjed bavi nelegalnom djelatnošću« pitaju se poslodavci. Glavna tajnica Hrvatske obrtničke komore Violeta Jelić naglašava kako bi se uvođenjem paušalnog oporezivanja mogao riješiti dio problema sivog tržišta.

S tim se slaže i Davorko Vidović iz Hrvatske gospodarske komore. Navodi kako danas u Hrvatskoj 70 do 80 tisuća žena čuva djecu, dio starijih osoba treba skrb i to je područje koje treba isključiti iz sivog tržišta. »Kada sam prije godinu dana pročitao zakon o dadiljama, nazvao sam svoju kolegicu ministricu i rekao joj da s tim zakonom neće zaposliti niti jednu dadilju. Jako sam pogriješio u procjeni. Zaposlene su četiri dadilje«, kazao je Vidović, ukazujući na loš zakonodavni okvir. 

 Prisila na sivilo

Što su sve radnici prisiljeni potpisati da bi radili na primjeru jednog radnika u ugostiteljstvu iznijela je Jadranka Klekar, predsjednica samostalnog sindikata uslužnih djelatnosti. Nakon što je kod poslodavca odradio jedan probni radni dan, poslodavac ga je nazvao i ponudio mu posao na šest mjeseci. Radi se sedam sati dnevno s jednim slobodnim danom u tjednu. 

  – Plaća se u cijelosti isplaćuje »preko računa« i radnik je prijavljen na 4,3 tisuće kuna neto od kojih oko 700 kuna zadržava poslodavac kao »korektivni iznos« za nadoknadu štete, manjka i nepoštovanja propisa poslovanja. Prvih 15 dana rada definirano mu je kao neplaćeni probni rok u kojem »tajni kupac iz Beča« posjećuje radno mjesto i daje konačne primjedbe i ocjene radnika o kojima ovisi hoće li on ostati raditi – prepričala je Klekar. Radniku je preporučila da takav ugovor ne potpisuje jer u njemu ima nezakonitih elemenata, no on drugog posla nema i pristao je na uvjete poslodavca.