Snimio Sergej DRECHSLER
Zbog drugog stupa građani neće biti na dobitku, nego u dugoročnom financijskom gubitku, ocijenio je Vladimir Čavrak s Ekonomskog fakulteta. Upozorio je da uvođenjem tog stupa nije riješen deficit u mirovinskom sustavu, nego je deficit prebačen u državni proračun, koji se mora sve više i sve skuplje zaduživati kako bi nadoknadio novac koji odlazi u drugi stup
Drugi mirovinski stup ne treba naprasno ukinuti, već temeljito preispitati njegovo djelovanje i smisao. On ubrzava rast javnoga duga, zaposlenima ne jamči veće mirovine, istodobno osiromašuje građane i državu, a pomaže financijskom sektoru, čulo se jučer u polemičkoj raspravi na okrugom stolu Kluba zastupnika Mosta o »Održivosti drugog mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža«.
Govoreći o »stvarnosti i iluzijama« mirovinske reforme iz 2002., Ante Samodol je rekao da koristi od drugog stupa trebaju biti veće od njegovih troškova. U obvezne mirovinske fondove dosad je uplaćeno 56 milijardi kuna, a zaradili su 18 milijardi. Međutim, tranzicijski trošak (države) bio je 42 milijarde kuna, što stvara veliki javni deficit, kaže Samodol.
Jučerašnji okrugli stol, na inicijativu zastupnika Ivana Lovrinovića, jedna je od prvih javnih rasprava u Hrvatskoj o toj temi na koju je pozvana druga strana: ekonomisti s kritičkim stavom prema drugom stupu. To je zasmetalo bivšeg ministra Miranda Mrsića koji je prigovorio da su pozvana samo dvojica zagovornika drugog stupa – Velimir Šonje i Danijel Nestić, a nisu pozvani ni obvezni mirovinski fondovi te Zagrebačka burza.
– Novac za mirovine u drugom stupu i moj je novac. Nitko u 15 godina u Hrvatskoj nije doveo u pitanje taj stup i borit ću se kako se odluka o njegovoj nacionalizaciji ne bi donijela bez građana, uzrujano je rekao Mrsić, tvrdeći da su »mirovine ugrožene«. Mihovil Anđelinović je primijetio da su drugi stup dovele u pitanje sve zemlje osim Hrvatske, a Mađarska i Poljska su ga ukinule. To su učinile, dodao je Gojko Bežovan, kad se pokazalo da su mirovine iz drugog stupa 15 do 20 posto niže nego iz prvog stupa. Drago Jakovčević tvrdi da prinosi u na mirovinsku štednju u drugom stupu nisu realno prikazani i da to nije »naš« novac, jer ga ne možemo povući, kao ni iz prvog stupa. Pitao je kolike će biti mirovine u tom stupu kad se na njih obračunaju naknade za upravljanje, koje iznose do 5 posto, kao i porez na dohodak od 25 posto. Čavrak je Mrsiću odgovorio da nema govora o nacionalizaciji. Kaže da nisu ugrožene mirovine, nego financijska imovina građana koja se sastoji i od uplata za mirovine.
– Govori se o »mojem« novcu, kao da se država nas ne tiče. Njezin dug je također naš dug, javni dug svih građana, rekao je Čavrak Mrsiću. Lovrinović je izjavio da se »promjene« u mirovinskom sustavu trebaju donijeti u demokratskoj proceduri, a građani slobodno odlučivati u kojem će mirovinskom stupu sudjelovati.
