Program "Živjeti zdravo"

Ministarstvo zdravlja i HZJZ osnovnoškolcima uvode 10 minuta vježbanja

Gabrijela Galić

»Razgibavanje« u školskoj klupi moći će imati i glazbenu pozadinu / Foto M. GRACIN

»Razgibavanje« u školskoj klupi moći će imati i glazbenu pozadinu / Foto M. GRACIN

Učenici prva četiri razreda u učionici će na početku nastave izvoditi opće pripremne vježbe kao vježbe »buđenja«, a zdrava prehrana u vrtićima i osnovnim školama ne bi trebala više biti samo pilot-projekt, već će se sustavno promicati. Neki prehrambeni proizvodi dobivat će jamstveni žig »Živjeti zdravo«



ZAGREB   Ovih dana u javnosti su objavljeni rezultati istraživanja prema kojem se čak 75 posto građana Hrvatske redovito bavi sportsko-rekreacijskim aktivnostima. Navodno im je hodanje najomiljenija aktivnost pa ga prakticira 62 posto ispitanika, dok 52 posto ispitanika prakticira neku vrstu aktivnosti više puta tjedno. Rezultati tog istraživanja u popriličnom su raskoraku s koncem prošle godine objavljenim Eurobarometrom koji je pokazao da čak 65 posto odraslih osoba u Hrvatskoj, značajno više nego na razini cijele EU, vrlo rijetko ili nikada ne vježba. Poprilično je nevjerojatno da se u periodu od oko pola godine u Hrvatskoj toliko podigla svijest o potrebi očuvanja zdravlja i putem redovitih sportsko-rekreacijskih aktivnosti tako da je i upitno koliko je za vjerovati da se 75 posto građana redovito rekreira. 


Berem, berem…


Kako god bilo, ministarstvo zdravlja zajedno s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, odlučno je u namjeri da građane, još od malih nogu, usmjerava na zdrave navike kako bi se unaprijedilo zdravlje stanovništva pa je u javno savjetovanje uputilo Nacrt nacionalnog programa »Živjeti zdravo« koji bi kroz pet tematskih skupina – zdravlje i prehrana, zdravstveno obrazovanje, tjelesna aktivnost, zdravlje i radno mjesto, zdravlje i okoliš – trebao obuhvatiti cjelokupnu populaciju i sve dobne skupine.


I Nacrtom programa »Živjeti zdravo«, ističe se kako je hodanje najpopularnija aktivnost, ali da je i ono u padu. »Analize ukazuju, primjerice, da je sve manje djece koja pješače do škole, a slična je situacija i s odraslima, koji skoro nikada ne idu pješice do svojih radnih mjesta. Svakako nema prepreka, ni izlika, da se uključi više hodanja u svakodnevni čovjekov život, ako je moguće u prirodi, na svježem zraku kako bi smanjili rizik razvoja bolesti, održali ili poboljšali svoje zdravstveno stanje«, navodi se u programu uz napomenu da je djelovanjem u zajednici želja informirati i senzibilizirati građane svih dobnih skupina o pozitivnim aspektima tjelesne aktivnosti te »ponuditi i pokrenuti organizirano grupno hodanje (kružno) jednodnevno i višednevno«.




»Berem, berem jabuke…« nabrajala su nekada djeca »posložena« uz školske klupe. Riječi je pratilo istezanje ručica, što je predstavljalo svojevrsni mini sat tjelesnog odgoja u razredu. U budućnosti, s provedbom Nacionalnog programa »Živjeti zdravo«, učenici prva četiri razreda osnovne škole, svakodnevno će imati 10-minutno vježbanje u učionici. Preporuka je da se te opće pripremne vježbe izvode na početku nastave kao vježbe »buđenja«, a moguće je i nakon polovice nastave kao vježbe »razgibavanja«. »Osnovna karakteristika ovog vježbanja je doziranje broja ponavljanja, vremena trajanja i brzine izvođenja vježbi. Intezitet vježbanja je prilagođen tako da se učenici neće oznojiti te mogu vježbati u svakodnevnoj odjeći«, navodi se u nacrtu Nacionalnog progama uz napomenu kako djevojčice mogu vježbati i u haljinama te da vježbe »buđenja« ili »razgibavanja« mogu imati glazbenu pozadinu.


Jamstveni žig


Zdrava prehrana u vrtićima i osnovnim školama ne bi trebala više biti samo pilot-projekt, već će se sustavno promicati. Prehrambena industrija za neke svoje proizvode dobivat će jamstveni žig »Živjeti zdravo«, ali tek nakon što se proizvod analizira u akreditiranom laboratoriju. Žig će se dodjeljivati na razdoblje od tri godine, a time se želi potaknuti proizvođače da »razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporukama, te na taj način doprinesu edukaciji građana o pozitivnim utjecajima zdravih stilova života«. Taj se projekt nadovezuje na strateški plan smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli za 16 posto u razdoblju od ove do 2019. godine. Naime, stanovnici Hrvatske dnevno unose 11 grama soli što je gotovo dvostruko od europske preporuke te uzrokuje značajne javno zdravstvene posljedice. 


Poseban projekt promicanja zdravlja osmišljen je i za svijet rada pa će poduzeća koja aktivno rade na unapređenju zdravlja na radnom mjestu, što se odražava i na produktivnost radnika, smanjenje bolovanja i prijevremenog umirovljenja, imati priliku na dvije godine »osvojiti« oznaku »Tvrtka prijatelj zdravlja«. Ministarstva rada, zdravlja, financija i gospodarstva trebala bi osmisliti modele poticaja poduzećima da sudjeluju u natječaju za »Tvrtku prijatelja zdravlja«, pa se nacrtom nacionalnog programa navodi i mogućnost poreznih olakšica za ona poduzeća koja pokažu da vode brigu o zdravlju zaposlenih i promiču zdrave životne navike i na radnom mjestu.