Hrvatska ne slavi rat, nego slobodu i mir te pobjedu nad zločinačkom politikom, poručio je u utorak premijer Zoran Milanović, na svečanom prijemu koji je nakon vojnog mimohoda upriličen na platou Gradec, u povodu proslave 20. obljetnice vono-redarstvene akcije »Oluje« te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.

»Hrvatska je imala svako pravo poduzeti sve da ostane živa i cjelovita, imala je pravo ne biti protjerana iz svojih domova, imala je sva prava ne biti više živi štit onima koji su rušili gradove i spaljivali sela. Hrvatska danas ne slavi rat, ne slavi ničiju patnju niti progonstvo, neka to bude jasno onima kojima još nije. Hrvatska je poduzela sve da rata ne bude, nudila je mirna rješenja. I bila odbijena. Hrvatska danas slavi slobodu i mir, čista srca slavi pobjedu, prekretnicu koja je dokrajčila ružan, nametnut i osobito podao rat«, poručio je Milanović pred brojnim uzvanicima.

Hrvatska u »Oluji« porazila zločinačku politiku

Naglasio je kako je Hrvatska »Olujom« ponovno uspostavila »svoj prerezani krvotok«, te je osjećaj nepravde i nemoći pred dotad nadmoćnom vojnom mašinerijom zamijenila vjerom u svoje tek stasale vojnoredarstvene snage. »Hrvatska je porazila jednu zločinačku politiku, dokazala da se ne isplati posezati za tuđim, da se ništa oteto ne može zadržati, a da svoje vrijedi braniti.

Bez ‘Oluje’, niti mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja ne bi bila moguća«, kazao je premijer.

Napomenuo je kako je u »Oluji« oslobođen najveći dio Hrvatske i stvoreni svi uvjeti da Hrvatska, nakon godina okupacije i rata, počne živjeti i razvijati se kao samostalna, cjelovita i demokratska europska država. »Sloboda je najveće blago i nikome ne trebamo dokazivati koliko je ‘Oluja’ – nakon mučne četiri godine ubijanja i progona na okupiranim područjima – bila opravdana, koliko je bila potrebna, koliko je novih žrtava spriječila i koliko je bila neizbježna«, istaknuo je Milanović.

Zahvalio je svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svih hrvatskim braniteljima »koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života«. Slobodna i demokratska Hrvatska, naglasio je, najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, »onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu«.

Hrvatska je, poručio je zahvalna onima koji nisu oklijevali umrijeti za domovinu i njihovim obiteljima, nastavila je brinuti o njima, o braniteljima, štiteći ih »u najvećoj mogućoj mjeri od tereta teške gospodarske krize iz koje, sad je već izvjesno, napokon izlazimo i idemo naprijed«.

Zahvalnost i priznanje Franji Tuđmanu

Milanović je naglasio kako je pobjedu u »Oluji« ostvario narod, građani koji su izabrali svoju vlast i povjerili joj vođenje države, i to u najteže vrijeme od stjecanja neovisnosti. Stoga, rekao je, treba odati zahvalnost i priznanje prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu koji je vodio Hrvatsku i »zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti«.

»Ne treba dvojiti kako je očuvanje cjelovitosti i samostalnosti bio i ostao prioritet svake narodne hrvatske vlasti u proteklih dvadeset godina. Tako će i ostati. Hrabrost i žrtve iz ‘Oluje’ nas trajno obvezuju na to«, poručio je.

Milanović je rekao kako su hrvatsku slobodu platile i mnoge nevine žrtve. »Mi sada, razumni i velikodušni u pobjedi – jer oni koji nisu velikodušni nisu niti pravi pobjednici – žalimo za svakim izgubljenim životom, za svakom žrtvom, svakom ljudskom i obiteljskom tragedijom«, kazao je. Napomenuo je kako je Hrvatska u zadnjih 20 godina učinila puno da sve hrvatske građane, pogođene ratom, vrati u njihove domove. »I Hrvate i Srbe i Čehe i Mađare i Slovake, bez obzira jesu li morali napustiti domove spašavajući gole živote pred onima koji su rat donijeli u Hrvatsku ili su bili prevareni, zastrašeni i evakuirani od svojih vođa i njihovog ratnog huškanja«, rekao je premijer.

Istaknuo je kako su se u Hrvatsku vratili i mnogi od onih koji su otišli, a postala je i novi dom i onima, ponajprije Hrvatima, koji se do danas nisu mogli vratiti svojim kućama, primjerice u Banja Luku, bosansku Posavinu ili Vojvodinu.

»I po tome je Hrvatska bolja, ljudi se vraćaju u Hrvatsku jer im je ovdje dobro, vrata su im otvorena i ostat će otvorena«, naveo je.

20 godina nakon »Oluje« RH postigla glavne ciljeve

Milanović je ustvrdio kako je Hrvatska, 20 godina nakon oruje te teških godina rata i saniranja ratnih posljedica, postigla svoje glavne ciljeve – članica je EU, NATO-a,  zajedno sa svojim partnerima gradi bolju budućnost, ali o hrvatskim interesima, naglasio je, odlučuje sama.

»Hrvatska je danas slobodna, zrela, smirena i suradljiva država. Ne propisuje drugima zakone, niti važne datume, ne miješa se u tuđa slavlja niti u tuđa žalovanja. Suverena je, demokratska zemlja, s modernom i efikasnom vojskom i policijom, stasalom upravo u ‘Oluji’, samosvjesno i ponosno okrenuta budućnosti i izazovima koje ona donosi. Dvadesetu obljetnicu Oluje, što je posebno važno, naša domovina dočekuje oslobođena tereta tuđih optužbi jer je presuda međunarodnog suda hrvatske generale vratila kući slobodne i čistog obraza«, poručio je Milanović.

U ime Vlade i svoje osobno, hrvatskim je braniteljima čestitam njihov dan – Dan hrvatskih branitelja, a svim hrvatskim građankama i građanima Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar Kitarović svečani je vojni mimohod u utorak ocijenila mimohodom mira, a ne rata, mimohodom budućnosti, a ne prošlosti, mimohodom dostojanstva kojim je Hrvatska pokazala kako cijeni i voli svoje, ali i poštujemo tuđe.

»Žalimo za svakim životom koji je izgubljen u Domovinskom ratu – i hrvatskim i srpskim. Žalimo za svakim braniteljem koji je poginuo, nestao ili dao svoje zdravlje, žalimo za svim civilnim žrtvama i suosjećamo s njihovim obiteljima, ali isto tako ističemo da je to rat koji mi nismo željeli. To je rat koji nam je bio nametnut i koji je bio rezultat agresivne Miloševićeve velikosrpske politike«, poručila je Grabar Kitarović na svečanom prijemu na platou Gradec, u prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije »Oluje«.

Hrvatska se obranila i, dodala je, ide dalje u budućnost sigurnosti i mira za sve hrvatske građane i cijelo područje jugoistoka Europe, ali i šire. U tom je smislu zahvalila i svim hrvatskim vojnicima i časnicima koji su raspoređeni u mirovnim misijama od Kosova do Afganistana te se bore za svjetski mir i sigurnost.

»Izrasli smo u respektabilnu, ne samo vojnu silu, nego i državu koja je od države problema postala država rješenja, država koja radi na globalnoj razini na međunarodnom miru, stabilnosti i sigurnosti, zajedno sa saveznicima iz prijateljima iz NATO-a, ali i šire«, naglasila je Grabar Kitarović.

Predsjednica je uputila i poziv svima da se u srijedu pridruže na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja u Kninu. »Odat ćemo počast svima koji nisu među nama i kojima duboko zahvaljujemo na blagodatima slobode mira i prosperiteta«, kazala je. »Pozivam vas da nastavimo i sutra, dostojanstveno, bez jada i jala i bez ikakvog animoziteta prema bilo kome jer moramo biti dostojanstveni u svojoj pobjedi koja je bila veličanstvena«, rekla je Grabar Kitarović.

Posebno je zahvalila i prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu jer je, kako je rekla, imao snage hrabrosti i mudrosti povesti Hrvatsku u bitku koju mnogi nisu odobravali. Upućujući čestitke hrvatskim građanima, svoj je govor završila porukom »Neka nam živi jedina i vječna domovina Hrvatska«.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja nazvao jednim od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti. »To je naš dan slobode i s nama su i svi oni koji su dali svoje živote za slobodu Hrvatske. Oni su naš zalog za budućnost. Današnji svečani mimohod pokazatelj je snage i odlučnosti demokratske Hrvatske i hrvatske vojske da slobodu i demokratske vrijednosti, izborene u Domovinskom ratu, sačuva od svakog pokušaja napada za sva buduća pokoljenja«, kazao je Leko.

Naglasio je kako »Oluja« za Hrvatsku i njezine građane ima posebno značenje. »Ta vojno-redarstvena akcija bila je odlučujuća oslobodilačka bitka koja je zaustavila rat i agresiju na hrvatskom tlu te donijela dugo priželjkivani mir i slobodu našoj domovini. Toj akciji prethodile su četiri godine neuspješnih pregovora praćenih najprije puzajućom, a zatim sasvim otvorenom agresijom na Hrvatsku i okupacijom njezinog teritorija«, prisjetio se Leko.

Za građane Hrvatske to su, ističe, bile četiri godine života u strahu, mnoge godine života u izbjeglištvu i u užasu pred svim ratnim strahotama i razaranjima.

U velikosrpskoj agresiji, istaknuo je, hrvatski branitelji su se suprotstavljali najviše domoljubljem, ustrajnošću, te posebno vjerom u istinu i pravdu. »Na kraju su pobijedili naša odlučnost, ustrajnost i hrabrost. A jedinstvo i zajedništvo hrvatskih branitelja i hrvatskih građana bili su odlučni za tu pobjedu. Hrvatski branitelji su u ‘Oluji’ pokazali agresoru, ali i svijetu da je želja naroda da živi u slobodi nepobjediva i neuništiva. Oni su snagom oružja, ali još i više mudrom vojnom taktikom i snagom srca Hrvatskoj donijeli najljepši mogući poklon – mir i slobodu«, rekao je Leko.

Braniteljima je poručio kako je upravo stoga, današnji dan posvećen njima i svemu što su dali za slobodu Hrvatske. »Vi ste naš ponos i čast ove zemlje. Zahvaljujući vama Hrvatska je mogla okrenuti novu povijesnu stranicu – mogla je krenuti u obnovu i u izgradnju, zakoračiti u budućnost, demokratski prosperitetno društvo u Europskoj uniji i NATO-u«, rekao je predsjednik Sabora.

Nakon Domovinskog rata, kaže, hrvatska ruka mira i prijateljstva pružena je svima koji su Hrvatsku doživljavali kao svoj dom. »Ruka mira pružena je i sudionicima u oružanoj agresiji i pobuni protiv Republike Hrvatske, naravno izuzev počiniteljima ratnih zločina«, naglasio je Leko.

Zato se, dodao je, ne moramo obazirati na to tko će sve s nama slaviti »Oluju«. »Nije problem hoće li drugi slaviti s nama, ali je nastavak retorike povijesno poražene politike suprotan interesu mira. To nije dobro za perspektivu i razvoj dobrih odnosa i izgradnji stabilnosti. Hrvatska želi graditi mostove suradnje stabilnosti i mira. To je trajno opredjeljenje hrvatske politike.

Prošlost se time neće promijeniti, hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu ostaje čvrsta i postojana«, poručio je predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

Svečani prijem na platou Gradec završio je veličanstvenim vatrometom u središtu grada.

Mimohod dobio brojne pohvale

Ministar hrvatskih branitelja Predrag Matić u utorak je nakon svečanog mimohoda kazao kako je pod dojmom te svečanosti koja je prikazala Oružane snage 20 godina nakon oslobođenja, istaknuvši kako je mimohod bio iznad svih njegovih očekivanja.

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je kako je mimohod bio lijep i ponosan za sve građane. »Program je poslao poruku mira, 20 godina nakon ‘Oluje’ da gradimo mir i prosperitet«, istaknuo je Josipović, koji očekuje da će u srijedu u Kninu, na središnjoj proslavi 20. obljetnice »Oluje« te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, biti sve na visini i dostojanstveno, te da će to biti dan jedinstva.

Ministar obrane Ante Kotromanović je također je izrazio zadovoljstvo viđenim i rekao je Hrvatska zaslužila 20 godina nakon »Oluje« imati ovakav mimohod, »kojim smo pokazali da smo pobjednička vojska i da naše Oružane snage mogu ispuniti sve zadaće«.

Bivši američki veleposlanik Peter Galbraith za mimohod je kazao da je bio prekrasan i spaktakularan, istaknuvši kako je ponosan što je Hrvatska danas suverena i demokratska zemlja, članica Europske unije.

Inače, svečani vojni mimohod dobio je brojne pohvale uzvanika.

»Presretan sam, pokazana je izvanredna spremnost hrvatskih Oružanih snaga, ali i policije, vatrogastva, bila je to vrlo motivirajuća prezentacija sposobnosti i mladosti«, rekao je nekadašnji načelnik Glavnog stožera general Josip Lucić.

Lucić, kojeg javnost pamti još od Plitvica i Krvavog Uskrsa ’91. kada je vodio hrvatske specijalce, priznaje da tada nije mogao zamisliti da će Hrvatska vojska izrasti u vojsku kakva je danas.

»Bio sam optimist, idealist, ali tada nisam mogao predvidjeti da će se Hrvatska razviti u ovom smjeru«, izjavio je Lucić.

Zadovoljan je, kaže, što se obrambeni sustav intenzivno razvijao uz minimalna sredstva. »Vrijedi čestitati svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga, policije, vatrogastva koji su danas na pozitivan način unijeli dašak optimizma. Mislim da su razveselili ljude, što se može vidjeti i po brojnosti građana koji su došli gledati mimohod«, zaključio je Lucić.

Bivši ministar obrane, danas europarlamentarac Jozo Radoš vojni mimohod doživljava prije svega kao proslavu 20. obljetnice »Oluje«. Velik je to događaj, kaže Radoš i tumači kako je i mimohod koncipiran na način da nije tipičan vojni mimohod, nego mimohod i civilnih službi, povijesnih postrojbi, svi su sudjelovali u Domovinskom ratu i doprinijeli pobjedi. »Mimohod sam doživio kao slavljenje ‘Oluje’ koja se treba slaviti«, poručio je Radoš.

Umirovljeni general Ljubo Ćesić Rojs ponosan je na viđeno, koje komentira na svoj osebujan, prepoznatljiv način. »Ponosan na sve, to smo mi počeli stvarati na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom i ministrom obrane Gojkom Šuškom. Vidite da je oružana sila ostala na okupu, manja je, ali kompaktna. Prezadovoljan sam«, istaknuo je Rojs.

Viđeno hvali i SDP-ovac Željko Jovanović. »Mimohod je bio pun pogodak, cijela Hrvatska danas diše zajednički«, izjavio je SDP-ov saborski zastupnik.

Mimohod je, kaže, govorio o pobjedi mira, o pobjedi koja je Hrvatskoj omogućila bolji život. »Uvjeren sam da je pred nama vrijeme u kojem ćemo zajedništvom osigurati da Hrvatska bude zemlja blagostanja za sve«, rekao je Jovanović.

 Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko izjavio je u utorak kako je impresioniran i ponosan na Hrvatsku vojsku koja je, rekao je, na svečanom mimohodu u povodu obilježavanja 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije »Oluje« demonstrirala snagu i uređenost.

»Moram reći da sam impresioniran i ponosan da imamo ovakvu vojsku koja prezentira jednu snagu, jednu uređenost, Ovo je trenutak kada se moramo sjetiti onih koji su zaslužni za stvaranje ovakve vojske, sjetiti se svih onih momaka koji su prije 25 godina bez ičega u ruci, ili s pištoljem ili kalašnjikovom, jurišali na ovakve tenkove i obranili našu Domovinu«, izjavio je Karamarko za Novu TV.

Prisjetio se i kako je u vrijeme »Oluje« bio načelnik Policijske uprave zagrebačke. »U to vrijeme ‘Oluje’, kada je tadašnji ministar unutarnjih poslova Ivan Jarnjak izdao zapovjed da svi moramo biti na svojim mjestima, bio sam prvi dan u Zagrebu, a već drugi, treći dan na terenu«, kazao je Karamarko.

Dodao je kako je tada sa svojim kolegama obilazio specijalnu jedinicu Alfe te sudjelovao u projektu uvođenja ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske u oslobođene krajeve, pa je zagrebačka policija, koju je tada vodio, pokrivala područje od Obrovca do Srba i Donjeg Lapca, uključujući i Gračac.

Karamarko je napomenuo kako se protivio da se »Oluja« osim u Kninu ove godine svečano obilježi i u Zagrebu, ali da je, kada su se predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i Vlada dogovorili da se održe obje proslave, »njegovo bilo da bude tu i da to podrži«. U trenutku kada je donijeta ta odluka, poželio je, kaže, da to bude najbolji mimohod »i doista sada s njim možemo biti zadovoljni«.

Odgovorne za rasprave koje su dovele do toga treba li se 20. obljetnica »Oluje« slaviti u Zagrebu ili Kninu našao je u Vladi, koja je »stvorila takvu atmosferu u društvu, gdje se u jednom trenutku počelo govoriti o nekom novom obliku slavljenja ‘Oluje’ a što je onda naravno zabrinulo naše branitelje«.

Ponovio je kako je sve počelo u Kninu, »počela je pobuna, počelo je širenje toga zla, ideje velike Srbije«, te da je »u Kninu sve i završilo«. Stoga vjeruje da će se u srijedu u Kninu na dostojan način proslaviti »Oluja«, te da će se odazvati velik broj građana s puno emocija.

»Dvadeset je godina, očekujem puno emotivnih dirljivih susreta branitelja, naroda, mislim da će to biti dobro, ali, kažem, uvijek se sjetimo onih koji su dali život za Hrvatsku«, poručio je Karamarko.

Predsjedniku Srpskog narodnog vijeća i SDSS-ovu zastupniku Miloradu Pupovcu, koji je izjavio kako niti ove godine neće doći na obilježavanje »Oluje«, poručio je kako to nije dobro.