Međunarodni medijski stručnjaci: ‘Političari onemogućavaju kritičko novinarstvo u Hrvatskoj, najočitije na HRT-u’

Boris Pavelić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

U Hrvatskoj  na djelu neformalna ograničenja slobode izražavanja, koja se mogu lakše zamaskirati i zanijekati. Ona uključuju velik politički utjecaj u medijima kao i politički motiviran diskurs



Političari i politizacija onemogućuju kritičko novinarstvo u Hrvatskoj. Najočitije je to na HRT-u. Institucije ne istražuju napade na novinare, a političari ih ne osuđuju. U društvu raste nacionalizam i revizionizam. Nova vlada trebala bi sve to promijeniti, postavljajući nove standarde poštovanja neovisnosti i pluralizma medija. Najkraći je to sažetak objavljenog izvještaja međunarodne skupine medijskih stručnjaka.



Ilustrirajući želju Tomislava Karamarka i »raznih drugih članova HDZ-a« da se »’riješe’ ‘ljevičarskih’ medija«, delegacija tvrdi kako je »i iz prve ruke svjedočila tim mehanizmima potkopavanja institucija«. Za uho im je naime zapela ocjena ministra Hasanbegovića, prema kojoj je kritika koju je zbog napada na medije Hrvatskoj u travnju izrekao povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks – »politički motivirana«, jer da »povjerenik ima ‘političku pozadinu’«. Stajališta Vijeća Europe, pak, Hasanbegović je ocijenio »površnima«.





Od 21. do 23. lipnja u Hrvatskoj su boravili predstavnici šest organizacija: Medijske organizacije Jugoistočne Europe (SEEMO), Europske radiodifuzijske unije (EBU), Europske federacije novinara (EFJ), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Međunarodnog Press Instituta (IPI), Reportera bez granica – Austrija (RSF) i OESS-ova Ureda predstavnika za slobodu medija kao promatrača. Na više od dvadeset sastanaka razgovarali su s novinarima, urednicima, predstavnicima novinarskih i nevladinih organizacija te predstavnicima vlasti, uključujući predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića.


Koalicija HDZ – Most


Korisno je znati da su slične misije ispitivanja slobode i neovisnosti medija u EU dosad imale samo Mađarska i Poljska, ali su tamošnje skupine bile manje; u Hrvatsku je došlo više predstavnika međunarodnih organizacija. Njihov izvještaj, koji je na sedamnaest stranica napisao Scott Griffen, direktor programa za slobodu tiska Međunarodnoga press instituta (IPI), objavljen je prije nekoliko dana, a Hrvatsko novinarsko društvo na svojoj ga je internetskoj stranici objavilo i u hrvatskome prijevodu.


»Jasno je«, stoji u izvještaju, »da su u Hrvatskoj na djelu ‘neformalna’ ograničenja slobode izražavanja, koja se mogu lakše zamaskirati i stoga zanijekati. Ona uključuju velik politički utjecaj u medijima kao i politički motiviran diskurs koji nastoji potkresati krila kritičkom novinarstvu, izdvajajući novinare koji ga prakticiraju kao ‘aktiviste’ i ‘izdajice’«. Najočitiji primjer za to, nastavlja se, jest »očigledno vladino uplitanje u javni elektronički medij HRT«. »Unatoč bilo kakvim tehničkim opravdanjima, otkaz glavnom ravnatelju HRT-a, premještaj gotovo 70 ljudi na druga radna mjesta te paradigmatične promjene programskog sadržaja i prizvuka u samo nekoliko mjeseci tek su dodatak pokušaju koalicije HDZ – Most da zadobije kontrolu nad HRT-om. To uznemiruje tim više što se u rujnu spremaju parlamentarni izbori, kad bi HRT morao ravnomjerno i balansirano informirati«, navodi se u izvještaju.


Ideološki balans


Njegovi autori naveli su zanimljivo objašnjenje za spomenute poteze Oreškovićeve vlade prema HRT-u, koje im je dao ministar kulture Zlatko Hasanbegović. On je, stoji u izvještaju, »ukazao na to da su potezi vlade bili u skladu sa zakonom o HRT-u koji je odobrila bivša vlada predvođena SDP-om«. No zanimljivije od toga, ministar je »ustvrdio da s obzirom na javnu prirodu i kulturni utjecaj HRT-a, vlada ima pravo utjecati na njegove kanale. »Moramo naći ravnotežu između utjecaja vlade i medijske autonomije«, tvrdi Hasanbegović.



Delegacija smatra kako »nema ništa loše« u osnivanju alternativne novinarske organizacije, HNIP-a, ali njihova »odluka da se uključe u kampanje blaćenja kolega novinara je razočaravajuća i ostavlja HNiP podložnim kritici za politički aktivizam«. Argument za tu tvrdnju delegacija je našla u HNIP-ovim tvrdnjama kako »novinari koji su preraspodijeljeni na HRT-u pripadaju ‘antihrvatskoj skupini’«, te u etiketama koje je HNIP prišio novinarki Trećeg programa Hrvatskog radija Ljubici Letinić, da je »ljevičarska aktivistica« te da »svoj program koristi kako bi širila ‘neojugoslavensku’ i ‘marksističku’ propagandu«. »Jasno je«, tvrdi se u izvještaju, »da HNiP pribjegava jeziku nacionalističkog diskursa.« Inozemni kolege sugeriraju kako bi sve novinarske organizacija »morale nastojati zadržati odmjereni, nepolitički ton i fokus na zajedničkim ciljevima, ponajviše kada je u pitanju zaštita medijskih sloboda i neovisnosti«. Također, »ne bi smjele pridonositi štetnom utjecaju na ugled novinarske profesije time što same postaju i suviše politične«.



Medijska skupina na to uzvraća kako »razumije potrebu HRT-a kao javnog elektroničkog medija da ponudi ideološki izbalansiran sadržaj koji odgovara potrebama hrvatskih gledatelja u cjelini. No to se ne može i neće postići invazijom političkih partija u ciklusima.Umjesto toga, sljedeća vlada bi morala uspostaviti pluralističan, depolitiziran sustav postavljanja ravnateljstva koji će HRT-u, uz neovisnost i povjerenje javnosti, donijeti i financijsku stabilnost i prostor za inovacije u natjecanju s privatnim televizijama«. To podrazumijeva i promjenu Zakona o HRT-u, kojim je vlast Zorana Milanovića omogućila da saborska većina bira ravnatelja, što, prema ocjeni skupine, »uvodi stranačku politiku u samo srce javne televizije«. No sadašnja vlast otišla je i dalje, pa je »zaobišla Sabor« i vršitelju dužnosti ravnatelja HRT-a Siniši Kovačiću produžila mandat za još godinu, što znači i za predstojeće izbore. To »pobuđuje sumnju« i »podupire tezu da je koalicija HDZ – Most nastojala uspostaviti kontrolu nad HRT-om«, ocjena je međunarodnih stručnjaka.

Gore nego 1990.


Izvještaj upozorava i na »porast nacionalističkih, pa čak i povijesno revizionističkih stajališta u javnom diskursu«, te »atmosferu u kojoj političari, uključujući istaknute članove HDZ – Most koalicije, svjesno potiču nepovjerenje u kritičke medije, regulatorna tijela i branitelje ljudskih prava kako bi im potkopali kredibilitet«. »Posljednjih šest mjeseci bilo je gore nego 1990.«, citira izvještaj predsjednika HND-a Saše Lekovića, koji je ocijenio kako »nikoga više nije briga jednom kada zemlja postane članica EU/a«. Skupina zaključuje da se »političari svih stranaka moraju suzdržati čak i od dojma da pružaju podršku prljavim kampanjama ili retorici mržnje uperenima protiv novinara i regulatornih medijskih tijela. Kad se pojave, takve kampanje i retoriku političari moraju osuditi«, naglašava se u izvještaju.