Sve za turizam

Marić iznad prostornih planova: Novi zakon daje ministru ovlast da šumu “pretvara” u golf terene

Gabrijela Galić

Prijedlog novog Zakona o šumama uvažio i Strateški plan razvoja turizma koji govori i o golf terenima / Foto REUTERS

Prijedlog novog Zakona o šumama uvažio i Strateški plan razvoja turizma koji govori i o golf terenima / Foto REUTERS

Ministarstvo Gorana Marića bit će nadležno za rješavanje imovinskopravnih pitanja pa će tako zainteresirani investitor, primjerice i u golf terene, zahtjev za projekt uputiti ovom Ministarstvu, a ne Ministarstvu poljoprivrede koje je inače nadležno za šume. Naime, gospodarska aktivnost imat će prednost u odnosu na prostornoplansku dokumentaciju i planove jedinica lokalne uprave



ZAGREB – Strateškim planom razvoja turizma predviđa se da će Hrvatska do 2020. godine imati 30 novih golf igrališta. Iako je pomalo nevjerojatno da će se ta ambicija ostvariti u tako kratkom roku, preduvjeti za njeno pokretanje predviđeni su novim Zakonom o šumama čiji je nacrt prijedloga stavljen na javno savjetovanje u jeku godišnjih odmora. Unatoč tome, šumarska struka žustro je počela komentirati dokument koji je, sudeći i prema razgovorima koje smo obavili s upućenima, zbunjujuć i više računa vodi o izdvajanju zemljišta, odnosno imovinskopravnim odnosima, nego o šumama.


Zaštita vlasništva


Stoga ne čudi da mnogi komentiraju zbog čega se uopće taj zakon zove Zakonom o šumama. Jedna od najvećih novosti jest da je u dijelu koji se odnosi na osnivanje prava građenja u svrhu izgradnje golf igrališta, kampa i sportsko-rekreacijskih objekata došlo do promjena kojima se, kako navode u ministarstvu poljoprivrede, »omogućuje osnivanje prava građenja neovisno o statusu i namjeni čestice sukladno prostornoplanskoj dokumentaciji«. To izdvanje, međutim, neće provoditi resorno ministarstvo poljoprivrede, već se ovlasti daju ministarstvu za upravljanje državnom imovinom koje vodi Goran Marić. On će imati pravo administriranja i upravljanja šumama kada je riječ o gospodarskoj aktivnosti, koja će imati i prednost u odnosu na prostorno-plansku dokumentaciju i planove jedinica lokalne uprave. Pitanje je koliko će se s tim lokalna uprava složiti, jer iz Udruge gradova poručuju kako se u takve izmjene ne bi smjelo ići bez usuglašenih prostornih planova.



Jedna od nelogičnosti prijedloga Zakona o šumama je i mogućnost dvostrukog financiranja. Naime, Hrvatskim šumama i Šumarskom fakultetu dopušta se dvostruko financiranje, primjerice, radova za podizanje novih šuma ili sanaciju zgarišta, odnosno protupožarnu zaštitu i to iz naknade za OKFŠ te naknade za izdvajanje i pravo građenja. Neki naši sugovornici navode kako je to nedopustivo, a što struka misli jasno je i iz jednog od komentara na zakonski prijedlog u kojem se kaže: »To je čista muljaža i pranje novca te bi netko za to trebao odgovarati«.





»Cilj je zaštita vlasništva Republike Hrvatske uz ujednačeno postupanje prema investitorima za projekte iste namjene. Ograničavanje mogućnosti planiranja na određenim šumama i/ili šumskim zemljištima kao zaštita vrijednih šumskih ekosustava biti će propisana podzakonskim aktom, a provedba određenih aktivnosti unutar obuhvata plana biti će dodatno nadzirana kroz Program gospodarenja šumama za odmor, rekreaciju, izgradnju golf igrališta, kampa i drugih sportsko-rekreacijskih objekata« objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede tu novost.


Ona je, pak, najavljena i spomenutom strategijom razvoja turizma. Rješavanje imovinskopravnih odnosa tako će biti u nadležnosti Ministarstva za upravljanje državnom imovinom kao središnjeg tijela kojem se zainteresirane osobe javljaju, te je ono zaduženo za koordinaciju s drugim tijelima (u ovom slučaju Ministarstvom poljoprivrede) »što je isto iskorak u odnosu na postojeću situaciju«. Kako navode u Ministarstvu poljoprivrede, investitori su nemali broj puta bili u situaciji da ne znaju kome podnijeti zahtjev ili upit za eventualnu realizaciju određenog projekta.


Veća nesigurnost


Jedan od naših sugovornika upućen u cijelu problematiku ističe kako ne vjeruje da će predložene novine potaknuti gospodarsku aktivnost, ali je uvjeren da će dovesti do još veće nesigurnosti. Naime, zakonskim prijedlogom nedorečena je definicija šume, zbunjujuće su ideje o tome tko upravlja šumama, kada se govori o općekorisnim funkcijama šume koristi se dva desetljeća stara podjela na svega devet funkcija, primjerice, zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju, na klimu, zaštitu i unapređenje čovjekova okoliša, stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu…. Iako Europa nema jedinstvenu »politiku šuma«, zanemaruje se da je na razini EK-a poznato 77 općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ).



Poljoprivrednik koji slučajno usred zapuštenog poljoprivrednog zemljišta ima lješnjake, bademe ili orahe zasađene na površini većoj od tisuću kvadratnih metara – ima šumu. Takav zaključak proizlazi iz neadekvatne definicije šume u zakonu koji se šumom bavi. To znači i da bi šumari takav nasad prema budućem Zakonu o šumama trebali uključiti u program gospodarenja šumama pa će poljoprivrednik ostati bez mogućnosti bavljenja poljoprivredom. Njegov nasad i po veličini i prema zasadima odgovara zakonskoj definiciji šume, jer je riječ o šumskom drveću, ono proizvodi drvnu tvar i ima opće korisne funkcije. Naime, zakon nije predvidio popisivanje vrsta šumskog drveća pa je to stvar osobne prosudbe izrađivača programa gospodarenja šumama. »Kako je izrada programa gospodarenja plaćena po površini, tada će izrađivač ubaciti sve što imalo nalikuje drvenastoj vegetaciji – zapušteni pašnjak, voćnjak ili vinograd…«, jedna je od opaski na zakon.



Godišnje se na ime naknade za OKFŠ prikupi oko 200 milijuna kuna od pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Ubuduće će se prikupljati manje, jer se naknada smanjuje i pritom je obveznici koji ostvaruju do milijun kuna prihoda neće plaćati. Dio naših sugovornika to ne smatra lošim jer će se tako zaštititi male poduzetnike, a istodobno neće biti diskriminacije jer će i velike kompanije za prvi milijun kuna prihoda biti oslobođeni plaćanja naknade. No, ubuduće će biti manje novca za, primjerice, pročišćavanje šuma, krčenje protupožarnih puteva… Naknada za OKFŠ sada se koristi za krške šume, a prijedlogom budućeg zakona podjela šuma na krške i kontinentalne je nestala, već će se ta sredstva koristiti u »zaštitnim šumama«. Tako će OKFŠ moći koristi i kontinentalne šume, koje za razliku od krških imaju prihod od iskorištavanja drvne mase. Ukupno manje novca od te naknade, pa još i njegova podjela, mogla bi dodatno devastirati krške šume.


Šumski doprinos


Iako je plan bio povećati šumski doprinos koji plaćaju pravne i fizičke osobe koje prodaju drvni sortiment, od toga se u zakonu odustalo. Povećanje tog doprinosa koji se koristi isključivo za financiranje izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture, navodno je bilo dogovoreno s jedinicama lokalne samouprave, ali se u prijedlogu koji je otišao u javnu raspravu od toga odustalo.


Zakon propisuje da šumama u vlasništu države gospodare Hrvatske šume i iznimno Šumarski fakultet. No, istodobno se zakonskim rješenjem daje mogućnost da i gradovi i općine te županije postanu korisnici državnih šuma. Naime, u tekstu zakona se navodi kako pojedine šume i šumska zemljišta mogu koristit javnopravna tijela, a njima se smatraju općine, gradovi i županije.