Strasbourg utvrdio teške manjkavosti u radu hrvatskih sudskih vještaka

Ma kakvo vještačenje: U Hrvatskoj na psihijatrijsko liječenje slali samo – telefonom

Bojana Mrvoš Pavić

U jednom je slučaju protiv Hrvatske ustanovljeno da su vještaci bili zaposleni u istoj zdravstvenoj ustanovi kao i liječnik čiji su postupci vještačeni, a u drugom psihijatrijsko vještačenje osobe provedeno je bez pregleda vještaka-psihijatara, samo na temelju medicinske dokumentacije i telefonskog razgovora



ZAGREB Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u nekoliko je presuda u predmetima protiv Republike Hrvatske utvrdio povrede obveza države iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, koje se tiču i rada stalnih sudskih vještaka u postupcima pred hrvatskim sudovima i drugim tijelima, dok je Ured zastupnice RH pred tim sudom, Štefice Stažnik, uočio da se načini provođenja vještačenja na koje ukazuje Europski sud, pojavljuju i u drugim predmetima, u kojima se presude tek očekuju.


Hrvatsko društvo sudskih vještaka i samo već dugo upozorava na nepostojanje nadzora nad radom onih vještaka koji nisu učlanjeni u udruge.


U Hrvatskoj je evidentirano oko 3.500 vještaka, od kojih je 1.700 učlanjeno u, neobavezno, Hrvatsko društvo sudskih vještaka (HDSV), nekoliko stotina članova imaju druge dvije udruge, ali postoji i više od tisuću vještaka koji nisu članovi niti jedne udruge, niti itko kontrolira njihov rad. 




Kako je za naš list prije nekoliko dana upozorila predsjednica HDSV-a Melita Bestvina, Ministarstvo pravosuđa žurno mora donijeti Zakon o sudskim vještacima, kojim će se regulirati njihov rad, i ustanoviti Komora sudskih vještaka, u kojoj bi članstvo bilo obavezno, a koja bi nadzirala rad vještaka te sankcionirala one koji nekvalitetno i pristrano vještače. A toga, sudeći po pritužbama Europskog suda, i opažanjima hrvatske zastupnice pred tim sudom, u praksi itekako ima. 


Prijatelji i kolege 


U jednom je slučaju protiv Hrvatske, koji je u Strasbourg stigao 2010., ustanovljeno da su vještaci bili zaposleni u istoj zdravstvenoj ustanovi kao i liječnik čiji su postupci bili predmetom vještačenja. Naime, 1994. godine je F.Č., sestra podnositelja zahtjeva sudu u Strasbourgu, primljena u bolnicu Rebro u Zagrebu kao hitan slučaj za operaciju abdominalnog tumora.  


Usprkos potrebi za hitnom operacijom, liječnik B. je operaciju odgađao dok mu podnositelj zahtjeva, sedam dana kasnije, nije platio 5.000 njemačkih maraka. Dva dana nakon operacije žena je umrla. Krajem 2004. podnositelj zahtjeva i još dva rođaka preminule podnijeli su kaznenu prijavu protiv liječnika zbog kaznenog djela primanja mita i nesavjesnog liječenja, no tri godine kasnije je Općinski sud u Zagrebu oslobodio liječnika B., pri čemu se oslobađajuća odluka u odlučujućoj mjeri zasnivala na nalazu i mišljenju vještaka medicinske struke. Podnositelj zahtjeva je tvrdio da vještaci čije se mišljenje tražilo nisu bili nepristrani jer su bili prijatelji i kolege okrivljenika. Tražio je da vještak iz inozemstva provede nepristrano ispitivanje medicinske dokumentacije, no Županijski sud u Zagrebu odbio je ovaj zahtjev i u veljači 2009. potvrdio oslobađajuću odluku. Okolnost koju su uočili na Europskom sudu – da su vještaci bili zaposleni u istoj ustanovi kao i liječnik – dovoljna je da se dovede u pitanje njihova nepristranost. 


Kako se pak navodi u predmetima X. i Y. protiv Hrvatske i M.S. protiv Hrvatske, koji se odnose na postupanje prema osobama s duševnim smetnjama, odnosno oduzimanje poslovne sposobnosti i prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu, Europski sud posebno ističe činjenicu da su psihijatrijska vještačenja osoba provedena bez pregleda od strane vještaka-psihijatara. Konkretno, u predmetu X. i Y. protiv Hrvatske, nalaz i mišljenje bili su temeljeni samo na medicinskoj dokumentaciji iz spisa i telefonskom razgovoru s osobom koju se vještačilo, dok su u predmetu M.S. protiv Hrvatske nalaz i mišljenje sastavljeni samo na temelju medicinske dokumentacije iz spisa. Europski sud je stoga izrazito skeptičan u vezi kvalitete tako sastavljenih nalaza i mišljenja. 


Stegovne mjere 


Kako napominje predsjednica HDSV-a Melita Bestvina, poslije obuke, odnosno nakon imenovanja na određenom sudu, prije svega, niti jedan sudski vještak u Hrvatskoj nema obavezu postati članom niti jedne udruge. HDSV može izricati stegovne mjere svojim članovima, no što je s više od tisuću vještaka koje nitko ne nadzire? Donošenjem zakona, i udruživanjem svih vještaka u Komoru sudskih vještaka, ne bi se više događalo da se vještači pacijenta bez da ga se uopće vidjelo, dok bi svi oni koji pristrano vještače trajno gubili licencu za rad, zaključuje Bestvina.