Ukupno se otplaćuje 25,2 milijarde kuna kredita u CHF-u, a problematično je gotovo pet milijardi / Foto D. ŠKOMRLJ
Banke u Hrvatskoj u prvoj su polovici 2015. zaradile 1,48 milijardi kuna dobiti prije oporezivanja, što je 6,05 posto manje no u istom razdoblju lani. Ukupna imovina 28 banaka koncem lipnja iznosi 396,07 milijardi kuna.
Krediti građanima također su zabilježili tromjesečni pad, i to od oko milijardu kuna pa sad iznose 123,6 milijardi, što je ipak više nego koncem 2014. Za taj pad najzaslužniji su stambeni krediti, dok ostali krediti građanima stagniraju ili blago padaju. Udio loših kredita u drugom tromjesečju malo se povećao za poduzeća, a za građane smanjio: tvrtke ne vraćaju gotovo svaku treću kunu kredita, a građani svaku osmu.
Sporna valuta
Kad se gleda kvaliteta kredita po valutama, na tromjesečnoj razini smanjio se udio nevraćenih kunskih kredita sa 19,06 na 18,94, dok je porastao udio nenaplativih eurskih sa 15,86 na 16,06 posto (njih je, ukupno, daleko najviše). I dalje, očekivano, raste udio nenaplativih kredita u švicarskim francima koji je sada dosegao 19,24 posto pa su tako franci, sada i prema službenoj statistici HNB-a, najproblematičnija valuta u bilancama domaćih banaka. Ukupno se kredita u CHF otplaćuje u protuvrijednosti 25,2 milijarde kuna (dakle problematično je gotovo 5 milijardi), od čega stanovništvu 23,5 milijarde, i to daleko najviše stambenih: 22,1 milijarde kuna. Građani tako trenutno ne mogu vratiti 16,22 posto kredita u CHF ili tri milijarde i 812 milijuna kuna, od čega mahom stambene kredite (13,78 posto), dok se primjerice udio nenaplativih autokredita u CHF penje na čak 46,8 posto, a ostalih na 57,6 posto, no riječ je o manjim iznosima. Tvrtke pak ne mogu vratiti gotovo 68 posto odobrenih im kredita u francima.
