Izvijestili su i da su zajednički donijeli odluku o kadrovskim promjenama, odnosno o razrješenju predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića i imenovanju novog ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića
ZAGREB – Predsjednik Republike Ivo Josipović i predsjednik Vlade Zoran Milanović ustvrdili su danas kako afera nadzora ispisa telefonskih poziva nije ugrozila sustav nacionalne sigurnosti te da iz izvješća koja su o tom slučaju zaprimili ne proizlazi da je organizirani kriminal infiltriran u represivni i sigurnosni aparat.
»Izvješće, koje je tajno i o čijem sadržaju ne mogu govoriti, ne implicira takvo što«, rekao je hrvatski Predsjednik Ivo Josipović, upitan na konferenciji za novinare na Pantovčaku znači li jučerašnja poruka ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića – kako MUP-u neće prijetiti organizirani kriminal – da je kriminal dobro infiltriran u sustav.
»Upravo primjer o kojem govorite pokazuje kako treba reagirati kad se otkrije povezanost, ali za to moraju biti dokazi. I naravno svatko, doslovno svatko u ovoj zemlji tko uđe u zonu kriminala i korupcije bit će procesuiran«, poručio je novinarima.
Ni premijer Milanović nema spoznaja o ugroženosti sustava ni povezanosti policije i kriminala te ističe kako su državne vlasti devet mjeseci imale povjerenja u ljude na čelu policijskog i sigurnosnog aparata.
»Ja iz ovog slučaja, u onoj mjeri koliko sam uspio shvatiti, zaključujem da su ljudi koje se s pravom smatra organiziranim kriminalom opravdano nervozni i nesigurni. Naravno da organizirani kriminal uvijek pokušava ostvariti svoje veze prema vrhovima vlasti, izvršne vlasti, policije i tajnih službi. U slabim državama to je uobičajeno, u jakim državama to je nezamislivo i nemoguće. Mi idemo prema statusu jake države«, rekao je premijer.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je na današnjoj konferenciji za novinare da će zbog sumnje da je policija zloporabila sustav tajnog prikupljanja podataka i uhodila više osoba iz vrha Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) tražiti smjenu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića te osnivanje saborskog istražnog povjerenstva.
»Tražit ćemo ostavku ministra Ostojića i ako on ima imalo obraza sam bi posegnuo za takvom odlukom«, kazao je Karamarko. Istaknuo je i da bi zbog te afere, osim ministra Ostojića, ostavke trebali dati i ravnatelj policije te čelnik Policijskog USKOK-a.
Karamarko smatra da bi Ostojić trebao dati ostavku zbog svoje političke odgovornosti, a »ukoliko ga premijer Zoran Milanović pokriva, onda i on«.
Karamarko je izrazio bojazan da bi, nakon današnje smjene ravnatelja Ureda za nacionalnu sigurnost Petra Miševića, mogla biti uništena pripadajuća dokumentacija o tom slučaju, kako bi im se na saborskom Odboru za nacionalnu sigurnost »donijela pročišćena ‘idealna’ dokumentacija koja govori da je sve bilo u redu«.
Izrazivši šokiranost što je čuo na zajedničkoj konferenciji predsjednika Republike Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića, predsjednik HDZ-a ocijenio je da je ona bila klasični primjer obmane javnosti zamjenom teza. »Očito se ide na zataškavanje same afere«, ocijenio je.
Karamarko zanimljivim smatra zaključak Josipovića i Milanovića da izvršna vlast funkcionira po zakonu. »Kako ta dvojica gospode s dva brda znaju da je u ovom slučaju bilo sve u redu?«, upitao se. Također, upitao se i zašto je Mišević danas hitno smijenjen.
»Ako je Mišević u svojem izvješću o nadzoru Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost zaključio da je bilo kršenja zakona i neregularnog postupanja, to je znak da nadzor funkcionira i da su ga trebali pohvaliti jer je otkrio devijacije u djelatnosti Policijskog USKOK-a prema SOA-i«, kazao je Karamarko.
Osvrćući se na slučaj šefa SOA-e Josipa Buljevića, predsjednik HDZ-a istaknuo je da se radi o nagrađivanom čovjeku kojeg cijene i u inozemstvu te je, kako je kazao, morao otići zbog svoje stručnosti i potpune distanciranosti od politike.
Napomenuo je i da bi, ukoliko je pokrenuta istraga protiv Buljevića, o tome trebao biti upoznat predsjednik Josipović, koji mu je nadređen. Upitao se zašto pred Buljevićevom zgradom sada stoji policijsko ophodno vozilo.
»Sada da bi opravdali svoje zloupotrebe od njega pokušavaju napraviti kriminalca. Samo da bi opravdali svoje kriminalne i nezakonite radnje«, rekao je Karamarko.
Na novinarsko pitanje zna li da su izlistani i njegovi telefonski brojevi, Karamarko je odgovorio da to ne zna, ali da se tome ne bi čudio.
Novinare su zanimali i razlozi smjene predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića te znači li to što u spomenutoj aferi nisu otkrivene nezakonitosti da u primjeni nadzora izlista telefonskih poziva nije bilo nikakvih nepravilnosti. Pitali su i jesu li dosad otkriveni kakvi propusti u tom »labavom« i području vrlo podložnom manipulaciji.
»Nije labavo«, poručio je Milanović istaknuvši da su mjere tajnog praćenja i prisluškivanja vrlo precizno definirane, da je sve dokumentirano te da je za njihovo provođenje potrebno »više potpisa«, ali da to nije slučaj kod nadzora izlista.
»Izlist mojih telefonskih poziva vjerojatno ima netko u Beču, Klagenfurtu ili Zagrebu. Dakle, to danas praktički više i nije tajna. Možemo razgovarati o tome da se i to radi uz nalog istražnog suca. Želim čuti mišljenje represivne struke«, rekao je premijer.
Osobno, dodao je, ne vidi problem da se ide u postrožavanje kriterija za nadzor ispisa, ali ističe kako to nije bit priče već borba protiv organiziranog kriminala, protiv loših dečki. »Neki od njih su se uznemirili«, ustvrdio je ocijenivši kako se može razgovarati i o širem rješenju – tko to uopće kontrolira telefonske pozive.
Za Josipovića je izuzetno važna višeinstitucionalna kontrola nad sigurnosnim sustavom. Ponovio je kako u konkretnom slučaju nije bilo kršenja zakona, ali i naglasio da bi sva nadležna tijela trebala zajedno analizirati primjenu dosadašnjih mjera te razmotriti neke tehničke aspekte primjene. »Mislim da tu ima prostora da svi skupa zajedno pogledamo da li možemo ustrojiti efikasniji sustav nadzora i izgraditi veće povjerenje prema onima koji nužno kao dio svog posla primjenjuju te mjere«, rekao je Predsjednik.
Na ponovljeno novinarsko pitanje zašto je smijenjen Mišević, Josipović je odgovorio kako upravo razlika između dosadašnjih i sadašnjeg izvješća govori o tome da nadzor nije rađen dovoljno efikasno, odnosno da nije davao sve one podatke koji se sad pojavljuju.
Prema tome, istaknuo je, želja je da sve službe, pa i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, funkcionira tako da jamči svim građanima potpunost informacija i izvješća te da država jamči da se mjere neće primjenjivati na način kako to zakon ne predviđa.
S tim se složio i Milanović ističući upravo ulogu saborskog odbora za nacionalnu sigurnost, koji vodi HDZ i u kojem sjede vladajući i oporbeni zastupnici te imaju ozbiljne ovlasti u nadzoru. »Neka idu gledati, neka nadziru, mi s tim ne da nemamo problema, nego to želimo«, rekao je.
Na pitanje zašto smjene u obavještajnoj zajednici nisu napravljene i ranije ako se pretpostavljalo da iz vrha SOA-e komuniciraju s pripadnicima krim miljea, Josipović je odgovorio kako to što su bili u komunikaciji ne znači da su bili i dio kriminalnog miljea, jer je njihov posao da imaju prodor i u taj milje.
»Nemojmo olako zaključivati iz sadržaja. Ne znači da su ljudi koji su u obavještajnom sustavu, koji imaju kontakte s različitim ljudima, samo zato kriminalci i pripadnici kriminalnog miljea. Za to postoje nadležne službe«, rekao je Predsjednik te najavio je da će se cijeli slučaj ispitati i na političkoj i zakonskoj osnovi.
»Ovaj slučaj je nešto na čemu ćemo mi pokazati da ova država s jedne strane beskompromisno ide protiv kriminala, a s druge strane da će s velikom pozornošću brinuti o zaštiti ljudskih prava. Ja osobno, kao izabrani predsjednik, ću na tome inzistirati, a siguran sam da to isto želi i Vlada«, poručio je.
Milanović je, pak, istaknuo kako ne može komentirati je li bilo kontakata između SOA-e i kriminala. »Da sam smatrao da ih ima ja bih prvog dana inzistirao na smjeni. Nisam znao, nisam smatrao. Pretpostavljao sam da nema«, rekao je premijer ističući kako čini razliku između operativaca i čelnika sigurnosnih službi.
»Čelnici obavještajnih agencija su državni dužnosnici. Oni ne bi ni rekreativno smjeli, trebali i mogli imati kontakte s ljudima koji su evidentno ili skoro evidentno s one strane zakona. To nije njihov posao. To je posao operativaca«, poručio je.
Milanović je naglasio kako sama činjenica da vlast devet mjeseci nije poduzimala nikakve kadrovske promjene u sigurnosno-obavještajnom sustavu svjedoči o tome da je u njega imala povjerenja.
»Što se stvarno dogodilo, to će utvrđivati netko drugi, a ne nas dvojica«, rekao je Milanović.
Na početku tiskovne konferencije Josipović i Milanović izvijestili su da su zajednički donijeli odluku o kadrovskim promjenama, odnosno o razrješenju predstojnika Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petra Miševića i imenovanju novog ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića.
Danas razriješeni čelnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost Petar Mišević na tu je dužnost imenovan 18. travnja 2009. odlukom bivšeg premijera Ive Sanadera i bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, a prije dolaska na tu dužnost radio je u Sigurnosno informativnoj službi (SIS) i Protuobavještajnoj agenciji (POA).
Dogodilo se to nakon što je Večernji list jučer objavio da je policija pod političkim vodstvom ministra Ranka Ostojića zloupotrijebila sustav tajnog prikupljanja podataka i uhodila više osoba iz vrha Sigurnosno obavještajne agencije, te više ključnih ljudi iz Agrokora.
Taj list tvrdi da je zlouporaba otkrivena nedavno, i to kroz stručni nadzor koji Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost obavlja nad tajnim službama te Operativno tehničkim centrom za nadzor telekomunikacija.
Nadzor je pokazao da su zloupotrebe neposredno provodili policajci iz policijskog USKOK-a i to tako da bi na zahtjeve za izlistima telefonskih kontakata za pojedince pod kriminalističkim obradama nadopisivali i telefonske brojeve osoba iz vodstva SOA-e i Agrokora, piše list.
Ministar unutarnjih poslova Ostojić odbacio je navode objavljene u Večernjem listu, rekavši kako na temelju analize svih izvješća dobivenih od policije odgovorno tvrdi da policajci nisu napravili nikakvu zlouporabu, te da kao ministar stoji iza zakonitog rada policije.
Miševića se u medijima već neko vrijeme spominjalo kao jednog od ljudi koji je uživao iznimno povjerenje bivšeg premijera Ive Sanadera, sada suočenog s brojnim optužbama u antikorupcijsikim sudskim postupcima.
Predstojnik Ureda imenuje se na mandat od četiri godine, odnosno razrješuje rješenjem koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
Prije isteka mandata, predstojnik može biti razriješen ako to sam zatraži, ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost, ako ne osigura provođenje poslova iz djelokruga Ureda, zbog povrede Ustava, zakona ili drugih propisa, zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti, povrede državne, vojne ili službene tajne, te osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje dužnosti.
»Naša je trajna briga da mjere koje stoje na raspolaganju državnim tijelima budu pod stalnim i efikasnim nadzorom da bi se spriječilo svako moguće ugrožavanje ljudskih prava i nezakonitosti«, rekao je Josipović na konferenciji za novinare o navodnoj medijskoj aferi u tajnim službama.
Pozvao je da se i u aktualnom slučaju provede sav mogući nadzor i da se, kada za to dođe vrijeme, podastre javnosti.
U želji da se isprave nedostaci u funkcioniranju sustava predsjednik Vlade i ja donijeli smo i odluke o kadrovskim promjenama, koje su potrebne da bi se sustav razvijao u duhu Ustava i zakona te implementirale sve mjere u borbi protiv organiziranog kriminala i na području zaštite ljudskih prava i provođenja zakona, zaključio je Josipović.
Leko: promptna reakcija Josipovića i Milanovića ulijeva povjerenje
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ocijenio je danas da promptna reakcija predsjednika države i Vlade Ive Josipovića i Zorana Milanovića na aferu nadzora izlista telefonskih poziva ulijeva povjerenje.
»Mogu sa zadovoljstvom reći da su dva dužnosnika reagirali kako se i očekuje, dakle promptno. Naravno da ne mogu govoriti o informacijama jer dužnost predsjednika Sabora ne prima informacije pa nema neposredan uvid, ali moram reći da mi se sviđa i da ulijeva povjerenje da predsjednici države i vlade iziđu pred javnost kad se dogode takve stvari i da kažu što misle, kako ocjenjuju i što će dalje«, rekao je Leko u emisiji »S Markova trga« Hrvatskog radija.
Suglasio se s porukom da se od borbe protiv korupcije ne smije odustati te istaknuo da mu se sviđa što se od Sabora, odnosno od nadležnog Odbora za nacionalnu sigurnost traži da u ime tih građana provjeri sve što se događalo, kako bi javnost imala kontrolu nad sustavom.
Pozitivnim smatra i to što je ministar unutarnjih poslova zatražio nadzor Odbora za nacionalnu sigurnost. »To je dobar znak da se ne boji kontrole, nego da poziva kontrolu u Ministarstvo u nadzor mjera koje poduzimaju osobe koje se bave tajnim praćenjem«, rekao je.
Na pitanje treba li drugačije postaviti civilni nadzor nad radom policije, Leko je odgovorio da svaka demokratska vlast mora biti kontrolirana, ali da treba paziti da potreba za nadzorom ne šteti borbi protiv kriminala.
»Imamo civilni nadzor, jedino ga treba možda ojačati, ali zahtjev da se bude efikasan u borbi protiv kriminala, zlih namjera i opstrukcija ne smije biti eliminiran željom da nadziremo sve i da sve imamo na dlanu. Tako ćemo otvoriti bokove i za one koji nisu dobronamjerni«, rekao je Leko, ocijenivši da je Ostojić, pozivom saborskom odboru, našao pravu mjeru između tih dvaju zahtjeva.
Suglasje u Odboru za nacionalnu sigurnost oko imenovanja ravnatelja Sigurnosnoobavještajne agencije (SOA) Leko tumači kao znak da se respektiraju nacionalni interesi i nacionalna sigurnost kao vrijedan dio društvenog i političkog života, »posebno u dinamičnim uvjetima tranzicije, kad puno stvari još nije posloženo«.
Na pitanje stoji li još kod prijedloga da se osigura nadzor nad radom glavnog državnog odvjetnika, Leko je rekao da nadzor nad njegovim radom provodi Sabor, ali da smatra da bi trebala postojati i institucija koja bi nadzirala je li glavni državni odvjetnik nešto propustio učiniti.
»Moja ideja je išla za tim da nema demokratske institucije koja nadzire što ne radi državni odvjetnik, a možda bi trebalo. To je velika razlika. Ono što radi državni odvjetnik zaista se kontrolira i javnost ima potpuni uvid i tu nema problema. Državni odvjetnik to zaista jako dobro radi i dobro prezentira, a ostaje problem, mi ne znamo zaista kad nešto ne napravi, a trebao je. Tražit ćemo rješenja, ona su moguća ili kroz rad određenih saborskih tijela, da se sve prijave evidentira i dobije na uvid. Vidjet ćemo. To nije baš jednostavno ni u jednoj, a kamoli u tranzicijskoj zemlji«, rekao je Leko.
