Jeftina radna snaga iz istočnoeuropskih zemalja snižava plaće u Uniji / Novi list
Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 1
Sutra: 23° 26° 2
16. kolovoza 2018.
Raste zaposlenost u EU-u, ali ne i plaće

Jeftina radna snaga iz istočnoeuropskih zemalja snižava plaće u Uniji

Foto D. Škomrlj
Foto D. Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 13. lipanj 2018. u 23:27 2018-06-13T23:27:45+02:00

Mogućnost angažiranja jeftinije radne snage iz novih članica,  što znači i Hrvatske, bilo kroz otvaranje radnih mjesta u tim zemljama, bilo kroz iseljavanje u bogatije članice, omogućava situaciju u kojoj plaće u eurozoni ne prate stanje na tržištu rada

ZAGREB Europska unija trenutačno ima najveći broj zaposlenih otkad Eurostat vodi takve statistike, a isto je stanje i u eurozoni, no čini se da takvo stanje na tržištu rada gdje raste broj zaposlenih, a pada stopa nezaposlenih, ne prati i povećanja plaća. Naime,  Eurostat je objavio da je u EU-u broj zaposlenih u prvom kvartalu ove godine bio 237,9 milijuna kuna, od čega njih 175,2 milijuna u eurozoni, ali je istovremeno PricewaterhouseCoopers objavio analizu po kojoj pad nezaposlenosti u eurozoni, deset godina nakon globalne ekonomske krize, ne prati i rast plaća.

Broj zaposlenih se u EU-u u prvom kvartalu ove godine u odnosu na zadnji kvartal prošle godine, prema sezonski prilagođenim podacima, povećao za 0,4 posto, s time da je najviše rastao u Rumunjskoj za 1,9 posto i Malti za 1,3 posto. Slijede Hrvatska, Portugal i Luksemburg s rastom od 0,7 posto. Od svih zemlja članica, pad broja zaposlenih dogodio se samo u Estoniji i to za 1,4 posto.

Pad sindikalizma

U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje broj zaposlenih u EU-u i eurozoni porastao je u prva tri mjeseca ove godine, prema sezonski neprilagođenim podacima, za 1,4 posto. U Hrvatskoj je broj zaposlenih, prema sezonski neprilagođenim podacima, u prva tri ovogodišnja mjeseca prema istom razdoblju prošle godine uvećan za 4,6 posto, i bolje rezultate ima samo Malta s rastom od 5,3 posto.

No, takvu situaciju na tržištu rada u eurozoni, koje gotovo nikada nije bolje stajalo, ne prati i rast plaća, upozorava PricewaterhouseCoopers. Razlog za to je između ostaloga i pristupanje istočnoeuropskih gospodarstva koja imaju niže prihode, odnosno plaće. To znači da mogućnost angažiranja jeftinije radne snage iz novih članica, što znači i Hrvatske, bilo kroz otvaranje radnih mjesta u tim zemljama, bilo kroz iseljavanje u bogatije članice, omogućava situaciju u kojoj plaće u eurozoni ne prate stanje na tržištu rada.

– Više čimbenika može objasniti ovaj trend, od kojih su neki uobičajeni u najrazvijenijim gospodarstvima. Oni uključuju postupni pad sindikalizma, što smanjuje pregovaračku moć radnika, digitalizaciju rada i postupni rast ekonomije honorarnih poslova (engl. gig economy), kao i druge promjene u strukturi gospodarstva – navodi Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.

Utjecaj svakako ima i to što je osnovana Europska središnja banka, koja je snizila očekivanja inflacije koja imaju radnici u gospodarstvima južne eurozone, gdje su obično bile visoke stope inflacije.

Povećati ulaganja

Što se tiče budućnosti, Kupelian predviđa, uz uvjet da ne bude drugih promjena strukturnih čimbenika, da će buduće povećanje plaća u eurozoni vjerojatno ovisiti o povećanju produktivnosti, a ne labavljenju tržišta rada.

– To stavlja veću odgovornost na vlade i tvrtke da povećaju razinu produktivnosti svoje radne snage kroz ulaganje u »tvrdu« infrastrukturu kao što su ceste, zračne luke i druge komunalne usluge te u »mekanu« infrastrukturu koja uključuje formalno obrazovanje, strukovno i drugo usavršavanje. Poboljšanja produktivnosti preduvjet su za daljnji rast prihoda u budućnosti – zaključuje Kupelian.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka