Javne službe prijete blokadom države: Vlada mora promijeniti politiku ili odstupiti

ZAGREB Čelnici 12 sindikata javnih i državnih službi najavili su danas da će 17. svibnja provesti referendum među članstvom o mogućoj blokadi cijelog sustava javnih i državnih službi kako bi natjerali Vladu da promijeni politiku ili odstupi.

Blokada sustava trebala bi biti vrhunac u nizu prosvjeda koje su sindikati isplanirali, a koji će početi 1. svibnja, na Međunarodni praznik rada, velikim prosvjednim skupom na Trgu bana Jelačića u organizaciji svih pet sindikalnih središnjica. Idući javni skup sindikati javnih i državnih službi planiraju organizirati na dan izborne šutnje.

Ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić poručili su danas sindikatima javnih i državnih službi da Vlada ne može povećavati potrošnju dok ne započne gospodarski rast, te da je dosad minimalno štedjela na njihovim plaćama. Linić je izjavio da sindikati javnih i državnih službi imaju pravo najavljivati prosvjede i štrajkove, ali ne mogu očekivati povećanje troškova dok ne bude gospodarskog rasta i novih radnih mjesta. Podsjetio je da su cijelu prošlu godinu timovi Vlade i sindikata pregovarali o kolektivnim ugovorima i granskim sporazumima, jer je Vlada jasno poručila da se ukupni izdaci za plaće trebaju smanjiti. Dogovorili smo se o nekim dodacima, a ostala je masa nedogovorenih stvari. Kako bi ostvarili projekcije iz proračuna o smanjenju mase za plaće za dvije milijarde kuna, smanjili smo plaće u državnim i javnim službama za tri posto, rekao je Linić dodajući da se Vlada svoje politike ne može odreći.Odgovarajući na novinarska pitanja Linić je ustvrdio da je centralni obračun plaća pokazao dobre rezultate – na plaćama oko 12.000 zaposlenih u raznim ministarstvima mjesečna je ušteda od 40 do 45 milijuna kuna. Bilo je puno zlouporaba i vezano za poštivanje kolektivnih ugovora, kod primjene koeficijenata, kod dodataka, nabrojao je Linić. Najavio je da bi u idućih mjesec-dva u sustav centralnog obračuna plaća trebala biti uključena i ministarstva unutarnjih poslova i obrane, a krajem godine i svi zaposleni u obrazovnom sustavu i zdravstvu, tako da će uštede biti puno veće.Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić poručio je pak da hrvatski sindikati ne mogu prosvjedovati protiv mjera štednje jer je Vlada u dosadašnjem mandatu minimalno štedjela na plaćama. »Na plaćama smo napravili minimalne uštede od svega tri posto kako bi održali proračun u 2013. godini. To je velik problem obzirom na rast autonomnih rashoda od šest milijardi kuna«, izjavio je Grčić novinarima nakon posjeta zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.  U rebalansu proračuna štedjelo se gotovo isključivo na kapitalnim ulaganjima koja neće imati dramatične efekte na očekivani gospodarski rast, dodao je. Sindikatima koji se zalažu za povećanje potrošnje, ali i HDZ-ovu ekonomskom stručnjaku Đuri Njavri, koji se nedavno založio za radikalne rezove u proračunu od dvadesetak milijardi kuna, Grčić je poručio kako niti jedna opcija nije realna. »Dodatna potrošnja nije moguća obzirom na deficit i visinu javnog duga, a štedjeti i rezati više nećemo jer bi to onda doista ugrozilo gospodarski rast. Posebno ne 20 milijardi kuna, jer to u proračunu nije moguće uštedjeti bez diranja u rashode poput mirovina, zdravstva, socijale i slično. Mi idemo srednjim putem«, ustvrdio je Grčić.Napominjući kako »hodaju po rubu« u odnosu potrošnje i štednje, Grčić je ocijenio da je hrvatska Vlada u svom pristupu i strategiji preteča politike koja se sada zagovara u EU.

Javni i državni službenici, koje vlast i neki privatni mediji nazivaju »parazitima«, na referendumu će se izjasniti jesu li spremni blokirati usluge građanima, kako bi svi vidjeli kako je to kada ne radi ono što mnogi smatraju da im je bogomdano, poručio je na konferenciji za novinare predsjednik Nezavisnog sindikata srednjih škola Branimir Mihalinec.

»Možete li zamisliti početak turističke sezone s kolonama automobila od hrvatske granice do Austrije, kolone duge stotine metara pred šalterima, liječnike koji rade kao nedjeljom i praznikom, ili sustav obrazovanja u kojem se ne zaključuju ocjene, ne organiziraju ispiti, ni upisi u škole i fakultete«, rekao je Mihalinec.

Sindikalni povjerenici koji su ispunili anketne upitnike o mogućim akcijama u vrlo velikom postotku izjasnili su se za radikalne oblike prosvjeda, pa i najubojitije oružje sindikata kao što je blokada sustava, a sindikalni čelnici vjeruju da će takve akcije razumjeti i podržati i građani.

Dio građana mogao bi zbog naših akcija imati određenih problema, priznaje čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, ali to je neizbježno kada javne ili državne službe štrajkaju.

Uostalom, ne mora značiti da će svi biti nezadovoljni što ostaju bez usluga državnog aparata, dometnuo je predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić, jer policajac može, primjerice, odlučiti da nekom nemarnom građaninu ne naplati kaznu ako ga uhvati u vožnji bez sigurnosnog pojasa.

Ribić je pak nabrojao sindikalne zahtjeve upućene Vladi: vraćanje otetih prava, povlačenje odluka kojima se derogiraju kolektivni ugovori, usklađivanje plaća u javnim i državnim službama s drugim sektorima, hitna izmjena Zakona o reprezentativnosti, javna isprika vlasti zbog šikaniranja službenika i smjene kompromitiranih ministara, te promjena ekonomske politike.

Pet godina krize jasno pokazuje da politika štednje ne može izvući zemlju iz recesije, da smanjivanje proračunskog deficita i zaduženja treba provesti tek nakon što se osigura gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta.

Hrvatska još ima prostora za zaduživanje, a od smanjenja deficita ne treba raditi dogmu, prvo treba izgraditi zdravu ekonomiju, kaže Ribić koji se pritom poziva na nobelovce Paula Krugmana i Josepha Stiglitza, koji su već odavno procijenili da politika štednje ne može pobijediti krizu.

Ako najavljeni prosvjedi i blokade ne natjeraju vlast da promijeni svoj politički smjer, sindikalci najavljuju da će najesen organizirati referendum za prijevremene izbore. Pritom tvrde da ne zagovaraju nijednu političku opciju jer su za sadašnje stanje krivi i SDP i HDZ. 

Predsjednik Republike Ivo Josipović rekao je danas kako su najave sindikalnih prosvjeda u svibnju izraz demokracije, a manjak proračunskih sredstava signal da treba poduzeti »nove aktivnosti« za otvaranje radnih mjesta.

 »Sindikati, naravno, vode borbu za bolji standard, u okviru toga su i prosvjedi, to je sve izraz demokracije i nemam što drugo dodati«, rekao je Josipović danas u Svetom Kaju kod Solina odgovarajući na upit kako komentira najave sindikata da će organizirati niz prosvjeda koji će početi 1. svibnja u Zagrebu.

 A na upit je li manjak proračunskih sredstava u prva četiri mjeseca ove godine znak da je ekonomska i porezna politika Vlade promašena, Josipović je rekao »ne« dodajući da treba vidjeti koji su sve uzroci. »Ali očito je prvi glavni razlog pad proizvodnje, a što je sve razlog pada proizvodnje o tome se može razgovarati. To je signal da trebamo poduzeti nove akcije, nove aktivnosti (….), to smo svi skupa puno puta ponovili, dakle otvoriti radna mjesta, investicije; novi pogoni i novi rad«, kazao je Josipović.

 Na upit da komentira stajalište predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosa da javna potrošnje, izgleda, nije put za rješavanje financijske krize, Josipović je rekao da u svijetu i Europi, a ne samo u Hrvatskoj, postoje prijepori kako izaći iz krize.

 »Postoje različiti pristupi kako svladati krizu i zapravo nitko, nažalost, nema recept. Probalo se rigoroznom štednjom, nije išlo, a sad se malo stvari relaksiraju«, kazao je Josipović. Po njegovom riječima, vidjeli smo da su u onim zemljama u kojima se išlo na »rigorozna rezanja« stradali građanke i građani, a nije se postigao rezultat koji se očekivao.

 »Očito, taj kotač, taj krug potrošnje i stvaranja novih dobara na neki način treba zadržati«, zaključio je predsjednik Josipović.