Porto Alegre prvi je grad koji je 1989. počeo s praksom koju danas provodi 1.500 gradova svijeta, među kojima je i Pazin
Što je brazilski grad Porto Alegre bio globalno, to je Pazin lokalno. Porto Alegre prvi je grad koji je 1989. godine započeo s nečim što je u međuvremenu nazvano participativnim budžetiranjem, a Pazin je prvi grad u Hrvatskoj koji 2014. godine uvodi takvu praksu prema čijim načelima građani izravno oblikuju dio gradskog proračuna i određuju na što će se novac trošiti.
Prije nego što pogledamo što se sve zbivalo u Pazinu ove godine, valja pogledati što se zbivalo u Porto Alegreu u posljednjih četvrt stoljeća, a što se proširilo na oko 1.500 gradova u svijetu.
Isprva su stanovnici Porto Alegrea bili nepovjerljivi prema toj novotariji. U članku objavljenom prije tri godine u »Le Monde diplomatiqueu« Simon Langelier navodi da je prve godine na zborovima građana sudjelovalo samo 986 ljudi. Na vrhuncu interesa građana sudjelovalo je i više od 40.000 stanovnika grada, da bi na prijelazu iz prvog u drugo desetljeće 21. stoljeća taj interes, vjerojatno i zbog promjena vlasti, pao pa je prije tri godine na zborovima sudjelovalo njih oko 15.000.
Za gradske, tada ljevičarske, vlasti Porto Alegrea godine 1989. goleme socijalne i imovinske razlike te razlika u kvaliteti života bile su ključan problem. Otprilike trećina stanovništva živjela je u favelama koje nisu bile priključene na vodovod i kanalizaciju, broj škola u njima bio je malen, a javnozdravstvena mreža slaba. Kako bi postepeno nadvladali te probleme, poboljšali socijalnu sliku grada, ali i životne uvjete za oko pola milijuna stanovnika u 1,5 milijunskom gradu vlasti su odlučile pokrenuti političku i socijalnu reformu nazvanu participativno budžetiranje. Gradska je vlast stanovnicima siromašnih dijelova grada omogućila da vijećaju i uvelike odlučuju o dijelu proračuna namijenjenog razvoju gradskih četvrti. Organizirani su zborovi ljudi u četvrtima, oni su raspravljali o projektima za koje su htjeli da se realiziraju u njihovom susjedstvu. Zborovi su i tematski pa se raspravlja o prioritetima u primjerice zdravstvu, obrazovanju, komunalnoj infrastrukturi, a određuju se i kriteriji za prihvaćanje projekata.
Okvir gradske vlasti
Sudionici zborova izabiru delegate koji predložene projekte brane pred gradskim vlastima i u pregovorima s njima na koncu se odlučuje što će od onoga što su predložili građani biti realizirano. Važno je znati da okvir zapravo zadaje gradska vlast, jer ona je ta koja određuje koliki dio proračuna će se definirati uz sudjelovanje građana. Pri odlučivanju o tome koji će projekti biti realizirani iz sljedećega proračuna vodi se računa i o solidarnosti, pa prednost imaju siromašnije i socijalno ugroženije četvrti. Zahvaljujući participativnom budžetiranju građani shvate da je dio proračuna doista njima namijenjen, da je velik dio proračuna fiksan (primjerice plaće zaposlenih u gradskoj upravi), mnogo nauče o samom proračunu i tome kako se on puni, ali i kako i za što se prazni. Istodobno od takvog osnaživanja građana dugoročno profitiraju i gradske institucije jer po logici stvari raste povjerenje građana u njih.
Rezultati paticipativnog budžetiranja u Porto Alegreu su impresivni. Zahvaljujući njemu u petnaestak godina je broj škola više nego utrostručen čime je nepismenost u favelama praktično eliminirana. Studija Svjetske banke objavljena prije desetak godina navodi da je početkom primjene takve izrade proračuna oko 75 posto građana bilo priključeno na vodovod, a niti deset godina kasnije njih 98 posto. Slični rezultati postignuti su i u širenju kanalizacijske mreže. Vremenom je povećavan dio proračuna o kojem su građani odlučivali i na vrhuncu procesa, koncem prošlog stoljeća odlučivali su o 21 posto proračuna.
U međuvremenu su participativno budžetiranja prihvatili mnogi gradovi, primjerice Sevilla, San Francistco, Toronto, Chicago, New York, Parma, Lisabon, Belo Horizonte u kojem je godine 1999. je 50 posto razdjela proračuna namijenjenog za investicije (oko 64 milijuna dolara) distribuirano projektima o kojima je odlučeno na participativan način. Metode su različite i kreću se od internetskog prikupljanja prijedloga, pa do zborova građana i njihovog izravnog odlučivanja o tome na što će se utrošiti dio proračuna.
Ove se godine projekt participativnog budžetiranja provodi u Pazinu koji se javio na natječaj GONG-a (nositelj projekta) kojemu su partneri Institut za javne financije, Udruga gradova i Društvo Naša djeca iz Pazina. Vrijednost projekta nazvano Pazi(n) proračun je 69.243,45 eura, a iz fondova EU sufinanciran je s 85 posto. Pokrenuta je vrlo pregledna i informativna internetska stranica proracun.pazin.hr na kojoj se mogu pročitati sve obavijesti koje se tiču samoga projekta, pazinskog proračuna kao i osnovne informacije o participativnom budžetiranju.
Organizirane su javne rasprave u 12 pazinskih mjesnih odbora i pet sektorskih rasprava. Posljednja, peta rasprava, organizirana je ovoga utorka, a raspravljalo se o sportu. Ta peta rasprava potvrđuje da je interes građana za drugačiji način određivanja dijela proračuna itekako relevantan – ta rasprava uopće nije bila predviđena, a organizirana je na traženje građana. Na rasprave, odnosno zborove građana je dolazilo od 20 do 50 ljudi što je za grad koji nema niti 10.000 stanovnika vrlo dobar odaziv.
Velik interes u Pazinu
Jako je važno bilo steći povjerenje ljudi, da shvate da nešto doista mogu učiniti, a ne da pomisle da je ovo još jedan igrokaz, kazala je Suzana Jašić iz GONG-a. Kako bi se izbjegao svaki nesporazum s građanima rečeno im je na što realno mogu utjecati, a na što ne. Jašić smatra da su građani imali dvostruki utjecaj u tom procesu. Izravno su utjecali na male komunalne akcije i odlučili što će biti realizirano sljedeće godine. Međutim, oni su davali prijedloge i za velike komunalne akcije. Iako o njima ne odlučuju, posredno će i na njih utjecati jer će gradska uprava prilikom sastavljanja proračuna voditi računa i o tim prijedlozima. Ako ni zbog čega drugoga, onda zbog toga da u nekoj mjeri ispune želje svoje biračke baze. Građani su utjecali i time što su slali prijedloge za redovito održavanje, a ti su se prijedlozi u pravilu odmah rješavali.
Gradonačelnik Renato Krulčić kazao nam je da su ove godine građani mogli odlučivati o tome kako će se trošiti novac za male komunalne akcije. Na zborovima građana po mjesnim odborima građane je prvo trebalo informirati što je to proračun, što se iz njega financira, kako se i iz kojih izvora puni, zatim im je trebalo objasniti da je više od 70 posto proračuna unaprijed zadano, a da se ni preostalim dijelom proračuna (prihod od prireza) ne može potpuno slobodno raspolagati jer se i iz tog prihoda financiraju neki fiksni troškovi. Građani su na zborovima predlagati što žele da se učini i prikupljeno je više od 130 prijedloga. Zatim su gradske vlasti građanima elaborirale svaki pristigli prijedlog, navele status projekta, što će se eventualno financirati iz fondova, pa ne treba financirati iz proračuna, koliko što košta i na kraju su naveli popis projekata koji mogu ući u proračun za sljedeću godinu Građani su sami na koncu odlučili i izabrali 19 malih komunalnih projekata ukupne vrijednosti 300.000 kuna. Riječ je primjerice o uređenju autobusne stanice, dječjeg igrališta, poboljšanju javne rasvjete i sličnom. Tu priča s transparentnim stvaranjem proračuna ne završava. Gradski proračun šalje se u prvo čitanje, a nakon toga će ponovo biti organizirani zbor građana na kojem će se o njemu raspravljati, prije drugog čitanja i usvajanja. Krulčićev je cilj da građani steknu povjerenje u gradsku vlast. Participativno budžetiranje namjerava nastaviti prakticirati i ubuduće, a cilj mu je povećati utjecaj građana na odlučivanje pa ih izravno uključiti i u odlučivanje o velikim komunalnim akcijama.
U početku otpor
Suzana Jašić koja u ime GONG-a provodi projekt ustvrdila je da je na početku bilo otpora i sumnji prema projektu, ali činjenica da na rasprave dolazi više desetaka ljudi te da su građani vrlo aktivni u raspravama potvrđuje da je projekt na pravom putu. U provedbi projekta nastojali su biti maksimalno transparentni, svi zapisnici sa zborova i drugi dokumenti hitno su objavljivani na internetu, a pravodobno informiranje bila je jedna od metoda stjecanja povjerenja građana.
– Ljudi su mnogo naučili o proračunu. Shvatili su da postoji fiksni dio prorčuna, shvatili su da postoje namjenska sredstva i da se decentralizirana sredstva namijenjena za školstvo ili vatrogastvo mogu utrošiti samo na školstvo i vatrogastvo. Shvatili su da se u osnovi može razgovarati o dijelu prihoda od prireza, navela je Jašić. Zadovoljna velikim interesom građana Jašić procjenjuje da kada je riječ o Pazinu »nema nazad«, a posljedica ovogodišnjeg projekta nije samo 300.000 kuna za 19 malih komunalnih akcija o kojima su izravno odlučili građani, već i poticanje i snaženje mjesne samouprave i komunikacije gradske uprave s građanima.
