Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 1
Sutra: 24° 26° 2
21. srpnja 2018.
Stambeni krediti

"Institut spasa" nikoga ne zanima: Ni banke, ni građani ne žele klauzulu "walk away"

Korisnici stambenih kredita čak ne traže ni da im se nova opcija ugradi u ugovor iako je ne moraju koristiti / Snimio Sergej DRECHSLER
Korisnici stambenih kredita čak ne traže ni da im se nova opcija ugradi u ugovor iako je ne moraju koristiti / Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 5. lipanj 2018. u 0:00 2018-06-05T00:00:19+02:00

Hrvatski građani nisu spremni  odustati od stana, nakon što su nekoliko godina otplaćivali kredit, te da čak ne traže ni da im se ta opcija ugradi u ugovor. Da nema interesa, potvrđuju i sami bankari

ZAGREB  Kad su prije nekoliko godina deseci tisuća  građana Hrvatske, posebice oni koji su  bili zaduženi u švicarskim francima, ali i oni koji su zbog krize ostali bez posla, prestali redovito otplaćivati stambene kredite, a ni prodaja stana im ne bi omogućila da se izvuku iz duga,  u javnosti se pojavila prijedlog da se i u Hrvatskoj kao u pojedinim europskim zemljama u takvim situacijama omogući dužniku da vrati stan i da njegova obveza prema banci tim činom bude podmirena, a način je to na koji se u SAD-u rješava većina slučajeva kad netko ne može otplaćivati hipotekarni kredit.

 Takva mogućnost spominjala se često i na sastancima koje su oko položaja neplatiša organizirali Hrvatska narodna banka ali i Hrvatska udruga banaka. Isticano je kako su građani godinama plaćali kredit, a jednako su dužni kao i na samom početku, te da ih eventualna prodaja stana  pod ovrhom ne oslobađa obveze da do kraja otplate dio kredita koji tom prodajom nije pokriven.

Neprecizni kriteriji

Uz sve te argumente Vlada je prošle godine u Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju ugradila takozvanu klauzulu »walk away«, ali tako da je bankama i njihovim klijentima omogućila  da odluče hoće li je dogovoriti u ugovoru o stambenom kreditiranju. Nakon sedam mjeseci primjene tog zakona u Hrvatskoj ni banke, a ni građani, čini se, nisu skloni takvoj opciji.

Iz četiri od osam banka kojima smo poslali upit dobili smo odgovore da ni u jednom slučaju, kad su u pitanju novi ugovori o stambenim kreditima, nisu ugovorili takvu klauzulu, a ni građani za nju ne pokazuju interes ili s njom nisu dovoljno upoznati.

– Erste banka s klijentima dosad nije ugovarala tzv. walk away klauzulu niti je primijećen interes klijenata za ugovaranjem ove opcije. Riječ je o odredbi zakona koja nije obligatorna, odnosno opciji koja se može i ne mora uključiti u ugovor o kreditu – odgovorili su iz Erste banke na naš upit. Dodaju i da načelno banka nije sklona ugovaranju ove opcije iz više razloga, uključujući i nedostatak precizno određenih kriterija po kojima bi se »walk away« klauzula primjenjivala u praksi.

Iz  druge najveće banke u Hrvatskoj, Privredne banke Zagreb odgovorili su nam da samo kratko da takve odredbe  nisu ugovarali s korisnicima stambenih kredita, a Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA)  uz isti odgovor dodali su i da »nije zabilježen niti interes korisnika kredita za ugradnjom te klauzule u ugovore«.

–  U našim ugovorima nema »walk away« klauzule, a sve sukladno poslovnoj odluci i praksi Banke. Naime, u Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju je propisano, u slučaju da je primjenjivo, da u Ugovoru trebaju biti regulirani uvjeti za ostvarivanje prava potrošača iz članka 28. stavka 4., što se odnosi upravo na »walk away« klauzulu. Kako poslovna praksa u banci ne podrazumijeva ovu mogućnost, takva klauzula nije primjenjiva te ju slijedom toga ne stimuliramo u ugovorima – poručuju iz Splitska banke, dodajući da  nisu zabilježili interes za primjenu  ove klauzule.

Obveza ostaje

Naši sugovornici iz nekoliko banaka koji rade na odjelima za stambeno kreditiranje ističu da je bankama naravno puno lakše ako te klauzule nema, jer bi u tom slučaju kad klijent nije u stanju otplaćivati kredit, a prodaja stana ne pokriva njegov iznos ipak morali prihvatiti preuzimanje stana i zatvaranje kredita iako se u potpunosti neće namiriti.

– Bankama ipak nije interes da gomilaju nekretnine u svome vlasništvu, a osim toga onda bi se vjerojatno drukčije morala definirati procjena vrijednosti nekretnine i ona bi se morala obavljati nekoliko puta i nakon što je kredit odobren – dodaje naš sugovornik. Na primjedbu da bi onda to značilo i da banka preuzima, kod odobravanja kredita, nešto veći rizik nego dosad jer je on puno više na strani klijenta, naš sugovornik odgovara da bi to onda značilo i rigoroznije odobravanje kredita.

Jedan od naših sugovornika kaže da se baš potrudio provjeriti je li u njegovoj banci netko od klijenta predložio takvu mogućnost i da je dobio negativan odgovor, što znači i da ta opcija nije privlačna hrvatskim građanima i da oni nisu spremni  odustati od stana, nakon što su nekoliko godina otplaćivali kredit, te da čak ne traže ni da im se ta opcija ugradi u ugovor iako je ne moraju koristiti, jer su  oni ti koji je aktiviraju, a ne banka.

Tako će i dalje u Hrvatskoj vrijediti pravilo po kojem netko, primjerice može otplatiti 15 tisuća eura od 100 tisuća eura stambenog kredita, izgubiti stan u ovrsi zbog neplaćanja i nakon što se on proda primjerice za 70 tisuća eura, banka će ga i dalje teretiti za otplatu preostalih 15 tisuća eura kredita.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka